Mi smo novinari koji želimo raditi u interesu javnosti, a ne biti ničija produžena ruka kako ove, tako i prethodnih i budućih vlasti, poručio je u subotu predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ispred Banskih dvora, gdje su predstavnici Novinarskog društva pročitali osam zahtjeva Vladi.

Tisuću prosvjednika pod sloganom ‘Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!‘ zviždalo je i ispred Ministarstva kulture, Sveučilišta u Zagrebu te Gradske uprave.

– Novinari Vladi žele dati do znanja da moraju promijeniti odnos prema novinarstvu, prema medijima, omogućiti novinarima da u normalnim uvjetima rade svoj posao, poručio je Zovko, dodajući kako ovo nije pitanje samo novinara, već i građana.

8 novinarskih zahtjeva upućenih Vladi

Novinari traže traže ukidanje protuustavnih internih akata u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode, koje trpe u medijima za koje rade.

Zahtijevaju i da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge, javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

Traže i da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije, ostavke vodstva HRT-a te izmjene Zakona o HRT-u “koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti”.

Među zahtjevima je i promjena postojećeg modela financiranja lokalnih medija, kako bi se medije učinilo neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju, kao i da se procesuiraju napadi na novinare.

– Novinari moraju imati sigurnost u obavljanju svoje profesije. Prije svega ugovore o radu da bi mogli biti neovisni i slobodni u odgovornom obavljanju svog posao. Potplaćenost i egzistencijalna nesigurnost prisiljavaju ih da svoju struku zanemare kako bi pogodovali vlasnicima medija, te svoje novinarske radove poslušno oblikovali na način koji će odgovara onima za koje su napisani, poručio je Transparency International Hrvatska, dajući podršku novinarskom prosvjedu.

The post Novinari: Želimo raditi u interesu javnosti, osigurajte nam normalne uvjete za to appeared first on Lider Media.

Kad je direktor agencije Initiative Vedran Vereš bio važan dio strateškoga projekta ključnoga za Digitel medijske servise, proveo je čak više od trideset sati ‘u komadu’ na radnome mjestu prije roka za predaju materijala.

Iskustvo u medijskom biznisu

Iza Vedrana Vereša četrnaest je godina iskustva u medijskom biznisu. Prva menadžerska iskustva stekao je u Digitel medijskim servisima, nakon kojih je dvije godine proveo na Novoj TV. Dio I&F McCann grupe postao je 2016., a od 2017. na funkciji je glavnog direktora agencije Initiative. Ima veliko iskustvo s oglašivačima iz različitih kategorija, radio je na najvećim i najmanjim kampanjama koje su se dogodile na hrvatskom tržištu, u lokalno i regionalno nagrađivanim kampanjama, poput kampanja za ‘launch’ MAXtv-a, T-Mobileov ‘Moji najbolji’, Bonbon, rebrendiranje Simpe, Iskonovih kampanja. Većinu karijere proveo je u Digitel medijskim servisima, koji su, kako nam je rekao, sigurno znatno utjecali na njegovo profesionalno formiranje.

– Imao sam priliku raditi s mnogo iskusnih profesionalaca i od svakog sam pokušao učiti što više, ali nikoga baš ne bih nazvao mentorom. Ipak, osoba koja me uvela u svijet medijskog planiranja i koja je prva prepoznala moj potencijal bila je Zvezdana Polovina, zato se upravo nje uvijek rado sjetim u kontekstu profesionalnog razvoja. Prenijela mi je svoje znanje o TV planiranju, to su bili moji prvi koraci u tome. Mnogo mi je značilo što sam imao priliku učiti od nje jer je imala golemo znanje o televizijskom planiranju i bila ga je spremna prenijeti nesebično i detaljno – otkrio nam je Vereš.

Vereš ima nekoliko načela kojima se vodi u radu, od kojih je izdvojio etičnost u poslovanju, u odnosima s klijentima i medijima, jasno komuniciranje, razvoj članova tima te kreiranje ugodne i poticajne radne okoline. No, kako nam je rekao, najvažnije je da se posao obavi na vrijeme i maksimalno kvalitetno, da se ciljevi ispune i da klijenti budu zadovoljni, bez toga je sve ostalo kratkog vijeka. Misli da se kultura i društvo mijenjaju te u skladu s time mijenja se i korporativna kultura.

Školovanje: Završio Ekonomski fakultet u Zagrebu, marketinški smjer.
Karijera: Bio je medijski menadžer u Digitel medijskim servisima, gdje je proveo ukupno deset godina, a poslije je radio na pozicijama ‘group account directora’ i direktora korisničke službe. Dvije godine vodio je Odjel istraživanja na Novoj TV, a od 2017. na funkciji je direktora (‘managinag director’) Initiativea.
Hobi: Uči igrati japansku stratešku igru go, voli čitati, uživa u dobrom vinu i kuhanju.

Najveća je promjena u brzini

Pritisak radi postizanja ambicioznih rezultata sve je veći, ali istodobno je komunikacija među zaposlenicima, uključujući komunikaciju između različitih menadžerskih razina, opuštenija i manje formalna. Svaka nepotrebna formalnost koja otežava ili usporava komunikaciju, protok i slobodno izražavanje ideja, i to u vrijeme kad se poslovni procesi sve više ubrzavaju, potencijalna je opasnost koju treba otkriti na vrijeme i otkloniti – smatra Vereš.

Otkrio je da u Initiativeu stvaraju korporativnu kulturu koja nije opterećena formalnostima, ali snažno je usredotočena na ispunjenje ciljeva i osobnu odgovornost.

– Posao se mora obaviti maksimalno kvalitetno i u zadanim rokovima, ciljevi se moraju ispuniti, ali to ne znači da moramo biti namrgođeni dok to ostvarujemo. Kreativno i opušteno okružje u kojem se možete i zabaviti dok postižete vrhunske rezultate ideal je kojem težimo – otkrio nam je Vereš i dodao da je najveća promjena u brzini poslovnih procesa, tehnoloških promjena, brzini kojom se mora misliti i stvarati vrijednost za klijente. 

The post Vedran Vereš: Nepotrebne formalnosti ugrožavaju posao, zato ih treba odmah ukloniti appeared first on Lider Media.

Varaždinska tvrtka Solvis za proizvodnju solarnih panela u vlasništvu Stjepana Talana uložila je više od 800 tisuća eura u proširenje proizvodnog pogona.

Ta će investicija povećati kapacitete za čak 30 do 40 posto. Osim toga, do lipnja planira zaposliti 30-ak novih ljudi.

Kako za Lider kaže Talan, i dalje su fokusirani na europska tržišta, počinju operacije i s Turskom, ali velik dio nove proizvodnje bit će, naglašava, namijenjen domaćem tržištu na kojem se napokon potiče ulaganje u obnovljive izvore energije i u gospodarstvu, a zamašnjak je i u gradnji velikih solarnih elektrana.

The post Novo ulaganje tvrtke Solvis: Solarni paneli i za domaće tržište appeared first on Lider Media.

Građani Estonije izlaze u nedjelju na parlamentarne izbore na kojima će se koalicija lijevog centra boriti za svoj opstanak, odmjeravajući snage s liberalnom oporbom i sve jačom krajnjom desnicom. Upoznajte ovu naciju, vodeću u digitalizaciji javne uprave.

Estonija je jedna od tri baltičke zemlje koje su pristupile Europskoj uniji i NATO-u 2004., jedva 13 godina nakon što su izišle iz raspalog Sovjetskog Saveza.

Ruska aneksija Krima 2014. duboko je potresla 1,3 milijuna Estonaca koji dijele granicu s Rusijom. Kako bi ih umirio, NATO je na njihovu teritoriju rasporedio jedan od svoja četiri multinacionalna bataljuna koja ima u regiji kako bi odvratio Moskvu od moguće agresije.

Pionir IT-a

Cijenjena zbog svojih IT postignuća, Estonija je svijetu dala Skype, elektroničko glasanje, digitalni identitet za poduzetnike iz cijelog svijeta e-Residency i servis za promjenu valuta online TransferWise.

Njezina tehnologija za online državnu upravu omogućuje građanima da sa osobnom iskaznicom mogu pristupiti svih javnim uslugama putem interneta.

Estonci mogu glasati putem interneta na nacionalnim i lokalnim izborima, plaćati poreze i jednim klikom miša imati uvid u svoje medicinske i policijske kartone.

Godine 2007. Estonija je bila jedna od prvih zemalja koja je postala metom velikog kibernetičkog napada. Tallinn je za taj napad na državne institucije i banke optužio Rusiju.

Uoči izbora u nedjelju, vlasti izražavaju uvjerenost da će glasanje putem interneta biti sigurno od upletanja izvana.

Godine 2014. Estonija je pokrenula projekt e-Residency koji poduzetnicima iz cijelog svijeta omogućuje da dobiju digitalni identitet da pokrenu posao u zemlji i vode ga na daljinu, pomoću posebne osobne iskaznice.

Estonija ima ključnu ulogu u projektima NATO-a na području kibernetičke obrane. Tallinn je sjedište specijaliziranog centra izvrsnosti NATO saveza.

View this post on Instagram

A giant spinning ice disk in Vana-Vigala by @kertmedia & @nils.instag. Under the right conditions, a thin circle of ice can be seen spinning on an eddy in a river. It was previously assumed that the spinning ice circles were caused by currents in the water. While this is sometimes a factor, there’s more to the story. There is a link between the ice melting and the rotational spinning. At a certain point, as the water gets warmer, it also gets denser (which, conversely, is why ice floats on water). However, when the water melts off the ice disk, it doesn’t simply sink downwards. The researchers found that the water beneath the ice spirals slightly horizontally as it plumes downwards, much like when water drains down a sinkhole and sweeps around in a spiraling rotation. #travel #winter #naturalphenomenon #ice #bucketlist

A post shared by Visit Estonia (@visitestonia) on Jan 13, 2019 at 7:31am PST

Ljubitelji prirode

Estonci su pravi ljubitelji prirode i obožavaju duge šetnje svojim šumama koje pokrivaju 51 posto površine zemlje.

“Lingvistička šuma” Valdura Mikite, estonski bestseler iz 2013., istražuje duboke veze između prirode i kulture zemlje, dokazujući koliko je estonski jezik ukorijenjen u prirodi.

Estonija je i jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu. Samo 18 posto Estonaca vjeruje u Boga, po ispitivanju Eurobarometra iz 2010.

Revolucija pjevanjem

Estonski festival pjesme od 1869. svakih pet godina okuplja do 40.000 pjevača na pozornici na otvorenom u Tallinnnu, pred publikom od 200.000 ljudi. Izravno ga putem televizije i interneta prati gotovo cijela zemlja.

Festival se smatrao srcem otpora i nacionalnog identiteta tijekom gotovo 50 godina sovjetske okupacije nakon Drugog svjetskog rata. Bio je izvorište “revolucije pjevanjem” koja je omogućila Estoniji da povrati neovisnost bez prolijevanja krvi kada se SSSR 1991. urušio.

Niz velikih prosvjeda protiv sovjetskog režima koji su počeli 1987. okupili su do 300.000 pjevača.

Godine 2003. UNESCO je upisao estonski festival i slične manifestacije u Litvi i Latviji na popis nematerijalne svjetske baštine.

View this post on Instagram

Sunset ride by @hellerkantri #husky #sunset #travel #adventure #winterholiday

A post shared by Visit Estonia (@visitestonia) on Jan 12, 2019 at 12:53am PST

Ruska manjina

U Estoniji živi gotovo 320.000 ljudi ruskog podrijetla, gotovo četvrtina stanovništva, i to uglavnom oko Narve, u blizini ruske granice. Njihovi korijeni sežu do migracija s istoka nakon sovjetske okupacije 1944. Oni moraju proći ispit iz estonskog ako žele dobiti državljanstvo i biračko pravo.

Većina Rusa podržava stranku Centar koja od 2016. vlada zemljom u sklopu tročlane koalicije i koja bi mogla pobijediti na izborima u nedjelju.

Dobre javne financije

Estonija je već dugo primjer proračunske odgovornosti u eurozoni i ima najniži udio duga u BDP-u, manji od devet posto prošle godine.

Obuhvatne reforme i godine štednje omogućile su zemlji da se oporavi od velike recesije koju je izazvala svjetska kriza 2008., otvorivši joj vrata za ulazak u eurozonu 2011.

No politika štednje izazvala je također reakciju birača koji se u dosta velikom broju okreću krajnje desnoj stranci EKRE privučeni njezinim obećanjima da će osigurati velikodušna socijalna davanja.

Nezaposlenost iznosi nešto manje od pet posto, a rast bi ove godine trebao usporiti na 2,7 posto, prema 3,5 posto prošle godine.

The post Estonija bira vladu: Upoznajte ovu baltičku zemlju i prvu digitalnu naciju u svijetu appeared first on Lider Media.

Jedna od najvećih internetskih rezervacijskih platformi Booking.com prošle je godine u poslovanju s nehotelskim smještajnim objektima ostvario 2,8 milijardi američkih dolara, od čega samo u trećem lanjskom kvartalu više od milijardu dolara, izvijestili su iz hrvatskog ureda Booking.coma.

To je ujedno i prvi puta otkako ta platforma posluje (od 1996.) da je matična grupa Booking Holdings otkrila podatke o prihodima Booking.com-a u poslovanju s nehotelskim smještajnim objektima odnosno apartmanima, kućama za odmor i drugim jedinstvenim smještajnim objektima.

Ostvareni lanjski prihod od tog smještaja od 2,8 milijardi dolara čini 20 posto ukupnog godišnjeg prihoda tvrtke, a u tom dijelu poslovanja ima, kako kažu, i brži rast od sveukupnog rasta prihoda te odličnu profitabilnost.

“Segment nehotelskog smještaja izuzetno je važan u poslovanju Booking.coma, koji je u 2018. ostvario velik rast završavajući godinu sa 5,7 milijuna prijavljenih smještajnih jedinica na svojim stranicama, što je i više od ijedne druge tvrtke za rezervaciju nehotelskog smještaja. Ta brojka pokazuje rast od 18 posto u odnosu na 2017.”, ističu iz Booking.coma.

Otkrivaju i da je 40 posto aktivnih korisnika Booking.com-a u posljednjih 12 mjeseci rezerviralo neki od nehotelskih opcija smještaja na njihovoj stranici, što, po njima, pokazuje potrebu putnika za što raznovrsnijim smještajem na jednoj platformi, od hotela do kuća za odmor.

Za Hrvatsku nisu iznosili brojke o poslovanju i prihodima, ali su nedavno objavili da se Hrvatska po ocjenama gostiju koji su rezervirali smještaj putem te platforme za 2018. našla na šestom mjestu sa nešto više od 34 tisuće nagrađenih objekata, kojima su gosti dali najviše prosječne ocjene. Ukupno su nagradili gotovo 760 tisuća objekata u 219 zemalja i teritorija. u svijetu.

Booking.com je osnovan 1996. u Amsterdamu kao mala startup tvrtka koja se razvila u jednu od najvećih tvrtki za online rezervaciju smještaja u svijetu. Dio je grupe Booking Holdings Inc.i ima više od 17 tisuća zaposlenih u više od 190 ureda u 70 zemalja u svijetu. U ponudi ima više od 28 milijuna različitih smještajnih jedinica u različitim vrstama objekata, od luksuznih hotela do kućica na drvetu i iglua, u više od 145 tisuća odredišta u 228 zemalja i teritorija diljem svijeta.

Putem te platforme, po njihovim podacima, svakog se dana rezervira više od 1,5 milijuna noćenja.

The post Booking.com po prvi puta otkrio podatke o prihodima: Kako je poslovao? appeared first on Lider Media.

Kako najavljuje Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, solinska će kompanija u ovoj godini znatno uložiti u povećanje kapaciteta na lokacijama u Hrvatskoj, a uvodi i nove podtehnologije zbog kojih će portfelj proizvoda dobiti dodatnu vrijednost.

Došenova najava izrečena je u kontekstu komentara na lanjski rezultat tvrtkina poslovanja, kad su ostvareni dotad najviši poslovni prihodi (1,3 milijarde kuna, što je rast od 21 posto) i rekordno visoka neto dobit, koja je porasla za 24,2 posto, na 87,3 milijuna kuna.

Povećanje kapaciteta potreba je koja proizlazi iz podatka da je AD Plastik prošle godine ugovorio nove poslove vrijedne 136 milijuna eura. Najave kupaca također su vrlo dobre pa na temelju novih poslova Došen očekuje i daljnji rast prihoda.

The post AD Plastik ulaže u povećanje kapaciteta u Hrvatskoj appeared first on Lider Media.

Neke su stvari u poslovanju nepredvidive, ali neke treba znati itekako dobro predvidjeti. Upravo kombinacija dobre organiziranosti i pravodobnog reagiranja na neočekivano daje najbolje rezultate.

Liderov izbor događaja koji bi u 2019. godini mogli imati utjecaj i na poslovanje vaše tvrtke, odnosno osobne financije svakog zaposlenika, objavljujemo u nastavcima početkom svakog mjeseca.

1. 3.
Zatvara se natječaj za bespovratna sredstva EU za uspostavu veteranskih centara težak 28,8 milijuna kuna.

8.3.

Deseta Liderova konferencija Budućnost obiteljskih tvrtki održat će se u zagrebačkom hotelu Panorama.

14.-15.3.

Sedmi Susret guvernera i bankara regije na kojem će uz guvernere Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i BiH gostovati i posebna gošća bivša izraelska guvernerka Karnit Flug odvit će se u hotelu Kempinski u Savudriji. Teme će biti fintech, regtech i monetarne politike, a o svemu što se u financijskom svijetu događa razgovarat će bankarska krema iz cijele regije.

22. 3.

Konferencija Power of Data 2019 u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, Platinum IBM Business partnera i poslovnog tjednika Lider održava se u hotelu Academia u Zagrebu.

27. 3.
DZS objavljuje iznos plaća za siječanj, i tu će se vidjeti efekt poreznih promjena od Nove godine.

29.-30.3.

Treća konferencija Greenfield investicije 2019. održava se u Hotelu Plaza Belvedere u Medulinu. Konferencija će okupiti brojne stručnjake, predstavnike vlasti i lokalnih jedinica, respektabilnih hrvatskih i inozemnih institucija, bankare, menadžere i poduzetnike koji su uspješno realizirali ili planiraju realizaciju svojih investicijskih projekata u Hrvatskoj.

30. 3.
Zatvara se natječaj za bespovratna sredstva za osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva – školska godina 2018./2019. težak 27 milijuna kuna.

The post Poslovni kalendar za ožujak – Dvodnevni susret guvernera i bankara regije appeared first on Lider Media.

Od osamostaljenja Hrvatske do danas traje sukob između vlasnika stanova na kojima netko ima stanarsko pravo i onih koji imaju stanarsko pravo na stanovima u privatnom vlasništvu. Eskalirao je kad je država donijela zakon na temelju kojeg su stanari sa stanarskim pravom (ali na stanove u društvenom vlasništvu) dobili pravo na otkup po kupoprodajnoj cijeni od desetak posto tržišne i na odgodu plaćanja od više desetaka godina. Godine 1996., stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova, stanarsko je pravo ukinuto, točnije zamijenjeno užim pravom zaštićenog najmoprimca koje mu je i dalje jamčilo trajnu upotrebu stana. Nakon toga je država čekala da se problem riješi sâm od sebe, pa i tako da zaštićeni najmoprimac umre i oslobodi stan.

Vrijedi li uopće zakon?

A onda je stigao novi Zakon o najmu stanova iz 2018., koji i prije primjene ima dva ozbiljna nedostatka. Jako je podcijenjen trošak koji će nastati zbog financiranja ili sufinanciranja povećane najamnine, a osim toga taj zakon zapravo nema legitimnost. Naime, donesen je bez poštovanja pravila o donošenju tzv. organskih zakona, a prema članku 83. Ustava ‘(…) organski su zakoni oni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave i te zakone Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika’. Zastupnika je 153 i većina je upravo 77 glasova, a na službenoj stranici Hrvatskoga sabora stoji da je novela Zakona o najmu stanova izglasovana sa 72 glasa ‘za’, osam ‘protiv’ i jednim ‘suzdržanim’, što znači da nije bilo propisane većina za organski zakon.

Preostaje istražiti ubraja li se pravo zaštićenog najmoprimca u Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Pravo na stan ubraja se u ta prava. To je jasno samo po sebi, ali još je jasnije zato što Ustavni sud vrlo široko tumači pojam ‘pravo vlasništva’. Naime, ustaljeno je stajalište tog suda da se vlasništvo u smislu članka 48. stavka 1. Ustava ‘mora vrlo široko tumačiti’ jer obuhvaća ‘načelno sva imovinska prava’, što uključuje i gospodarske interese koji su po naravi stvari vezani uz imovinu, ali i legitimna očekivanja stranaka da će se poštovati njihova imovinska prava zasnovana na pravnim propisima, a onda i njihovo ostvarenje učinkovito zaštititi.

Legitimna očekivanja

Zahtjev za ravnotežu

Ustavni sud tako je u jednom slučaju smatrao da je navedeno legitimno očekivanje samo po sebi konstitutivno za vlasnički interes podnositelja, kao i da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanje i zaštitu ustavnog prava vlasništva privatnih osoba te zahtjeva koje postavljaju državni, odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanje te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatraju li se kao cjelina.

Stanarsko pravo moramo promatrati kao integralni (povijesni) dio prava zaštićenog najmoprimca, a moramo zaključiti i da je riječ o temeljnome ljudskom pravu, ali i pravu unutar ekstenzivnog značenja prava vlasništva kako ga tumači Ustavni sud. To znači da je riječ o organskom zakonu i da to pravo nikomu ne smije biti oduzeto bez naknade tržišne vrijednosti.

Ako imamo pravo, onda će najprije barem dio novele Zakona o najmu biti ukinut (ključni dio o prestanku prava zaštićenog najmoprimca i drastičnom povećanju najamnine), nakon toga će uslijediti brojni sudski sporovi zbog preplaćene najamnine, ali i ponovni sukobi zbog pokušaja da se Zakon ili promijenjeni ili zakonski tekst izglasuje s potrebnom većinom.

The post Hrvoje Kačer: Zaštićeni najmoprimci morat će dobiti tržišnu naknadu za iseljenje appeared first on Lider Media.

U sklopu festivala ZagrebDox ovoga je tjedna prikazana i ‘Greška sustava’, nagrađivani dokumentarac njemačkog redatelja Floriana Opitza. U filmu je analizirao opsjednutost političara, ekonomista i medija gospodarskim rastom i razvojem, u čemu su mu pomogli i brojni sugovornici među kojima svakako vrijedi izdvojiti Norberta Rätha, glavnog statističara za izračun BDP-a u Njemačkoj, i Anthonyja Scaramuccija, bivšeg direktora komunikacija u Bijeloj kući Donalda Trumpa. Tim povodom s Florianom smo razgovarali o nastanku i porukama tog dokumentarca, njegovim drugim projektima, kao i o Karlu Marxu, kapitalizmu…

Vaš novi dokumentarac ‘Greška sustava’ našao se u službenom programu ZagrebDoxa. Kakvi su vaši dojmovi o festivalu i jeste li zadovoljni reakcijama publike na vaš film?

Jesam iako sam u Zagrebu proveo samo jedan dan tako da sam prisustovao samo jednoj projekciji ‘Greške sustava’. ZagrebDox mi se svidio, mislim da je riječ o vrlo dobro organiziranom festivalu s kvalitetnim programom, a drago mi je da sam stigao i malo prošetati centrom grada.

U filmu analizirate opsjednutost čovječanstva rastom, što vas je inspiriralo da se bavite tom temom?

Još otkad sam bio u srednoj školi, sjećam se diskusija o tome da nećemo moći zauvijek rasti. Kao što sam pokazao i u filmu, već 1972. godine je think tank Club Of Rome objavio studiju ‘Granice stalnog rasta’ u kojoj je upozorio na vrlo izgledne posljedice i opasnosti. Tim su se problemom u narednim desetljećima bavili brojni znanstvenici, kako ekolozi tako i financijski stručnjaci, pa sam želio shvatiti zašto i dalje ignoriramo ta silna upozorenja. Ne samo političari i industrija, već i svi ostali. Pokušao sam utvrditi imaju li zagovornici rasta možda jače argumente zbog kojih će se podaci i analize o uništavanju okoliša činiti manje alarmantnima. Zato sam krenuo na putovanje u samo srce kapitalizma i razgovarao s ljudima koji u svijetu novca i biznisa imaju najvažnije uloge. Kao redatelj, volim se baviti kompleksnim, pomalo apstraktnim temama – primjerice, napravio sam dokumentarac o stalnom i rapidnom ubrzavanju naših života i društva u cijelini, a prije toga i film o privatiziranju osnovnih javnih usluga. Riječ je o filmu ‘The Big Sellout’ koji smo radili u vrijeme kada se pokušavalo privatizirati doslovno sve.

Koliko je trajao rad na dokumentarcu i po kojem ste ključu birali sugovornike?

‘Greška sustava’ nastajala je pet godina, djelomično i zbog činjenice da za takav projekt nije lako osigurati financiranje. Kada smo počinjali, planirao sam napraviti bitno drugačiji film u kojem bih posvetio dosta pozornosti alternativnim ekonomskim projektima i sustavima, no ubrzo se ispostavilo da su istu temu obrađivali mnogi drugi filmovi. U svom radu uvijek pokušavam otkriti i objasniti neke čak i meni samom nepoznate svjetove. O gospodarstvu se svakodnevno priča i piše, no rijetko imamo priliku shvatiti što motivira i pokreće ljude u centru velikih ekonomskih i financijskih sustava. Kapitalizam je nevjerojatno kompleksan, a ‘Greška sustava’ analizira neke njegove manje poznate segmente. Brojne sugovornike je bilo vrlo teško uopće ‘dovući’ pred kameru jer nisu navikli obraćati se javnosti na taj način, već isključivo preko specijaliziranih medija poput Bloomberga. Mislim da im se rast i opsesija rastom učinila zanimljivom temom pa su neki od njih bili neočekivano iskreni i otvoreni.

U više navrata u filmu citirate Karla Marxa, smatrate li da su njegove teorije i danas relevantne?

Da, ponovno postaju relevantne. Rođen sam i odrastao na području Zapadne Njemačke, gdje su učenja Karla Marxa bila bačena na ‘smetlište povijesti’. Premda sam studirao povijest, s njegovim teorijama nisam tijekom fakulteta imao gotovo nikakvih kontakata. U posljednjih petnaestak godina pročitao sam puno stručne ekonomske literature koja se bez iznimke pozivala na Marxa. Kada sam ga konačno krenuo malo ozbiljnije proučavati, shvatio sam da je prije više od stotinu godina predvidio puno toga čemu svjedočimo danas. Čak i neoliberalni ekonomisti, uključujući i one koje sam intervjuirao u dokumentarcu, će vam priznati da Karl Marx još uvijek predstavlja jednog od najboljih, ako ne i najboljeg analitičara kapitalizma. U zadnje vrijeme događaju se stvari koje ni najveći stručnjaci na području ekonomije ne mogu predvidjeti ili razumjeti, zbog čega njegove teorije iznova dobivaju na važnosti.

‘Grešku sustava’ završavate dosta fatalistički, rečenicom ‘Kraj je bliže nego što mislimo’. Puno vaših sugovornika, međutim, prilično optimistično gleda u budućnost.

Htio sam da film završi provokativnom tezom koja će gledatelje natjerati na razmišljanje i raspravu. S druge strane, zaista mi se čini da ulazimo u potpuno novu fazu kapitalizma u kojoj sve veću ulogu imaju ‘nežive’ stvari i fenomeni kao što su umjetna inteligencija ili preuzimanje poslova od strane strojeva. Ključne poveznice između rasta i napretka postaju sve slabije, dok su metode kojima se pokušava garantirati nastavak rasta sve brutalnije. I svijet se puno promijenio tijekom pet godina rada na ovom dokumentarcu – kada smo počinjali nitko nije mogao predvidjeti da bi moglo doći do Brexita, da će Donald Trump postati američki predsjednik ili da će fašist biti na vlasti u Brazilu. U toj novoj fazi kapitalizma ljudi su spremni na znatno veće i radikalnije žrtve među kojima je i sam okoliš. Čak i u prosperitetnim državama kao što je Njemačka, većina je svjesna da će taj novac završiti u rukama izuzetno malog broja ljudi, zbog čega smatraju da ih je kapitalizam iznevjerio. Ne mogu sa sigurnošću reći da će kapitalizam uskoro nestati, ali bi se svakako trebao iz temelja promijeniti.

Studirali ste povijest, radili i kao novinar, kako ste uopće završili u filmskim vodama?

Manje-više slučajno. U tinejdžerskim danima sam bio punker, što je u meni probudilo interes za politiku i povijest. Diplomirao sam povijest, što vam ne pruža previše mogućnosti za zapošljavanje; tih dana se govorilo da ćeš, ako završiš povijest, ili postati novinar ili voziti taksi. Pisati sam počeo još tijekom studija, dok sam staž odrađivao na televizijskoj postaji WDR. Na fakultetu sam naveliko proučavao njemačke zločine tijekom Drugog svjetskog rata, a pošto je WDR o tome radio dokumentarac, odlučili su me angažirati. Tako sam postao televizijski novinar, nakon čega sam počeo raditi i vlastite filmove. U zadnjih desetak godina neki od mojih filmova krenuli su i u kino-distribuciju; većinom je riječ o ostvarenjima posvećenima socioekonomskim temama, nečemu što upravlja našim životima, a u osnovi je nevidljivo.

Tijekom jednog snimanja 2007. godine imali ste problema s nigerijskim vlastima, čak ste bili i uhićeni. Što se točno događalo?

Željeli smo napraviti film o takozvanom ‘prokletstvu obilja’, odnosno velikom broju država bogatih naftom i sličnim resursima, čije je stanovništvo u velikoj mjeri na rubu gladi. Nigerija nam je, kao najveći izvoznik i proizvođač nafte u Africi, predstavljala savršeni primjer. Željeli smo razgovarati s vodećim ljudima naftnih kompanija i političarima, ali i s radnicima na bušotinama koji su u to vrijeme često bili na meti otmičara. Temeljito smo se pripremili i nabavili potrebne vize, ali nismo bili svjesni da stižemo točno u trenutku velikih političkih previranja. Na projektu smo radili zajedno s tamošnjom nevladinom organizacijom NGO, zbog čega nas je tajna služba uhitila i optužila za špijunažu. Ispostavilo se kako cijela priča nema veze s nama, već su se politički protivnici čelnika NGO-a preko naših leđa odlučili obračunati s njim. Osjećao sam se kao u filmu Jamesa Bonda ili u ‘Procesu’ Franza Kafke.

Kakvo je stanje u njemačkom filmu danas? Dokumentarnom i igranom.

Mislim da kvaliteta njemačkog filma na zadovoljavajućoj razini iako bi mogla biti i bolja. Problem je što filmovi ovise o potporama filmskog saveza i vanjskim izvorima financiranja koje, posebno za dokumentarce, nije lako dobiti. Dokumentarci su zadnjih godina gledaniji i važniji nego ikada prije, ali ih je i dalje teško financirati. Ulaganja i potpore u velikoj mjeri ovise o tome hoće li film ići u redovnu kino distribuciju, a teško je vjerovati da će uprave kina pretpostaviti njemački dokumentarac nekom holivudskom blockbusteru. Ukoliko će se vaš uradak moći gledati samo na televiziji ili putem interneta, ne možete očekivati nikakve potpore.

S druge strane, primijećujem da dokumentarni filmovi privlače mlađu publiku. Odmah nakon Zagreba, film je prikazan na sveučilištu u Hamburgu kojem je prisustvovalo oko pet stotina studenata. Mladi sve manje vjeruju tradicionalnim oblicima informiranja kao što su televizijske vijesti ili novine, od čega su profitirali redatelji čiji dokumentarci privlače više publike.

U svojim filmovima obrađivali ste brojne i vrlo raznolike teme, između ostalog snimili ste dokumentarac i o slavnom bitniku Jacku Kerouacu. Što možemo očekivati od vas u budućnosti, radite li na nekim novim projektima?

Trenutno pripremam dva projekta, dokumentarni serijal za televiziju i jedan film. S kolegom planiram napraviti šestodijelnu seriju o Berlinu, donekle sličnu popularnoj američkoj seriji ‘Žica’. Ispričat ćemo priču o glavnom gradu Njemačke od pada zida do današnjih dana. Nitko nije mogao predvidjeti da će se Berlin razviti u toliko uspješan grad i da će se puno ljudi htjeti doseliti; neposredno nakon ujedinjenja, činilo se da se stanovništvo neprestano smanjuje. Cilj nam je okupiti sve koji su imali utjecaja na tu ekonomsku i kulturnu renesansu Berlina, od skvotera i gangstera pa sve do gradonačelnika.

Drugi projekt je dokumentarni film čija je tema spavanje. Riječ je o ideji jednog mog prijatelja, a želja mi je pokazati koliko nam je spavanje važno i neophodno – uskraćivanje sna često se koristi čak i kao metoda mučenja.

ZagrebDox službeno je završio sinoć svečanom dodjelom nagrada, ali se filmovi mogu gledati još danas. Veliki pečat za najbolji film međunarodne konkurencije dodijeljen je kineskom filmu Na planini u režiji Yang Zhanga, a Veliki pečat za najbolji film iz regionalne konkurencije pripao je filmu Una Primavera redateljice Valentine Primavere.

Film Još se snima u režiji Saeeda Al Batala i Ghiatha Ayouba osvojio je Mali pečat za najbolji film autora/ice do 35 godina, a Nagrada FIPRESCI dodijeljena je talijanskom filmu Pospane priče u režiji Luce Magija. Nagradu za film koji na najbolji način promiče ljudska prava dodijelili su mađarskom filmu Lake lekcije u režiji Dorottyje Zurbó, a najboljim filmom koji govori o problemima mladih proglašen je američki film Sajam znanosti redatelja Cristine Constantini i Darrena Fostera. Osnivač i direktor ZagrebDoxa, Nenad Puhovski, dodijelio je posebno priznanje filmu Nastavit će se u režiji Ivarsa Seleckisa, a priznanja za dugogodišnju profesionalnu i prijateljsku suradnju i potporu festivalu dobili su Tue Steen Müller i Hrvoje Hribar.

The post Florian Opitz: Kapitalizam možda neće nestati, ali se mora iz temelja promijeniti appeared first on Lider Media.

Kapsula za ljudsku posadu, koju je izgradila privatna američka tvrtka SpaceX, uspješno je pristala na Međunarodnu svemirsku postaju.

Radi se o zadnjem u nizu testova koje SpaceX-ova kapsula Crew Dragon mora proći kako bi dobila odobrenje NASA-e da prevozi ljude.

Raketa Falcon 9 i svemirska kapsula SpaceX Crew Dragon lansirani su u noći na subotu s NASA-ina svemirskog centra Kennedy na Floridi.

To je prva komercijalno izgrađena američka raketa i letjelica, lansirana s američkog teritorija.

Programom se želi završiti ovisnost američkog svemirskog programa o Rusiji za letove na ISS.

Probni let dat će podatke o radu rakete Falcon 9 i SpaceX Crew Dragona, zemaljskih sustava i drugih operacija, navela je NASA.

Zatim će u srpnju SpaceX prevesti američke astronaute do ISS-a.

Na testni put ovaj put išla je lutka u Teslinu svemirskom odijelu.

The post SpaceX na korak do dozvole za svemirski turizam: Kapsula ‘zmaj’ pristala na ISS appeared first on Lider Media.

Lider je u dosadašnjih 700 brojeva tiskanog izdanja objavio niz razgovora s ključnim protagonistima hrvatske i regionalne poslovne scene, pa i s moćnim globalnim menadžerima poput Jacka Welcha.

Tko je mogao zamisliti da će osnivač i vlasnik splitskog SMS-a Srđan Mladinić 11 godina nakon intervjua Lideru živjeti u potpunom siromaštvu. Robert Ježić intervju Lideru dao je kao vlasnik Diokija ali i kao novi vlasnik Novog lista. Njegovi poslovi su propali, i danas je poznatiji kao svjedok na suđenju Ivi Sanaderu. Ljubo Jurčić svojevrsni je Liderov rekorder – objavili smo pet intervjua s ovim profesorom Ekonomskog fakulteta koji je bio i izletnik u politiku. Razgovarali smo i sa četiri premijera – dvojicom bivših – Zlatkom Matešom i Antom Markovićem (zadnji predsjednik Vlade SFRJ), te dvojicom budućih, kad su još bili šefovi oporbe – Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem. No, niti jedan predsjednik Vlade u Liderovoj eri u svom mandatu nije se usudio odgovarati na pitanja iz ekonomske sfere. Plenković još ima šansu.

Ovdje je kratak podsjetnik na neke od sugovornika koje su novinarke i novinari Lidera intervjuirali u dosadašnjih 700 izdanja.

Broj 38 • 23. lipnja 2006.

Borislav Škegro, direktor fonda Questus,  govorio je o bejzbolskom ‘home runu’, koji u investicijskom žargonu označava izuzetno uspješno ulaganje. To je ilustrirao i fotografijom.

Broj 84 • 11. svibnja 2007.

Najpoznatiji menadžer na svijetu Jack Welch ekskluzivni intervju Lideru dao je uoči gostovanja na Adris Business Forumu, kad je njegov nastup napunio dvoranu Vatroslava Lisinskog.

Broj 97 • 10. 8. 2007.

Ljerka Puljić deset je godina bila najmoćnija žena hrvatskog biznisa u izboru redakcije Lidera. S visoke funkcije u Agrokoru mogla je meritorno govoriti o trendovima u prehrambenom sektoru.

Broj 176 • 13. 2. 2009.

Kresanje proračuna bar za 20 posto, pristojbe na uvoz, poticanje izvoza, smanjenje PDV-a i zamrzavanje plaća bio je recept Ante Markovića, zadnjeg šefa Vlade SFRJ, u ekskluzivnom intervjuu Lideru.

Broj 245 • 11. lipnja 2010.

Dijagnoza koju je dao guverner HNB-a Željko Rohatinski pokazala se izuzetno precizna. Upozorio je da će fiskalna konsolidacija biti spora ‘i možda ne bude dovoljna’.

Broj 319 • 11. 11. 2011.

Najveći bankari rijetko daju intervjue. A kad se oglasi Božo Prka, to nije samo glas (tadašnjeg) predsjednika Uprave PBZ-a, nego je odličnog analitičara poslovne scene.

Broj 642 • 19. 1. 2018.

Sándor Csányi, jedan od najmoćnijih i najbogatijih Mađara u ekskluzivnom intervjuu za Lider je govorio o OTP banci, problemima Ine i Mola, ali i o mađarskim refleksijama posrtanje Agrokora.

Broj 671 • 10. 8. 2018.

Predsjednik Uprave Jamnice Mislav Galić nije dovoljno nahvalio izvanrednu upravu Agrokora u kontekstu rekordnog rezultata Jamnice. Odmah je uslijedila smjena.

Broj 690 • 21. 12. 2018.

Prvi čovjek Infobipa Silvio Kutić postao je nezaobilazan opinion u IT-u. I to s jednim jedinim intervjuom, ovim u Lideru, koji se tjednima prepričavao i ‘šerao’ po društvenim mrežama.

Broj 696 • 1. 2. 2019.

Sintagma poduzetnice Kristine Ercegović o mlaćenju mrtvog konja zapalila je društvene mreže, i potakla ogorčene poduzetnike da danima na Liderovom portalu iznose svoje probleme s birokracijom.

The post Pogledajte koga su sve novinari Lidera intervjuirali u dosadašnjih 700 brojeva appeared first on Lider Media.

Nakon četiri godine u agenciji Imago Ogilvy, Iva Bokšić od prošlog je tjedna nova direktorica strateškog planiranja u McCannu Zagreb u čiji kolektiv donosi opsežno iskustvo rada na komunikacijskim i brand strategijama za brojne tvrtke i brandove, domaće i međunarodne.

Iva se tako vraća agenciji u kojoj je još 2011. započela sa studentskom praksom, a tijekom fakultetskih dana iskustva je skupljala i kao demonstrator na katedri za Marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te agenciji iZone.

U dvije godine prije nego se pridružila Imagu, školovanje ju je odvelo i na daleki istok i sveučilište Tsinghua u Pekingu, a magisterij iz „Marketing managementa“ završila je na uglednom talijanskom sveučilištu ‘Luigi Bocconi’ u Milanu.

The post McCann Zagreb ima novu direktoricu strateškog planiranja, tko je ona? appeared first on Lider Media.

Nakon ulaska MHP Grupe u strateško vlasništvo Perutnina Ptuj Grupe, nova Uprava Perutnine Ptuj održala je sastanak s predstavnicima sindikata i rukovodstvom tvrtke te menadžmentom uprave peradarske zadruge Ptuj.

Predsjednik Uprave Enver Šišić, te članovi menadžmenta Jevgenij A. Dranov i David Visenjak dali su jamstva za jačanje postojećeg poslovnog modela uz intenzivan investicijski ciklus, usmjeren na unapređenje proizvodnje, proširenje uzgojnih kapaciteta, te jačanje tržišne pozicije popularnih brendova PP u regiji kao i širenje na nova tržišta.

Menadžment Perutnine Ptuj pozvao je zadrugu na proširenja baze uzgajivača budući da oni pokazuju potencijal za rast.

Prve investicije Grupe bit će usmjerene na ekološki osviještene projekte i modernizaciju tehnološke opreme u proizvodnji s ciljem poboljšanja ekonomske učinkovitosti i uvjeta rada. Buduća ulaganja omogućit će nadogradnju opreme i tehnologije proizvodnje na najvišu razinu u industriji, obnovu, modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta zajedno s uzgajivačima, te razvoj u skladu sa smjernicama održivog razvoja poslovanja.

The post Nova Uprava Perutnine Ptuj najavila investicije u ekološki osviještene projekte appeared first on Lider Media.

Kada vam netko predloži skijanje na skijalištu udaljenom više od 400 kilometara ili pet i više sati vožnje bez dužih zaustavljanja (442 kilometra od Zagreba ili 412 kilometara od Rijeke), onda je logično zapitati se: zašto tamo, a ne negdje do čega vožnja traje barem dva sata kraće. No, kada nakon cjelodnevnog skijanja po padinama Skicirkusa – združenog skijališta koje povezuje tri mjesta: Saalbach, Hinterglemm i Leogang, shvatite da ste obišli tek manji dio staza, onda sve biva jasnije. Jer, skijati po cijele dane po  iznadprosječno dugim, uvijek različitim i uglavnom ne previše zahtjevnim stazama, poseban je užitak za sve ljubitelje skijanja, bez obzira na vještinu skijanja koju su dosegli. A mnogi od skijaša i nakon šest dana neće skijati po svim stazama.

Skijalište Saalbach Hinterglemm Leogang obuhvaća 95 staza ukupne duljine više od 250 kilometara, koje povezuje 55 uglavnom vrlo modernih žičara. Kada se u slijedećih nekoliko godina spoji s obližnjim Zell am Seeom, bit će to daleko najveće austrijsko skijalište s više od  400 kilometara staza.

Skijalište se nalazi na nadmorskoj visini između 1003 i 2100 metara, ali opasnost od nedostatka snijega zbog relativno niske nadmorske visine kompenziraju brojni snježni topovi koji osiguravaju sigurno skijanje od prosinca gotovo do početka svibnja. Staze na skijalištu su većinom crvene, dosta je i plavih, a zahtjevnijim skijašima  namijenjeno je šest crnih i nekoliko crvenih staza na kojima su vožene FIS utrke Svjetskog kupa. Staze su uglavnom izrazito duge, gotovo sve su duže od dva kilometra, a dvije od njih duže su i od sedam kilometara.

Tri mjesta koja povezuju skijaške staze po okolnim brdima živopisni su alpski gradići u kojima će svatko nakon skijanja pronaći zanimljiv način kako provesti preostalo slobodno vrijeme. Salbach je najveće od njih, u mjestu je mnoštvo restorana i kafića s terasama u kojima za sunčanih dana gosti ispijaju kave, a nakon što padne mrak tulumare do ranih jutarnjih sati. Hinterglemm je nešto manji, uglavnom su tu hoteli i pansioni, ali poznat je po brojnim i veselim apres ski zabavama. Najmirniji je Leogang, on je „s druge strane brda“, ali i tu se može pronaći dobar restoran ili mirniji kafić u kojem se može popiti dobro kuhano vino.

Već nakon nekoliko sati provedenih u Saalbachu, Hinterglemmu ili Leogangu vidljivo je koliko turistički djelatnici područja Skicircusa ulažu napora da bi opravdali epitet jednog od najkvalitetnijih austrijskih skijališta. Mnoštvo je tu vrlo različitih programa, od već uobičajenih hodajućih tura u krpljama ili vožnji u saonicama, do noćnog snow parka, skijaških staza s automatskim fotografiranjem, ili pak video kamerama koje će zabilježiti vaše skijaške vještine koje kasnije možete  vidjeti preko Interneta. Uz već tradicionalno noćno skijanje po dugoj i atraktivnoj stazi, u zadnje vrijeme je posebna atrakcija noćno sanjkanje, gdje vas ratrack vozi na vrh staze, a potom se desetak i više minuta vozite kroz noć na sanjkama po odlično pripremljenoj stazi.

Roditelji s malom djecom bit će posebno zadovoljni, jer u samom centru Saalbacha nalazi se jedan od najboljih ski vrtića u cijelim Alpama. U velikom i ograđenom prostoru nalaze se čak četiri natkrivene pokretne trake , mini vučnica te mnogo raznih elemenata na stazi koje djeci pomažu da što prije savladaju osnovne skijaške pokrete. U promo materijalima vrtića čak naglašavaju da primaju djecu od tri mjeseca na više, iako ne opisuju i što rade s takvom djecom, pa ta informacija uglavnom izaziva tek dobrohotni smješak na licima mladih roditelja.

Skijaško područje Saalbach Hinterglamm sasvim sigurno nije mjesto na koje ćete ići na vikend skijanje, ali ukoliko u skijanju želite uživati tjedan ili više dana, onda sasvim sigurno nećete požaliti zbog tih pet ili više sati u automobilu. Posebno ukoliko ste spremni za svoje užitke i potrošiti koji euro više, jer u mnoštvu ponude teško je odoljeti užicima koji vas mame da ih barem jedanput isprobate.

The post Ratrackom na noćno sanjkanje na skijalištima Saalbach, Hinterglemm i Leogang appeared first on Lider Media.

Novim predsjednikom Nadzornog odbora Ingre imenovan je Davor Štern, a njegovim zamjenikom Mladen Markoč.

S funkcije predsjednika NO-a razrješen je Stjepan Mesić.

Dinko Pejković izabran je za novog člana Uprave na mandatno razdoblje od pet godina. Upravu Društva sada čine tri člana, Igor Oppenheim, Danko Deban i Dinko Pejković. Svi članovi Uprave zastupaju Društvo pojedinačno i samostalno.

The post Davor Štern na čelu Nadzornog odbora Ingre umjesto Stjepana Mesića appeared first on Lider Media.

Kao da u slučaju Uljanik gledamo ‘deja vu’. Najprije je problem bio u Danku Končaru, kojeg je izabrala Uprava Uljanika, a nije bio po volji Vladi, a sad su zahladili državni odnosi i s novim spasiteljem, Tomislavom Debeljakom.

I, dok je 3. maj dobio još jedan produžetak, ovaj put od dva tjedna za spas od stečaja, Uljanik je sve bliže stečaju. Pa u komu je zapravo problem? U Končaru i Debeljaku, koji ustvari nemaju dovoljno novca i ne žele ulagati? U Uljaniku koji ne treba spašavati? U državi koja zna samo plaćati dokle joj Europska komisija dopusti da troši naš novac?

Kako god, stečaj je sve izglednija opcija, a prije tjedan dana objavili smo da se već razgovaralo s Darkom Šketom, kriznim menadžerom koji je kao stečajni upravitelj spasio Pevec.

No moglo bi se razmišljati i o drugom kadrovskom rješenju. Zašto ne angažirati Ivicu Todorića? Pravi sudski proces protiv njega predugo će trajati s neizvjesnim završetkom, pa bi trebalo s njim ekspresno dogovoriti – društveno koristan rad. A to ne mora biti guljenje krumpira, može biti – stečajni upravitelj. Čovjek je podigao pa upropastio jedan koncern. Istu pogrešku neće valjda napraviti dvaput.

The post Goran Litvan: Ivicu Todorića za stečajnog upravitelja Uljanika appeared first on Lider Media.

Optimizacija je buzzword u IT svijetu, ali jedan od onih koji neće tako brzo otići nikamo, jer je povećanje produktivnosti jedna od glavnih preokupacija ukoliko se stremi prema transformaciji tržišne konkurentnosti. Napredne informatičke tehnologije danas predvode preobrazbe poslovanja te je pogotovo bitan aspekt razvoj B2B aplikacija na raznim tehnologijama, razumijevanje i iskustvo migracije s jedne na drugu tehnologiju te, naravno, povezivanje raznorodnih sustava i tehnologija u jedinstveno rješenje.

Cloudonia d.o.o. je samorazumljivi naziv novog start-upa koji se specijalizira za cloud rješenja na čelu s iskusnim timom koji već 30 godina unaprijeđuje poslovna i tehnološka rješenja za poslovne subjekte u Hrvatskoj te kao takav osigurava kralježnicu stručnosti, iskustva i uspješnog projektiranja i isporuke infrastrukture za brojne tvrtke. Upravo to dugogodišnje iskustvo suradnika kao partnera svojim klijentima omogućilo je detaljan uvid u potrebe poslovanja raznih industrija te razvijanje specifične personalizacije pristupa.

Cloudonia započinje vlastitu tržišnu utrku sa specijaliziranom Supply Chain aplikacijom u razvojnom ciklusu (finalizirana aplikacija se očekuje u proljeće 2019. godine) – MADIBU ANALYTICOM, koja analizira i omogućuje izvještaje o prodaji za sve uključene u proces – proizvođače, distributere i kupce. Aplikacija je primarno namijenjena proizvodnim tvrtkama čiji se proizvodi prodaju u maloprodaji i kanalu HoReCa, dakle proizvodnji hrane i pića, odnosno robi široke potrošnje. Detaljni podaci o prodanim proizvodima su od izuzetne važnosti, ali dosad nije postojalo rješenje koje bi eliminiralo problem nestandardiziranih softverskih rješenja i nestandardiziranih označavanja artikala u različitim poduzećima te je zbog toga patila razmjena relevantnih podataka. Razvijeno rješenje klijentima će poboljšati planiranje i proizvodnju te cilja na značajan utjecaj na efikasnost, a shodno tomu i na konkurentnost tvrtke koja će raspolagati podacima i uvidima koji su sposobni promijeniti nabavnu strategiju.

Nedostatak optimizacije nikako nije samo boljka nabavnog lanca, a aplikacije za AI i Big Datu su trenutno, a pogotovo u skoroj budućnosti, izniman alat za poticanje promjena u stagnacijskim poslovnim procesima, stoga će upravo AI i Big Data aplikacije za međunarodno tržište biti temelj poslovanja Cloudonije. Prema istrazivanju tvrtke PwC (Sizing the Prize report) o učincima umjetne inteligencije na poslovanja, predviđa se da će AI 2030. godine doprinijeti globalnom gospodarstvu s 15,7 bilijuna američkih dolara, što je više od sadašnje objedinjene proizvodnje Kine i Indije. Još zanimljivija stavka je da se više od polovice te AI gospodarske dobiti očekuje na projektima vezanim za poboljšanja na području produktivnosti rada. Računica u samo desetak godina je jasna, ali kao i u svakom slučaju adoptiranja novih tehnologija – ključni su stručni posrednici koji razumiju kako pravilno interpretirati, personalizirati i migrirati na novi sustav. Cloudonia d.o.o. je odlučna biti taj most za tvrtke koje žele dugoročnu relevantnost.

Više informacija o Cloudoniji ili MADIBU aplikaciji na info@cloudonia.eu.

The post Do pravovremenih izvještaja o prodaji u maloprodajnom lancu uz aplikaciju hrvatske start-up tvrtke Cloudonia appeared first on Lider Media.

Start-up poduzeće Cloudonia d.o.o. završilo je s razvojem potpuno nove softverske aplikacije MADIBU ANALYTICA koja prikuplja, obrađuje, analizira i dostavlja podatke i izvještaje o proizvodima prodanim u određenom vremenskom razdoblju, na određenom području, određenim kupcima. Aplikacija tržištu pruža inovativne usluge i omogućuje poduzećima pravovremenu, točnu i kvalitetnu informaciju potrebnu za planiranje i proizvodnju optimalnih količina proizvoda potrebnih tržištu. Projekt je trajao 18 mjeseci, odnosno do ožujka 2019. godine.

Start-up poduzeće Cloudonia d.o.o. je ugovorilo dodjelu bespovratnih sredstava od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za projekt pod nazivom ‘MADIBU ANALYTICA (Manufacturer – Distributor – Buyer Analytica) – Analitika prodaje od proizvođača preko distributera do kupca’. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3 milijuna i 163 tisuća kuna, a iznos od milijun i 450 tisuća kuna (45,85 posto ukupne vrijednosti projekta) Ministarstvo će dodijeliti u obliku bespovratnih sredstava.

Razvijeno rješenje klijentima može poboljšati procese planiranja i proizvodnje, pomoći im da povećaju svoju efikasnost, a samim time i konkurentnost na tržištu.

Provedbom projekta postignut je i opći cilj projekta koji se odnosi na razvoj potpomognutih novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos inovativnih ideja u tržišno uspješno poduhvate.

Projekt je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj.

The post Završen projekt Madibu Analytica: Analitika prodaje od proizvođača preko distributera do kupca appeared first on Lider Media.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj promidžbu vina na tržištima trećih zemalja, za koji najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 250 tisuća eura.

Riječ je o natječaju iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do 2023. godine, a zainteresirani se mogu prijaviti do 29. ožujka.

Korisnici mjere su stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije i udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika državnog proračuna i privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina.

Razina potpore iznosi do 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50 posto prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30 posto na sredstva državne potpore (de minimis potpora).

– Osim Vinske omotnice kroz koju hrvatski vinari i vinogradari mogu izgraditi podrume, nabaviti opremu, rekonstruirati vinograde i promovirati svoja vina, kroz Program ruralnog razvoja sufinanciramo i podizanje novih vinograda, pa su tako već u provedbi 84 projekata za 40 milijuna kuna, rekao je ministar Tomislav Tolušić.

Najavio je kako će se uskoro u Saboru naći prijedlog novog zakona o vinu, pravni okvir za proizvodnju grožđa i vina, prodaju vina u tržišno transparentnim uvjetima, a smanjit će se opterećenja vinarima te jačati uloga vinskih udruženja i unaprijediti marketing vina.

Vinarima je do sada u okviru mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja isplaćeno 8,5 milijuna kuna, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su ovdje.

The post Natječaj otvoren: Za promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja 250 tisuća eura appeared first on Lider Media.

Ministar turizma Gari Cappelli posjetio je danas gradilište luksuznog resorta T-NEST koji u Rastoji pokraj Lovinca gradi Goran Štrok. To je trenutačno najveća privatna investicija u Lici, za koju sam Štrok kaže da će najesen, kad resort bude dovršen, konačan obračun investicije iznositi između 15 i 16 milijuna eura, za što je kreditnu potporu dobio od HBOR-a. Ministar Cappelli kazao je da mu je dobro poznat ovaj Štrokov projekt otprije godinu dana, kad su u Ministarstvu turizma sjeli sa Štrokom za stol, i u tom projektu dobili sjajan odgovor na strateško pitanje „želimo li mi ne želimo kontinentalni turizam“. Podržali smo ovaj projekt, kaže Cappelli, pa je i HBOR vrlo brzo dodijelio kvalitetna sredstva, pa i Vlada prepoznaje važnost ovakvih projekta s s aspekta zapošljavanja lokalnog stanovništva, te potaknula proizvodnja lokalnih ekoloških proizvoda koji se putem ovakvih reprezentatinih objektata plasiraju na tržište, u ovom slučaju očekivano gostiju vrlo visoke platežne moći i zahtjeva.

Ministar Cappelli i Goran Štrok u jednoj od vila u gradnji; Foto: Mladen Volarić

Smješten na 13,4 hektara šumovitog, gotovo izoliranog terena u obliku velikoga gnijezda, gostima će na raspolaganje ponuditi vrhunski smještaj u 42 platnene vile, 30 drvenih vila, 13 drvenih vila na jezeru koje će tek nastati, rezidencijalnu vilu Nikola Tesla, osam drvenih vila u krošnjama drveća, devet drvenih vila u šumi, a ukupni kapacitet bit će 250 osoba. Uz to, kako i dolikuje vrhunskom luksuzu, bit će wellness centar sa sunčalištem i bazenom. Gastronomska ponuda bazirat će se na fuziji japanske i dalmatinske kuhinje u restoranu na jezeru, dok će roštiljarnica u šumi u ponudi imati autohtone domaće ličke specijalitete.

S obzirom da se inzistira na ekološkom pristupu T-NEST-a, gostima će na raspolaganju za posjet raznih destinacija, od Memorinalnog centra Nikole Tesle u nedalekom Smiljanu, pa i do daljih destinacija, stajati električni automobili Tesla, a i ono početno slovo u brendu T-NEST predstavlja duh Nikole Tesle.

Goran Štrok kaže da planira zaposliti 70-radnika u T-NEST-u, da neće biti sezonaca već će poslovanje biti cjelogodišnje, i da on računa samo na domaću, hrvatsku radnu snagu. Izuzetak je njegov generalni menadžer, Južnoafrikanac Steven Pieters, koji je napustio vođenje hotela Kempinsky u Dubaiju, i pridružio se Štrokovoj ekipi u stvaranju T-NEST-a u Lovincu.

Steven Pieters, generalni menadžer Štrokovog tima; Foto: Mladen Volarić

Kako bi osigurao stabilnu radnu snagu, Štrok će u Lovincu izgraditi objekte za njihov smještaj, a prva od tih kuća već je izgrađena.

– Naš slogan na brojnim europskim promocijama brenda T-NEST je „Ovdje je naglasnija tišina“ pokušat ćemo i ostvariti ovdje u Lovincu. Komuniciramo i s ostatakom svijeta, s Japanom, Korejom, i oni su ovime što smo im najavili, oduševljeni. Htjeli smo nešto ovakvo i u Zagorju napraviti, ali do sad tamo nismo, za razliku od Lovinca i pomoći načelnika Općine Ivana Miletića, uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose. Ovdje smo kupili i 40 tisuća kvadrata zemljišta na kojem planiramo izgraditi i našu solarnu elektranu za opskrbu resorta strujom, kaže Goran Štrok.

Cijene smještaja kretat će se u rasponu od 400-tinjak eura do nekoliko tisuća eura dnevno, a Štrok kaže da bi na temelju upita i interesa, već sad bio 100 posto popunjen.

Gradnja prvih drvenih vila na obali budućeg jezerca; Foto: Mladen Volarić

U Hrvatskoj ove godine očekujemo, kazao je ministar Cappelli, oko milijardu i 50 milijuna eura ukupno u javnom i privatnom sektoru, što je povećanje od 50-tak milijuna eura u odnosu na 2018. godinu, a većina tih investicija bila je za podizanje kategorije s tri na četiri ili pet zvjezdica. Naime, podaci pokazuju da se ostvaruje 45 dana veća popunjenost na razini objekata s četiri ili pet zvjezdica, a sve to rezultira povećanjem dodane vrijednosti, zapošljavanja. Mi, kazao je Cappelli, ne smijemo ići na masovnost u turizmu, sad smo došli na 20-ak milijuna turista godišnje, i moramo ići na cjelogodišnji turizam, kontinentalni turizam, zdravstveni turizam.

Na upit o nešto slabijem bookingu od očekivanoga, Cappelli je kazao da je uz 47 milijuna novca iz proračuna, iz drugih izvora kao što su boravišne pristojbe i članarine za ovu godinu za Hrvatsku turističku zajednicu osigurano 100 milijuna kuna za promidžbu, te da je prošlog tjedna namaknuto još 10 milijuna kuna za dodatne akcije, kao što upravo započeta na njemačkoj televiziji. Booking nije manji, objašnjava Cappelli, nego nešto sporiji, pa moramo ići u dodatne kampanje.

Ivan Miletić, načelnik Općine Lovinac, Goran Štrok i Gari Cappelli; Foto: Mladen Volarić

– Putujem sutra u Berlin na najveći svjetski turistički sajam, pa ćemo nakon njega definitivnu situaciju. Na ovim našim tradicionalnim tržištima jest malo usporenije, Italija je na razini prošle godine, Austrija za jedan posto više, Njemačka je oko lanjske razine, Velika Britanija je od 3 do 5 posto jača nego 2018. godine. Daleka tržišta su daleko bolja: SAD ima rast od 20 posto, Kina preko 40 posto, tako da očekujem da ćemo u konačnici ukupno gledano imati blagi porast, ali uvrh glave do 3 posto u odnosu na prošlu godinu, kazao je Cappelli.

The post Goste luksuznog resorta T-NEST Gorana Štroka prevozit će Tesla električni automobili appeared first on Lider Media.