Kvaliteta usluge i raznolikost  ponude koju Arena Centar pruža svojim posjetiteljima, okrunjena je ove godine zlatnom medaljom za vrhunsku kvalitetu. Naime, Arena Centar je bio prvi izbor većine potrošača u Hrvatskoj za vrhunsku kvalitetu u kategoriji Shopping centra općenito u okviru neovisnog istraživanja QUDAL – QUality meDAL.

Ispitanicima je u anketi QUDAL – QUality meDAL Croatia General  2019/2020 putem web-obrasca postavljeno sljedeće pitanje: ‘Navedite naziv shopping centra (trgovački centar s više od različitih trgovina, restoranima, kafićima i drugim sadržajima) koji po vašem osobnom iskustvu ili iskustvu vaših bližnjih nudi općenito apsolutno najvišu razinu kvalitete usluge i kvalitete ponuđenih artikala na hrvatskom tržištu’. Najveći je broj ispitanika na postavljeno pitanje odgovorio s Arena Centar.

Osim navedenog pitanja za kategoriju najkvalitetnijeg shopping centra  općenito, Arena Centar je pobijedio u čak još pet podkategorija: shopping centar s ponudom odjeće, shopping centar s ponudom obuće, shopping centar s ponudom modnih dodataka i nakita,  shopping centar s ponudom artikala vezanih uz telekomunikacije,  elektroniku i kućanske aparate te shopping centar s gastronomskom ponudom.

Arena Centar otvoren je 2010. godine te je postao jedna od  najpoželjnijih destinacija za kvalitetan shopping i zabavu hrvatskih potrošača. Potrošače privlači širokom ponudom od preko 200 trgovina internacionalnih i lokalnih brendova koje pokrivaju različite potrebe  pojedinca i obitelji, a cjelokupno shopping iskustvo dodatno se nadograđuje i podiže na još veći nivo kroz različite zabavne sadržaje, te široku gastronomsku ponudu. Kontinuirano ulaganje Arena Centra u izvrsnost i kvalitetu ponude, te  podizanje cjelokupnog ugođaja kupovine na još višu razinu, doveo je do osvajanja srca hrvatskih potrošača.

Naime, otkako je grupacija NEPI Rockastle preuzela Arena Centar, kroz proces renovacije i proširenja, prodajni je prostor povećan za 5.500m2, brojne trgovine su unaprijedile svoje koncepte te povećale prodajni prostor, dok je otvoreno 10 novih trgovina: Müller, Nespresso, Pink Panda, Harissa, Calvin Klein Jeans, Tudors, Under Armour, Gligora, Steiff i The Athlete’s Foot. Ponuda će se uskoro proširiti i s jedinom GAP trgovinom u Zagrebu.

Otvaranje trgovačkog parka Arena Park, zakazano je za proljeće 2019. godine. Arena Park, također u vlasništvu grupacije NEPI Rockcastle, investicija je od 10 milijuna Eura koja će obogatiti ponudu te shopping destinacije za 8.000m2 s 11 trgovina, drive through restoranom te kafićem. Rezultati istraživanja potvrđuju da se ulaganje u renovaciju i proširenje isplatilo te da su posjetitelji i kupci to prepoznali nagradivši Arena Centar u čak 6 kategorija. Zahvaljujući ovoj osvojenoj poziciji, Arena Centar ima pravo nositi prestižan status „Vrhunska kvaliteta – potvrdili potrošači“ i medalju QUDAL – QUality meDAL 2019/2020 za vrhunsku kvalitetu.

Metodologija

Istraživanje QUDAL – QUality meDAL CROATIA General 2019/2020 provela je međunarodna organizacija ICERTIAS – International  Certification Association GmbH (WWW.ICERTIAS.COM [2]) na području Hrvatske tijekom siječnja 2019. putem web ankete metodom CAWI – DEEPMA (Computer Assisted Web Interviewing – Deep Mind Awareness).

U anketi je sudjelovalo 1.200 ispitanika – opća populacija starija od  15 godina – korisnici interneta u Republici Hrvatskoj. Pitanja su bila otvorenog tipa; ispitanicima nisu bili ponuđeni odgovori, već su sami mogli slobodno navoditi ono što smatraju primjerenim odgovorom. Anketa je obuhvatila cjelokupan teritorij Republike Hrvatske.

The post Istraživanje: Arena Centar – prvi izbor potrošača za vrhunsku kvalitetu appeared first on Lider Media.

Smjena investitora u retail i turizam – umjesto domaćih i južnoafričkih kompanija, u Hrvatsku će u sljedeće dvije godine pristizati kapital s Bliskog i Dalekog istoka. Zaključak je to tvrke Colliers International i njihove godišnje analize tržišta nekretnine i investicija. U Colliersu tako ističu da je ukupan volumen transakcija na tržištu komercijalnih nekretnina u prošloj godini dosegao oko 810 milijuna eura što je dvostruko više nego u 2017. U fokusu investitora u 2018. su tako bili trgovački centri i turistički sektor, ali u ovoj godini Colliers predviđa drugačije trendove – pad investicija u retail, te nastavak rasta tržišta uredskih prostora te industrijskih i logističkih nekretnina, kao i nastavak zamašnjaka u turizam.

U investicijama u retail i turistički sektor u 2018. prednjačili su domaći gospodarski subjekti i Južnoafrička Republika. Glavni motivi novih investitora su atraktivni prinosi, posebice u retailu i turizmu, u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe. U sljedeće dvije godine, predviđaju u Colliersu, u Hrvatsku će dolaziti kapital, ali s Bliskog i Dalekog istoka, iz zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Južne Koreje i Singapura.

Kraj južnoafričkih investicija u trgovinu

Južnoafrikanci su na većini tržišta centralne i istočne Europe u konsolidaciji, pa se očekuje da će i njihove investicije u retail u Hrvatskoj došle svom logičnom kraju. Osim dva nova najavljena trgovačka centra, u Zagrebu u Španskom Shopping centar Z te retail park u Poreču, u Colliersu, kada je retail u pitanju, izdvajaju još samo projekt proširenja Arena Centra.

Hoteli s pet zvjezdica prilika za potencijalne ulagače

Direktorica Colliersa Vedrana Likan kaže kako je turizam i dalje naš najaktivniji sektor, a najveći ulagači su Valamar i Plava laguna, a ističe se i Maistra u vlasništvu Adrisa. Investitori su i dalje zainteresirani za ulaganja u obalna područja te u naša dva najveća grada, Split i Zagreb. U Colliersu napominju kako je očit nedostatak vrhunskih hotela s pet zvijezdica, posebice u metropoli, pa se na tom polju vide i prilike za potencijalne ulagače. Postoje investitori koji čekaju svoj trenutak za ulazak na naše turističko tržište, ističu u Colliersu.

Tržište industrijskih i logističkih nekretnina najmanje je razvijeno tržište, a potražnja je velika i to najviše za skladištima od 2.000 do 5.000 četvornih metara. Primjećuje se i sve jača aktivnost developera u tom segmentu zbog nedostatka modernih skladišnih prostora i razvoja e-commerce tržišta.

Tržište uredskih prostora i dalje vapi za modernim uredima A klase većima od 500 kvadrata, ali nedostaje i ureda većih dimenzija – čak do 1.500 kvadrata. No i u tom je segmentu vidljiv nedostatak velikih stranih investitora, osim GTC-a, koji grade po ostatku razvijenih država zbog pojačanog rizika tržišta.

Greenfield investicije u Hrvatskoj i dalje su najbolnija točka. Niska razina tih aktivnosti osnovni je pokazatelj koliko je neka zemlja spremna i sposobna za realizaciju novih projekata, zaključuju u Colliersu.

The post Trgovina i turizam: U iduće dvije godine u RH će dolaziti kapital s Bliskog i Dalekog istoka appeared first on Lider Media.

Neke su stvari u poslovanju nepredvidive, ali neke treba znati itekako dobro predvidjeti. Upravo kombinacija dobre organiziranosti i pravodobnog reagiranja na neočekivano daje najbolje rezultate.

Liderov izbor događaja koji bi u 2019. godini mogli imati utjecaj i na poslovanje vaše tvrtke, odnosno osobne financije svakog zaposlenika, objavljujemo u nastavcima početkom svakog mjeseca.

1. 3.
Zatvara se natječaj za bespovratna sredstva EU za uspostavu veteranskih centara težak 28,8 milijuna kuna.

8.3.

Deseta Liderova konferencija Budućnost obiteljskih tvrtki održat će se u zagrebačkom hotelu Panorama.

14.-15.3.

Sedmi Susret guvernera i bankara regije na kojem će uz guvernere Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i BiH gostovati i posebna gošća bivša izraelska guvernerka Karnit Flug odvit će se u hotelu Kempinski u Savudriji. Teme će biti fintech, regtech i monetarne politike, a o svemu što se u financijskom svijetu događa razgovarat će bankarska krema iz cijele regije.

22. 3.

Konferencija Power of Data 2019 u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, Platinum IBM Business partnera i poslovnog tjednika Lider održava se u hotelu Academia u Zagrebu.

27. 3.
DZS objavljuje iznos plaća za siječanj, i tu će se vidjeti efekt poreznih promjena od Nove godine.

29.-30.3.

Treća konferencija Greenfield investicije 2019. održava se u Hotelu Plaza Belvedere u Medulinu. Konferencija će okupiti brojne stručnjake, predstavnike vlasti i lokalnih jedinica, respektabilnih hrvatskih i inozemnih institucija, bankare, menadžere i poduzetnike koji su uspješno realizirali ili planiraju realizaciju svojih investicijskih projekata u Hrvatskoj.

30. 3.
Zatvara se natječaj za bespovratna sredstva za osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva – školska godina 2018./2019. težak 27 milijuna kuna.

The post Poslovni kalendar za ožujak – Dvodnevni susret guvernera i bankara regije appeared first on Lider Media.

Jedna od najvećih banaka u Hrvatskoj može biti iznimno zadovoljna financijskim rezultatima u prošloj godini. Zagrebačka banka (Zaba) ostvarila je prošle godine rast dobiti nakon oporezivanja od čak 121,3 posto u usporedbi s godinom ranije, priopćili su iz te banke. Dobit je iznosila 1,86 milijardi kuna, što je 1,02 milijarde kuna više u odnosu na 2017., a prihodi su narasli na 4,5 milijarde kuna, ili 6,6 posto više nego u 2017. Slijedom ovih rezultata Uprava i Nadzorni odbor predložit će glavnoj skupštini isplatu dividende od 5,79 milijuna kuna.

Dobru godinu iza sebe su imale i matice dviju banaka koje posluju na hrvatskom tržištu. Tako je Erste grupa prijavila neto dobit od 1,79 milijardu eura, odnosno rast od 36,2 posto nego godinu ranije i isto namjerava predložiti povećanje dividende na 1,40 eura po dionici. Rezultati za Hrvatsku bit će objavljeni sredinom ožujka.

Istovremeno, Sberbank je u prošloj godini ostvario neto dobit od 11,1 milijarde eura, ili 11,1 posto više od godine ranije, javili su iz banke uz opasku da je dobit ostvarena u svim zemljama u kojima posluje. Zarada po dionici bila je 57,8 dolara, odnosno 15,4 posto više uspoređeno s 2017.

The post Zaba galopirala u prošloj godini, izvrsni rezultati matica Erste banke i Sberbanka appeared first on Lider Media.

Najavljujemo najvažnija događanja u Hrvatskoj za petak 1. ožujka:

ZAGREB – Sjednica Hrvatskog sabora (9,30 sati, Trg Sv. Marka). Hrvatski sabor sjednicu nastavlja raspravom o amandmanima na predložene zakone nakon čega slijedi glasovanje o dosad raspravljenim točkama koje će se umjesto u podne održati u jedanaest sati. Nakon glasovanja na dnevnom redu su dvije točke, rasprava o godišnjem izvješću Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2017. godinu, te prijedlog izmjena Zakona o deviznom poslovanju koji je u proceduru uputio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e. HAMAG-BICRO je tijekom 2017. godine proveo 1595 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti preko 5 milijardi kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva iznose 1,9 milijardi kuna. Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, koje Vlada ne prihvaća, Klub Živog zida i SNAGA-e predlaže ukidanje devizne klauzule i konvertiranje svih kredita u kunske.

VIROVITICA – Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na svečanosti puštanja u rad uređaja za magnetsku rezonancu u Općoj bolnici Virovitica. U pratnji predsjednika Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar zdravstva Milan Kujundžić (16,45 sati, Stjepana Radića, ulaz br.2).

ZAGREB –  Nagrade 2018. Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo bit će uručene dobitnicima na svečanosti u Hrvatskom novinarskom društvu (HND). Nagrada se dodjeljuje za borbu u ostvarivanju ustavnih jamstava slobode medija i priopćavanja; za jamstvo prava javnosti na pristup informacijama i obaviještenosti o zbivanjima; za zaštitu novinara od cenzure svake vrste, te monopola i samovolje nakladnika; za poseban angažman u suzbijanju diskriminacije i govora mržnje u medijima u 2018. Na dodjeli Nagrade govoriti će Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo i Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a (11 sati, Novinarski dom, Perkovčeva 2).

ZAGREB – Gradska organizacija HSLS-a održat će konferenciju za novinare na temu “Opetovano pogodovanje pojedinim privatnicima bliskim gradskoj upravi na štetu građana Stenjevca”  (10 sati, ispred ulaza na parkiralište Karting centra Zagreb, ulica Gustava Krkleca 23). Kako najavljuju iz te stranke, gradski zastupnici Vladimir Andrić i Darko Klasić govoriti će o “pogodovanjima pojedinim privatnim tvrtkama i uputiti otvoreno pitanje gradonačelniku o pogodovanju privatnom investitoru dok se istovremeno otkazuju kapitalni projekti Zagreba zbog nedostatka novca”.

ZAGREB – Panel raspravom o tome zbog čega je tako teško dobiti otvorene podatke od hrvatskih javnih tijela, počinje obilježavanje Dana otvorenih podataka (10 sati, HUB385, Petračićeva ulica 6).  Konferencija je prilika za okupljanje relevantnih stručnjakinja i stručnjaka, predstavnica i predstavnika institucija i izvršne vlasti, kao i civilnog društva, te IT aktivistica i aktivista i služi kao platforma za razmjenu iskustava i mišljenja. Dan otvorenih podataka (Open Data Day) obilježava se u više gradova diljem svijeta. U Zagrebu ga već sedam godina organizira Code for Croatia, skupina civilnih hakera koji su od ove godine službeno prešli u Gong. Događanja traju cijeli vikend.

OSIJEK – Na sajamskom prostoru “Pampas” bit će otvoreni 26. osječki proljetni sajam i 20. obrtnički sajam, na kojima će se do 3. ožujka predstaviti oko 180 domaćih i inozemnih izlagača. Otvorenju tih sajamskih manifestacija, kako je najavljeno, bit će nazočna i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović (11,00 sati, sajamski prostoru Pampas, Ul. Šandora Petefija 204A). Nakon toga, predsjednica će obići dio šetnice desne obale rijeke Drave te nazočiti otvorenju početka radova na uređenju obale-poddionica stara luka Tranzi (13,00 sati).

ZAGREB – Na prigodnoj svečanosti u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta devet gospodarskih subjekata će primiti potvrdu o statusu korisnika potpora za ulaganje, a bit će dodijeljene i četiri odluke o odobravanju bespovratnih novčanih potpora temeljem Zakona o poticanju ulaganja. Ministarstvo time javnosti želi predstaviti primjere dobre prakse kako bi bili poticaj ostalim poduzetnicima za njihove projektne ideje i poduzetničke poduhvate s ciljem da i oni koriste potpore koje su im na raspolaganju u okviru provedbe zakonodavnog okvira za poticanje ulaganja u Hrvatskoj (12,00 sati, Velika dvorana Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ulica grada Vukovara 78).

VIŠKOVO – Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obići će radove na izgradnji cestovne obilaznice Viškova (trasa državne ceste DC427 Čvor Rujevica – Viškovo- Čvor Marčelji). Ministar i suradnici taj će obilazak započeti u 10,20 sati kod gradilišnih kontejnera na lokaciji Halubjan (Viškovo), a nakon toga će dati i izjave novinarima (kod INFO – punkta Hrvatskih cesta). Ministar Butković će također biti i na potpisivanju tri ugovora u svrhu realizacije infrastrukturnih radova dogradnje luke Povile (početak u 12,00 sati).

ZAGREB – Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija 2019. je započelo s pozitivnim trendovima vezano uz prihode, rast brzina u mrežama kao i broja korisnika u mobilnima, a nastavak tih trendova uz pojačano investiranje očekuje se i dalje, ocjena je predsjednika Vijeća HAKOM-a Tonka Obuljena. Komentirajući stanje na tržištu elektroničkih komunikacija povodom ovotjednog Svjetskog mobilnog kongresa-MWC u Barceloni od 25. do 28. veljače, Obuljen za Hinu ističe da se i dalje najviše razvija i investira u telekom segmentu. Istodobno, poštanski segment najviše raste u paketima zbog porasta online kupovine, uz nastavak pada pismovnih pošiljaka, slično kao i u ostatku EU.

The post Danas u Hrvatskoj – Dan otvorenih podataka appeared first on Lider Media.

Godine 2015. John Chambers, chairman i CEO za Cisco Systems, objavio je svoj moto: ‘Disrupt or be disrupted’. Ako netko ne može uvesti inovacije koje zamjenjuju postojeće tehnologije, proizvode ili usluge, sam će biti zamijenjen. U aktualnom Hi!Techu, Siemensovu online časopisu, ističe se zato kako je ključno rješenje za zaštitu vlastitog poduzeća od nestanka digitalna transformacija.

Chambersova predviđanja već danas postaju stvarnost.

–​ Digitalizacija je glavni razlog zbog kojeg je više od polovice Forbes 500 poduzeća za godinu 2000. u međuvremenu nestalo – smatra Pierre Nanterme, CEO tvrtke za savjetovanje poduzeća Accenture.

Pametne ideje i disruptivne tehnologije u vrlo kratkom roku mogu uzrokovati velike nevolje za čitave poslovne modele.

Dobar su primjer za to Uber i taksi-usluge te Airbnb i hotelsko poslovanje. I u industriji digitalizacija mijenja sve postojeće poslovne modele. Ona omogućuje oživljavanje ideja za proizvode na nov način te pritom se koristi tehnološkim trendovima poput generativnog dizajna i inteligentnih modela. Aditivnom proizvodnjom i naprednom robotikom proizvodnja se realizira na inovativan način i zahvaljujući upotrebi rješenja u oblaku i automatizaciji znanja moguć je razvoj novih modela usluga.

Kako biste bili ispred konkurencije, više nije dovoljno optimirati pojedinačne korake u lancu stvaranja vrijednosti. Neophodan je cjelovit pristup. Siemens je u tu svrhu razvio odgovarajući portfelj: Digital Enterprise Suit digitalno i dosljedno međusobno povezuje sve faze i korake procesa, ujedno i dobavljače. U svakoj fazi nastaje digitalni duplikat.

Rezultati simulacija i testova koji se provode s duplikatom nove su spoznaje koje služe za kontinuiranu optimizaciju. Poduzeća mogu započeti na svakoj točki njihova lanca stvaranja vrijednosti, od dizajna proizvoda pa sve do usluge, te mogu sukcesivno izgrađivati digitalizaciju, ovisno o svojim aktualnim potrebama, ujedno i kada postoje sistemska rješenja. Zbog digitalizacije su proizvodna postrojenja ranjivija te su potrebne odgovarajuće sigurnosne mjere. 

E-adresar

The post Hi!Tech: Digitalizacija je izbrisala više od pola Forbesovih 500 najvećih iz 2000. appeared first on Lider Media.

Tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi lani su ostvarile 97,9 milijardi kuna prihoda i iskazale 9,2 milijarde dobiti prije oporezivanja. To znači da su stagnirale u prihodima (tanki rast od 1,1 posto), ali su iskazale 13,5 posto veću bruto dobit.

Rezultat je to Liderovog istraživanja rezultata poslovanja 88 tvrtki koje su do jučer podnijele financijske izvještaje, čime su ispunile zakonsku obavezu da to učine do kraja veljače. U obzir smo uzeli nekonsolidirane izvještaje za one tvrtke koje posluju samostalno, odnosno konsolidirane za holdinge i grupacije (i izostavili rezultate njihovih tvrtki sastavnica).

Premda je prvih deset izvještaja velikih tvrtki sa deset posto rasta prihoda i 23 posto rasta bruto dobiti  navodilo na optimizam, konačni rezultati pokazali su da su tvrtke s burze izgubile bitku s BDP-om. Sad se i taj skroman rast od 2,6 posto čini poprilično dobar u odnosu na 1,1 posto rasta prihoda na burzi.

Čini se da su i ulagači shvatili problem, ili su tek intuitivno u prošloj godini srušili indeks CROBEX za čak pet posto – s početnih 1839,22 na 1748,81, zadnjeg dana trgovanja u 2018.

Druga strana medalje su gubitaši, najveći je Petrokemija sa 473,5 milijuna kuna, Tehnika je u minusu od 294 milijuna, Uljanik plovidba 266 milijuna, Termes grupa 118,7 milijuna i Viro 101,6 milijuna.

Ina je ostvarila uvjerljivo najveći prihod – 21,9 milijardi kuna, što je rast od 19,2 posto. Slijede je HT sa osam milijardi, Zaba (7,8 milijardi) i PBZ (6,2 milijarde). Adris (šest milijardi) i Atlantic, koji sa 5,3 milijarde kuna zatvara ‘klub pet milijardi’. Treba napomenuti da su u Atlanticu zadovoljniji rezultatima nego što bi se to moglo išćitati iz stagnacije u prihodima i pada bruto dobiti od 11,3 posto. No, naravno, ti podaci koje smo uzeli za prvu analizu ne otkrivaju cjelovitu sliku poslovanja.

U nastavku donosimo popis tvrtki na koje treba obratiti pozornost. Ove su prošle godine najviše porasle prema prihodima:

Među ovih deset ima i tvrtki koje su lani poslovale u minusu. No, među prvih deset prema prošlogodišnjem rastu bruto dobiti su tri kojima su i prihodi rasli rekordno. To su Pounje, HTP Korčula i Palace hotel Zagreb.

Naravno, burzovni analitičari svaku od spomenutih i ostalih tvrtki promatraju sa znatno većim arsenalom podataka. No, prihod i dobit svakako su parametri koje treba uzeti u obzir, pogotovu kad postoji takav raskorak. Istina, treba uzeti u obzir da kompanije režu troškove i uvode tehnološke inovacije za rast produktivnosti, ali pumpanje dobiti koja nije zasnovana na rastu proizvodnje moglo bi biti opasno, pogotovu u kontekstu usporavanja rasta i očekivanja nove recesije.

Za kompletnu analizu poslovanja u 2018. još treba pričekati rezultate svih tvrtki. Obrađeni podaci  iz godišnjih financijskih izvještaja – koje poduzetnici trebaju podnijeti Fini do kraja travnja – očekuju se u lipnju. Dotad će ovaj burzovni uzorak biti najmeritornije ‘prolazno vrijeme’ poslovanja u prošloj godini.

The post Kako su poslovale tvrtke s burze: Opasno pumpanje dobiti uz stagnaciju prihoda appeared first on Lider Media.

Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija 2019. je započelo s pozitivnim trendovima vezano uz prihode, rast brzina u mrežama, kao i broja korisnika, a nastavak tih trendova uz pojačano investiranje očekuje se i dalje, ocjena je predsjednika Vijeća HAKOM-a Tonka Obuljena.

Komentirajući stanje na tržištu elektroničkih komunikacija povodom ovotjednog Svjetskog mobilnog kongresa-MWC u Barceloni od 25. do 28. veljače, Obuljen za Hinu ističe da se i dalje najviše razvija i investira u telekom segmentu. Istodobno, poštanski segment najviše raste u paketima zbog porasta online kupovine, uz nastavak pada pismovnih pošiljaka, slično kao i u ostatku EU.

Najsporije se pak kreće tržište željezničkih usluga te na tom tržištu u regulatornoj agenciji očekuju veće pomake nakon liberalizacije segmenta putničkog prometa.

Prisutni pozitivni trendovi, ali prema DESI-ju pozicija još loša

Obuljen podsjeća i da je to tržište ukupno u ovu godinu unatoč pozitivnim trendovima ‘ušlo’ i s još uvijek niskom pozicijom među 28 članica EU-a po DESI indexu, kojim Europska komisija mjeri stupanj gospodarske i društvene digitalizacije.

U 2018. po tom indeksu Hrvatska je u odnosu na 2017. ‘skočila’ za jedno mjesto, na 22. među 28 članica, što jest napredak, no ima još dosta prostora za poboljšanja.

“Unatoč takvoj poziciji Hrvatske po DESI-ju, ipak se hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija stalno razvija, pri čemu se dosta investira u usluge, tehnologiju i infrastrukturu. Trendove koje imamo u Hrvatskoj slični su i u ostalim zemljama, i tu ne zaostajemo, nego smo i bolji od njih dosta. Trendovi su i smanjenje telefonskih razgovora i utrošenih minuta u fiksnim i mobilnim mrežama, pa i prihoda od toga, uz istodobno povećano korištenje ‘over the top’ servisa poput vibera, whatsAppa i sličnih, preko kojih se sve više razgovora i šalju video i druge poruke. Nastavlja se i rast broja širokopojasnih korisnika u svim mrežama, kao i rast brzina u mrežama”, iznosi Obuljen.

Svjetska kvaliteta mobilnih mreža uz stalne investicije i ‘održavanje’ cijena

Dodaje da se dosta radi i na paketiranju usluga u kombinaciji fiksne i mobilne mreže, no ističe da se općenito već niz godina u Hrvatskoj bolje od fiksne razvija mobilna mreža, koja je po kvaliteti, po neovisnim međunarodnim mjerenjima, među najboljima u svijetu i Europi.

“Pokrivenost 4G mrežom u Hrvatskoj je iznimno dobra, pogotovo na autocestama i područjima gdje se to i ne očekuje te se mnogi iz svijeta iznenade kvalitetom kada dođu kod nas. Mobilne mreže su napredne, operatori u njih stalno i godinama investiraju slijedeći tehnološke trendove i korisničke potrebe, jer tako jedino mogu zadržati svoje pozicije na tržištu i profitabilnost”, kaže Obuljen, napominjući da se i lanjsko Vladino smanjenje naknada za radio frekvencije odmah odrazilo na porast investicija operatora.

Podsjeća i da su operatori dosta zainteresirani za preostale blokove radiofrekvencija za mobilne mreže, pa je HAKOM već dodijelio 15 preostalih blokova u spektru od 2100 MHz, a sada dovršava postupak zaprimanja prijava za spektar od 2600 MHz. To je novi dio spektra i već je neko vrijeme raspoloživ, a izgledno je da će se za to javiti sva tri mobilna operatora.

“Za 2100 MHz bila je aukcija, zbog čega se i dobilo puno više od očekivanih oko 72 milijuna kuna, odnosno ukupno za sve oko 106 milijuna kuna, dok je za 2600 MHz cijena određena u javnom pozivu i primjenjuje se iz pravilnika. Kako je proces za to još u tijeku teško je znati ukupni iznos. Odluku o tome mogli bi donijeti relativno brzo, početkom ožujka”, otkriva Obuljen.

Vezano za cijene mobilnih i drugih usluga na tom tržištu, kaže da se po DESI indeksu one određuju prema kupovnoj moći, i tu Hrvatska loše stoji u odnosu na EU.

“Gledano u apsolutnom iznosu, činjenica je da su cijene u Hrvatskoj u donjoj trećini među EU zemljama, a s druge strane kod nas je izgradnja mreže skuplja zbog gustoće naseljenosti, što se također, kao i konkurencija, odražava na cijene. Trend je i paketiranja više usluga, a na kraju tu je i stvar marketinga, kako će nešto oglasiti i koliko ljude privući. Treba biti oprezan i svjestan što stvarno treba, dobro čitati ponude i ugovore, mada su korisnici u Hrvatskoj uvijek dosta trošili, često mijenjajući i tarife i uređaje”, ocjenjuje Obuljen, dodajući da HAKOM ne može određivati cijene.

Na fiksnom tržištu dobro bi došlo okrupnjavanje

Za fiksni segment tržišta smatra pak da bi dobro došlo ‘neko’ okrupnjavanje ili povezivanje manjih operatora, a smatra i da će dosta toga ovisiti i o situaciji sa Optima telekomom, koji je na produljenom upravljanju Hrvatskom telekomu (HT) do 2021., s time da bi se, kako kaže, već u 2020. trebalo početi pripremati za razrješenje te situacije.

“Trenutno nemamo nikakvu najavu niti saznanja za neke nove akvizicije na tom tržištu, pa više ni za Tele2 Hrvatska, o čemu se pričalo, ali bez potvrde. I u fiksnom bi segmentu voljeli da imamo tri jaka operatora, kao i u mobilnoj, jer sa dva imamo slabu tržišnu konkurentsku utakmicu ili duopol i nikada niste sigurni što je tu na stvari. Sa tri, što se pokazalo u mobilnim mrežama, cijene ipak prije padaju, ali i razvijaju se nove usluge te je stoga i za sada dobro da na hrvatskom tržištu imamo tri mobilna operatora”, kaže.

Do 2020. teško 5G, ali izgledna priprema za prodaju spektra

Iako je EU odredila da do 2020. bar jedan veliki grad u svakoj zemlji bude pokriven s 5G tehnologijom, Obuljen kaže da će to ipak ovisiti o industriji i potražnji, jer za 5G mreže je potrebno dosta dodatnih kapaciteta, velike investicije u spektar i opremu.

“Običnim korisnicima 5G u početku neće puno donijeti, za ono što svi koristimo kao pojedinci 4G mreža je i više nego dovoljna, ali su zato velika očekivanja od 5G u omogućavanju niza novih poslovnih modela preko mobilne mreže, posebice uz umjetnu inteligenciju, autonomna vozila, industrijske procese i duge primjene koje još sada ni ne vidimo. Zbog svega teško da će se od 5G išta konkretnije za krajnje korisnike vidjeti prije 2025. ili do 2030., a tako bi moglo biti i u Hrvatskoj”, iznosi Obuljen.

Podsjeća da se tu radi o spektru od 700 MHz, koji sada još koristi televizija i treba ga isprazniti, ali nije toliko bitan za početak, koliko spektar od 3,5 GHz i 26 GHz je ono na čemu će se stvarno razvijati 5G.

“O cijeni tog spektra teško je sada govoriti, ali sigurno je da će se to u Hrvatskoj kretati oko ‘ozbiljnih’ milijuna kuna, a trebat će i razmotriti način te prodaje i naći pametno rješenje dražba ili nešto drugo, kako opreratori ne bi ostali bez mogućnosti investiranja nakon te kupnje”, kaže Obuljen, dodajući da tu treba biti i fleksibilan i da ih za sada operatori za to ne požuruju.

The post Tonko Obuljen: Priželjkujemo trećeg jakog operatora u fiksnoj mreži appeared first on Lider Media.

Njemački grad Ahlen zaplijenio je obiteljskog psa i prodao ga kako bi namirio dugovanja izazivajući kritike.

The post Obitelji u dugu zaplijenili vrijednu imovinu – psa i prodali ga na eBayu appeared first on Lider Media.

Banke su obilno likvidne, novac je jeftiniji nego ikada prije i kao što je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi kapitala ima kao pijeska u pustinji. To potvrđuje i Hrvatska narodna banka (HNB), koja je između ostalog uvela strože kriterije za odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita. Iz HNB-ove Direkcije za ekonomske analize potvrđuju kako je obilje neiskorištene likvidnosti prije svega rezultat deviznih intervencija, pri čemu HNB uglavnom kupuje eure od poslovnih banaka povlačeći ih s deviznoga tržišta te istovremeno kreira kune koje završavaju na transakcijskim računima banaka kod HNB-a.

– Uz višak kunske likvidnosti zamjetan je i višak devizne likvidnosti banaka koji podrazumijeva likvidna devizna potraživanja iznad iznosa koji banke moraju održavati (17 posto deviznih obveza). Tako je krajem siječnja ove godine višak devizne likvidnosti banaka iznosio 1,2 milijardi eura dok je krajem kolovoza i rujna 2018. godine, zbog sezonskih utjecaja, bilježio razine veće od tri milijarde. Za razliku od kunskoga viška, devizni višak likvidnosti banke ne drže kod HNB-a već u raznim likvidnim potraživanjima u stranoj valuti. Ta sredstva predstavljaju značajan dodatni izvor međunarodne likvidnosti zemlje, povrh međunarodnih pričuva HNB-a koje su na rekordnim razinama – objašnjavaju u HNB-u.

Kada se govori o višku likvidnosti i kreditiranju (gospodarstva), veza nije čvrsta i postojana. Naime, banke kredite odobravaju kroz proces sekundarne emisije novca, pri čemu razina viška likvidnosti ili rezervi kod središnje banke nisu od presudne uloge za odobravanje kredita. To, kažu u HNB-u, ilustrira i činjenica da su viškovi likvidnosti u razdoblju prije krize bili zanemarivi, uz izrazito dinamični kreditni rast, dok su sada na rekordnim razinama uz blagu kreditnu aktivnost.

The post HNB potvrdio Tedeschijevu tezu: Kapitala ima kao pijeska u pustinji appeared first on Lider Media.

U digitalnom svijetu punom mogućnosti, u kojem vrijeme postaje luksuz, prodaja mora biti efikasna i personalizirana, a brendovima je neophodna karizma koju će kupci osjetiti i prigrliti. Dani komunikacija stoga u Rovinj dovode čak dvije vrhunske stručnjakinje kojima su ova područja uske specijalnosti.

Krojiti vlastite uvjete mogu ne samo potrošači nego i brendovi: društveni aspekt povezivanja s potrošačima u digitalno doba omogućuje brendovima razvijanje umijeća građenja slike o sebi – jer ljudi ne kupuju proizvod, nego ideju koja stoji iza njega, poručuje Swati Bhattacharya, prva kreativna direktorica u Indiji i jedna od vodećih osoba industrije tržišnog komuniciranja koja ruši sve barijere, zbog čega ju je Cannes Lions proglasio ambasadoricom inicijative See It Be It.

Jessica Chapplow

Probijanje staklenih stropova u svijetu koji je još uvijek uvelike patrijarhalan, rad na najimpresivnijim kampanjama za brendove poput Pepsija, Nescafea i Kit Kata, višestruko osvajanje prestižne nagrade Cannes Lions te briljiranje na tržištu koje se mijenja iz dan – svoju će formulu uspjeha Bhattacharya sa svima u Rovinju podijeliti na predavanju “Sisterhood – a toolkit for life”, a njezina će iskustva jednako obogatiti i muškarce i žene u industriji tržišnog komuniciranja.

Strojno učenje, glasovna tehnologija (voice) i računalni vid (computer vision) najnovija su tehnološka postignuća koja intrigiraju cijeli svijet, a specijalistica za ove inovativne platforme u nastajanju i e-commerce, Jessica Chapplow, objasnit će kako ih učiniti dijelom uspješne priče svakoga brenda. Globalna savjetnica klijenata tvrtke Wavemaker pomaže raznim granama industrije u prihvaćanju novih tehnologija te primjeni najboljih praksi u e-commerceu. Otkrivajući trendove koji dovode do rasta prodaje putem e-kanala, Chapplow s klijentima kroji nove imperative uspješnoga poslovanja, a “Heartificial Intelligence: How AI is Humanising Businesses” predavanje je u kojemu će se osvrnuti na ono čemu svaki kvalitetan brend s vizijom budućnosti teži – humanizaciji brenda i potrošačkog iskustva u kojem potrošači vlastitim preferencijama svjesno kroje vlastite uvjete.

Više informacija o programu pronađite na www.danikomunikacija.com

The post Ambasadorica Cannes Lionsa i stručnjakinja za e-trgovinu dolaze na Dane komunikacija appeared first on Lider Media.

Nakon što je sredinom prošlog mjeseca dobila pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu, prema kojoj je Microsoft treba vratiti na posao i dodijeliti joj dosuđene dionice, Zrinka Makovac obratila se ponovo medijima jer je ta tvrtka odbila provesti sudsku presudu. Kako je objasnila Lideru, umjesto povratka na posao dobila je ponovo otkaz, iako njezino vraćanje na posao nije realizirano, čime stvar postaje sve bizarnija.

Pitanje je, naime, kako Makovac može ponovo dobiti otkaz ako u međuvremenu nije vraćena na posao. Kako je to moguće, Makovac u razgovoru s Liderom nije mogla objasniti, ali je rekla kako su zakonski rokovi za implementiranje sudske presude istekli, pa joj nije ostalo drugo nego pokrenuti ovrhu s obzirom da je tvrtka nije vratila na posao ni dodijelila dionice na koje ima pravo slijedom presude.

‘Ignoriranjem sudske presude Microsoft čini se iskazuje nepoštovanje prema institucijama RH kao i prema hrvatskim građanima, a treba napomenuti i činjenicu da je neizvršavanje pravomoćne sudske odluke kažnjivo po Kaznenom zakonu RH (čl. 311)’, stoji u priopćenju koje je poslala medijima.

Makovac podsjeća da je za Microsoft radila više od 14 godina, da bi joj poslovno uvjetovani otkaz bio uručen nakon povratka s porodiljnog dopusta s trećim djetetom. Povrh toga, njenom suprugu Marku Makovcu, uručen je otkaz dva tjedna nakon što je tvrtku napustila njegova supruga.

Do zaključenja teksta, Lider nije dobio očitovanje Microsofta o ovom priopćenju.

The post Zrinka Makovac: Microsoft odbija sprovesti odluku hrvatskog suda appeared first on Lider Media.

Karlovačka županija predat će kao prva u Hrvatskoj za desetak dana  nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja dovršen projekt za Uspostavu regionalnog centra kompetencija u strukovnom obrazovanju kao podrške procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a prijavitelj projekta je Tehnička škola Karlovac u dvama podsektorima- strojarstvo, te elektrotehnika i računalstvo.

Tim povodom u uredu župana danas su Sporazume o suradnji i partnerstvu potpisali predstavnici Tvornice turbina Karlovac, DS Smith Plasticsa, Kelteksa, Žitoproizvoda, General Electrica, Heineken Hrvatske, HS-Produkta, Elektrocentra Krznarić, Uniweld strojeva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Srednje škole Slunj, Obrtničke i strukovne škole Ogulin, Strukovne škole Gospić, Javne ustanove Razvojne agencije Karlovačke županije, Veleučilišta Karlovac i Tehničke škole Karlovac.

Još prije godinu i pol, podsjetila je zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar, kad je taj projekt iniciran potpisom razvojnih sporazuma, bila je očita potreba da se školski programi usmjere na onu razinu kakva je potrebna gospodarstvu, pa je stoga Ministarstvo imenovalo Tehničku školu Karlovac kao nositelja programa za sektore strojarstva, te elektrotehnike i informatike. Jedina smo županija, kazala je dožupanica, koja je zahvaljujući tim dvama sektorima na jednoj školi dobila 45 milijuna kuna, dok ostale županije za za osnutak i rad centara kompetencije imaju na raspolaganju po 30 milijuna kuna.

Čitav projekt Regionalnog centra kompetencija u Karlovcu vrijedan je 70 milijuna kuna, u čemu su i troškovi temeljitog uređenja zapuštene zgrade „oružane“ u samom centru karlovačke Zvijezde, gdje je u prizemlju biti sektor turizma i ugostiteljstva u suradnji sa srednjom školom u Opatiji, a na prvom i drugom katu će biti strojarstvo i elektrotehnika i informatika. Kad se zgrada tijekom dviju godina uredi, na RCK-u će na raspolaganju biti preko 3.000 kvadratnih metara kvalitetnog prostora, nakon čega slijedi njegovo opremanje za uvođenje obrazovnih programa na način da ih potpisnici ugovora o suradnji imaju mogućnost kreirati svojim idejama čak do 30 posto ukupnih programa. Današnji potpisnici imali su uvid u svu opremu koja će se putem javne nabave dobaviti za rad RCK-a, a i sami su u tom dijelu, kako je dodao Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, i sugerirali što bi od opreme bilo nužno nabaviti radi komplementarnosti s njihovom tehnologijom i potrebama za školovanje kadrova za takva zanimanja koja su vezana za robotiku, STEM tehnologije i automatizaciju. Time bi se znatno umanjilo do sada vrlo dugo vrijeme prilagodbe učenika stvarnim poslovnim zahtjevima u poduzećima, a što poslodavcima nikako ne odgovara. Važnu će ulogu u radu RCK-a, dodala je dožupanica, imati i vrhunski stručnjaci u tvrtkama-potpisnicama Sporazuma, koji će moći sudjelovati i kao predavači određenih dijelova programa prilagođenih njihovim potrebama, a za što će biti i plaćeni. Tome treba dodati i veći akcent na dualnom obrazovanju, kako bi učenici po dovršetku školovanja bili potentni na tržištu rada, a ne da postanu „veterani“ na zavodu za zapošljavanje.

Iako je svrha RCK-a da, uvjetno rečeno, u gospodarstvo pošalje „gotove ljude“ koje bi se odmah ili u vrlo kratkom roku mogli kompetentno uključiti u poslovne aktivnosti u poduzećima, Pavlin je kazao kako zapravo u današnjem vremenu nema i ne može biti „gotov čovjek“, jer se tehnologija toliko razvija, da svi zaposlenici moraju stalno prolaziti dodatnu edukaciju, a ne samo početnici.

Karlovačka županija višestruko nadmašuje hrvatski prosjek u učešću industrije u ukupnom prihodu, kazao je predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, što je velika prednost, ali i veliki izazov. Preko 70 izvoza Karlovačke županije čine djelatnosti za koje su upravo danas i potpisani Sporazumi u vezi rada RCK-a, što je dugoročno izuzetno važno, i nastavlja se na bogatu tradiciju srednjoškolskog obrazovanja u Karlovcu, te zatim i rad Veleučilišta u Karlovcu. No, kaže Kuzman, upravo ovaj projekt je važan jer omogućuje stjecanje znanja koja inače nisu obuhvaćena redovnim obrazovnim sustavima, a takva znanja bitna su upravo za naše najznačajnije tvrtke-izvoznike. Izvoz je zapravo mjerilo stvarne konkurentnosti na svjetskom tržištu i pokazatelj kvalitete naše sredine. A koliko je izražen problem kvalificirane radne snage, kazao je Kuzman, govori i podatak da smo 2016. godine odobrili 20 radnih dozvola za strance, dok smo 2018. godine odobrili 822 radne dozvole za strance.

Govoreći o odljevu radne snage u inozemstvo, direktor General Electrica Damir Vranić kazao je da nije sve u materijalnim uvjetima, a što je potkrijepio i podatkom da je prošle godine iz GE-a u Karlovcu u inozemstvo otišlo 10 inženjera, od kojih se čak njih šest ubrzo javilo da bi se vratili natrag u GE. Gospodarstvo ne može samo riješiti taj problem, ono daj maksimalno što može, ali mislim da je tu odgovornost na politici da stvori lakše okruženje i skine brdo nameta gospodarstvu, zaključio je Vranić.

The post FOTO: Strojevi za strukovno obrazovanje naoružavaju ‘oružanu’ u centru Karlovca appeared first on Lider Media.

Pitanje je trenutka kada će Amazon, Apple i Google svojim aplikacijama za transakcije novca utemeljene na blockchain tehnologiji suočiti banke sa značajnim gubitkom zarade.

Međutim, iako se pompozno najavaljuje, scenarij propasti banaka uzrokovan blockchainom nećemo gledati. Dapače, novi poslovni modeli mogli bi donijeti bankama i nove izvore zarade. U njihovoj ponudi mogle bi se naći i usluge gdje je potrebno digitalno povjerenje, na primjer kod potvrde sveučilišnih diploma. Sve to i mnogo više u svojoj knjizi Blockchain Babel objašnjava Igor Pejić, voditelj marketinga za austrijsku ispostavu BNP Paribasa.

Koncept za tu knjigu koja je već prozvana ultimativnim vodičem kroz najdisruptivniju tehnologiju financijske tehnologije, Financial Times i McKinsey proglasili su jednim od tri najbolja prijedloga 2016. godine u svom izboru Bracken Bower Prize.

Knjiga Blockchain Babel: The Crypto-Craze & the Challenge to the Banks u nakladi Kogan Pagea izlazi 3. ožujka u Europi, a od 28. ožujka bit će dostupna i u SAD-u.

Čitatelji Lidera imaju ekskluzivnu priliku kroz razgovor s Igorom Pejićem među prvima saznati ponešto o razbijanju najvećih mitova vezanih uz blockchain, čiju moć transformacije svijeta Pejić uspoređuje s pojavom interneta.

Zašto se oko blockchaina stvara toliko buke?

– Blockchain je jedna od velikih tehnologija digitalnog doba, usporediva s internetom ili cloud computingom. Ona ima potencijal da eliminira pouzdane posrednike i tako zamijeni skupe institucije i često kompleksne tokove, i to sve koristeći automatske algoritme.

Blockchain, sa svojom prvom aplikacijom bitcoin, počeo je s obećanjem da će revolucionirati cijeli financijski sustav, ali to nije jedina branša koja može profitirati od te tehnologije. Blockchain se može upotrijebiti kako bi se digitalno provodili demokratski izbori, prodavala solarna energija ili pratili opskrbni lanci. Tvrtka Everledger koristi tehnologiju kako bi dokazala autentičnost dijamanata. Najveći svjetski maloprodajni lanac Walmart blockchainom prati podrijetlo salate. Ovaj obim obećanja i mogućnosti potaknuo je masovni interes i zbrku oko blockchain tehnologije.

Zašto ste se odlučili detaljnije pozabaviti tom tematikom i napisati knjigu? Izvire li motivacija djelomično iz posla kojim se bavite?

– Epicentar blockchaina je financijski sektor. Već nekoliko godina radim u bankarstvu, odnosno s tehnologijom koja omogućuje plaćanja i transakcije, a blockchain je dominantna tema na većini konferencija, prezentacija i u specijaliziranim medijama. Međutim, dublje strateška, a ne tehnološka, razmatranja, sam tražio uzalud. Tako je nastala ideja za knjigu. Htio sam napisati akademski obrazložen, ali istovremeno pristupačan uvod u temu. Tijekom mog istraživanja, otkrio sam da se mnoga predviđanja koja prate raspravu oko blockchaina zaista se protive lekcijama koje se mogu povući iz povijesti inovacija i iz mnogih znanstveno utemeljenih načela menadžmenta.

Koji su najveći i najopasniji mitovi o blockchainu?

– Svakako najistaknutiji i najopasniji mit je izjednačavanje blockchaina i bitcoina. Bitcoin je bio prva kriptovaluta. U pozadini je uveden blockchain kao mehanizam koji omogućava transakcije s bitcoinima. Ali bitcoin ima mnogo ozbiljnih problema – golema potrošnja energije, nedostatak mogućnosti sakliranja i slaba upotrebljivost. Osim toga je bitcoin valuta koju ne podupire nikakva državna vlada, što se odražava u visokoj volatilnosti.

Posljedica toga je visoka fluktuacija u bitcoin tečaju koja otežava široko usvajanje te kriptovalute kao svakodnevnog načina plaćanja. No, blockchain ima mnogo oblika i postoje mogućnosti da se otklone svi nedostaci od kojih bitcoin pati, osobito s modelima s višom centralizacijom. Najveći potencijal vidim kada se blockchain koristi za obavljanje transakcija s nedigitalnim valutama poput dolara ili kuna.

Drugi veliki mit je da kroz blockchain institucije povjerenja postaju nepotrebne. Istina, blockchain mehanizam eliminira potrebu za pouzdanim posrednicima, ali još uvijek su potrebne institucije koje će čuvati podatke klijenata kada nisu u transakciji i koje će jamčiti posjedovanje unatoč hakerskim napadima ili stečaju organizicija koje upravljaju tuđim novcem. Zbog toga će se klijenti i dalje osjećati sigurnije u poslovanju s institucijama koje imaju bankarsku licencu. Pogledajte samo skandale u prošlosti u kojima su bitcoin-burze izgubile stotine tisuća bitcoina jer su korisnički podaci, a ne blockchain mehanizam, bili hakirani.

Kakve bi posljedice mogao imati upliv Amazona i Googlea u financijski sektor?

– Prije svega, moramo razjasniti da skupljači podataka nemaju za cilj osvojiti cijeli financijski sektor, već se koncentriraju na plaćanja. Ako bi pokušali pohraniti novac klijenata, Google i Amazon morali bi se pridržavati masovne i složene regulacije jer bi im bila potrebna bankarska dozvola. Već sada vidimo da se divovi iz Silicijske doline prije svega upuštaju u plaćanja.

Godinama se Apple zalagao za Apple Pay, Gmail omogućuje da se novac šalje e-poštom baš kao PDF, a Amazon pokušava nametnuti svoju stranicu za plaćanje kod konkurenata. Nakon što blockchain sazri i prve zaista moćne aplikacije isplivaju na tržište, oni će moći zaobići složeni sustav koji danas omogućuje kretanje novca.

Banke bi mogle biti suočene sa značajnim gubitkom zarade. Ali prije svega, izgubili bi najvažniju kontaktnu točku koju klijenti imaju s bankarstvom. To ima negativan utjecaj na prisutnost njihovog branda i oduzelo bi im priliku da iskoriste nova potencijalna tržišta koja se mogu otvoriti kroz blockchain. No, kako god se bitka između banaka i Silicijske doline odvijala, klijenti će profitirati od bržih i jeftinijih transakcija.

Što će se dogoditi s bankarstvom?

– Jedan od centralnih mitova je da će blockchain potaknuti propast bankarstva. Ali, naprotiv, vidimo da su banke među najaktivnijima u istraživanju blockchaina. Od više od 1000 patentnih prijava svaka peta ide na račun banaka. Bank of America je najveći nositelj patenta od svih tvrtki. I banke su iznimno uspješne u korištenju ove nove tehnologije što se tiče konkretnih poboljšavanja postojećih procesa. U veljači JP Morgan Chase je izdao svoju kriptovalutu, zvanu JPM Coin. Vrijednost tog digitalnog tokena povezana je s dolarom i cilj je učiniti transakcije u druge države jeftinijim i bržim. Istraživanja pokazuju da bi blockchain mogao uštedjeti bankama oko 20 milijardi dolara godišnje u operativnim troškovima. To su samo dobitci kroz povećanje učinkovitosti. Promjena poslovnih modela mogla bi proširiti ponudu banaka i omogućiti sasvim novu vrstu prihoda. Umjesto da se ograničavaju na financijske proizvode, oni bi u budućnosti mogli nuditi širok spektar usluga gdje je potrebno digitalno povjerenje, na primjer kod potvrde sveučilišnih diploma.

The post Igor Pejić: Blockchain može bankama i uštedjeti 20 milijardi dolara i opako srezati zaradu appeared first on Lider Media.

Državna statistika prošlog je tjedna razotkrila svu obmanu Vladina snižavanja PDV-a za neke grupacije proizvoda. Iz Banskih dvora slavodobitno se najavljivalo da će novogodišnje skidanje PDV-a s 25 posto na 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja, pelene i bezreceptne lijekove rezultirati pojeftinjenjem od 9,4 posto. Uzalud smo upozoravali da će tih desetak posto podijeliti trgovci i proizvođači, a da će to najmanje pomoći najsiromašnijima, koji najveći dio svog budžeta troše upravo na te, ključne prehrambene proizvode.

Premda su mediji prvih dana siječnja zabilježili pad cijena nekih proizvoda i desetak posto, brzo su se zasitili kontrole, umorili se i odustali. I, umjesto pojeftinjenja, u siječnju smo dobili stagnaciju cijena prehrambenih proizvoda, koji su na mjesečnoj razini pojeftinili 0,9 posto, a na godišnjoj čak i poskupjeli 0,4 posto. Dakle, efekt skidanja PDV-a bio je jedna veeelika nula.

Samo je voće u siječnju bilo 2,3 posto jeftinije nego u prosincu, a 9,9 posto jeftinije nego prije godinu dana. To je dakle više odraz stanja na svjetskom tržištu, uroda i sezonalnosti. Statistika je zabilježila i pad cijena mesa 1,7 posto na mjesec (3,5 posto na godinu). No riba je poskupjela 1,2 posto (1,9 posto), mlijeko, sir i jaja 1,6 posto (0,2 posto), a povrće čak 4,6 posto na godišnjoj razini (1,4 posto na mjesečnoj).

Naravno, Vlada ne smije diktirati cijene na slobodnome tržištu, ali isto tako ne bi smjela obmanjivati birače, i to baš lažnim porukama usmjerenim na socijalno najugroženije i najosjetljivije skupine. Da su im Andrej Plenković, Zdravko Marić i ekipa doista imali namjeru pomoći, uveli bi mehanizam crnih lista za proizvođače i trgovce koji su smanjenje PDV-a strpali u svoje džepove. No vlast takve crne liste uvodi samo za svoj džep (popis poreznih dužnika) ili kad popusti interesima jakog bankarskog lobija (registar kreditnih zaduženja).

A glasači? Oni će se na biralištima sjećati tek kampanje o snižavanju PDV-a, a ne i pravih posljedica. Tko im je kriv.

The post Goran Litvan: Vladina obmana – niži PDV uopće nije spustio cijene hrane appeared first on Lider Media.

Nakon nedavnog istiskivanja malih dioničara iz kompanije HUP Zagreb, pri čemu je Adris grupa manjskim dioničarima isplatila 3446 kuna po dionici i tako stekla stopostotni udio u tvrtki, istu je stvar rovinjska tvrtka napravila s malim dioničarima tvrtke Hoteli Dubrovačka rivijera.

Za razliku od dionica HUP-a koje su prenesene na Adris grupu, čime je HUP delistiran s tržišta kapitala, dionice dubrovačkih hotela prenesene su na HUP Zagreb, a mali dioničari dobili su otpremninu od 271 kune po dionici.

The post Adris grupa: ‘Squeeze-out’ u Hotelima Dubrovačka rivijera appeared first on Lider Media.

Državni inspektorat trebao bi početi s radom 1. travnja, ali u Zagrebu još uvijek nije pronađen adekvatan prostor za glavnog državnog inspektora i njegove suradnike. Potvrdili su nam to u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta poručujući da traže lokaciju budućeg Središnjeg ureda Državnog inspektorata, no nisu detaljnije naveli je li riječ tek o razmatranju lokacija ili su u toku pregovori s vlasnicima zgrada (vjerovatno državom). Kontaktirali smo i neke inspekcije koje su još uvijek u sklopu ministarstava, no nitko nije želio službeno razgovarati s nama upućujući nas na Ministarstvo gospodarstva.

Ipak, između redova iz razgovora s njima, a i iz odgovora Ministarstva gospodarstva, nije isključeno da Državni inspektorat ne preuzme obaveze 1. travnja u punom kapacitetu. Kao da je to zakonodavac i predvidio, jer kako su nam poručili iz Ministarstva gospodarstva, hrvatska je vlada ‘obavezna donijeti i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona, odnosno do 1. lipnja’. Pri tom nije jasno zašto se na Uredbi ne radi već od ranije tako da se formalno donese nakon stupanja Zakona na snagu, osim ako u vladi još nemaju ideju kako ustrojiti Inspektorat.

U Ministarstvu gospodarstva nisu htjeli odgovoriti na pitanje kada se očekuje imenovanje glavnog državnog inspektora i tko će to biti ili barem da li se zna tko je ušao u uži krug.

Kao najozbiljniji kandidat, sudeći po medijskim napisima, slovi aktualni predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić s kojim smo također pokušali razgovarati, ali je bio nedostupan.

Iako nema puno informacija o tome u kojoj je fazi priprema za preuzimanje inspekcijskih poslova (17 inspekcija iz osam ministarstava prelazi u Državni inspektorat), treba podsjetiti da je najveći pesimista kad je u pitanju uspjeh budućeg Državnog inspektorata nekadašnji glavni državni inspektor Branko Jordanić koji je prije nekoliko mjeseci Lideru izjavio da će budući Državni ispektorat ‘biti preglomazan, bez kadrova i da će trebati tri do pet godina da uopće profunkcionira, iako je i to pitanje’.

The post Ovo nije prvotravanjska šala, Državni inspektorat neće početi s radom 1. travnja appeared first on Lider Media.

Mogu li vinari kutjevačkog kraja ubrzati i cjelokupni razvitak tog kraja pokušali su novinari okupljeni u Zboru turističkih novinara pri Društvu novinara Hrvatske doznati u dvodnevnoj posjeti kraju kojeg su mnogi već nazvali svjetskom prijestolnicom graševine.

Imena poput Krauthakera, Enjingija, Galića, ali i ostalih već su ostavila itekakav trag u hrvatskoj gastro ponudi, ali i mnogo šire. Uz naravno vinariju u Kutjevu čiji dvorac odnedavno blista svojim novim izgledom i uređenošću. Nastao na ostacima cistercitske opatije, a posebno napreduje u doba cistercita, isusovaca i obitelji grofova Turković danas je obnovljen i registriran kao Hotel baština klupskog tipa. Tu je i najstariji vinski podrum u Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Evropi iz 1232.godine u kojemu je prema predaji boravila i carica Marija Terezija 1741. godine.

Da nema velikih tajni u proizvodnji vina potvrdio je i Vlado Krauthaker čija vina su se već udomaćila i u evropskim restoranima. Treba samo steći iskustvo, raditi i imati malo sreće. Tim je putem krenuo i Josip Galić sa relativno malim iskustvom u vinarstvu, ali potpuno novim pravcem. Izgradio je najmodernije postrojenje temeljeno na vrhunskim tehnologijama i već velikim koracima kreće prema samom vrhu.

Novost na području kod ponude paket aranžmana je biciklistička berba grožđa u kojoj sudionici dolaze biciklima u vinograd, beru grožđe, prerađuju ga, te ostavljaju u podrumu kod vinara kako bi nakon nekog vremena ponovno došli po svoje personalizirano vino.

Ono što ponajviše nedostaje su smještajni kapaciteti i bolja povezanost sa autocestom, kaže Josip Budimir, mladi gradonačelnik Kutjeva. Ne treba nam neki veliki hotel već mali objekti poput Schonblicka ili Akademije graševine koji za sada jedino mogu ugostiti turiste čije brojke dolazaka rastu. Za dvije godine trebala bi započeti i izgradnja brze prometnice koja bi taj kraj spojila sa autocestom i sigurno doprinjela razvitku cijele županije.

The post Turistički novinari u Kutjevu: I biciklom se može u berbu appeared first on Lider Media.

Mlada Bjelovarčanka Laura Šapić iz Konjičkog kluba Vinia najmlađa je hrvatska jahačica koja je lani uspjela odjahati zahtjevnu pustinjsku utrku od 160 kilometara u Abu Dhabiju.

Daljinsko jahanje u Ujedinjenim je Arapskim Emiratima sport koji prati cijela država. Utrka HH The President of United Arab Emirates Cup, u kojoj i jahači i konji trebaju biti spremni na 10 sati jahanja dnevno, najprestižnije je natjecanje u UAE. Mladi talentirani jahači potiču se na sudjelovanje od samog šeika. Deset najboljih osvaja džipove i novčane nagrade u iznosima od 30 do 100 tisuća švicarskih franaka, dok ostali sudionici koji uspješno završe utrku osvajaju opremu za konje i 25 tisuća franaka.

Laura je lani jahala konja jednog arapskog kluba, a ove godine startala je za francuski klub, no nije završila. Zašto jaše za strane klubove, u stranoj zemlji?

– Kod nas to nije toliko razvijen sport. Volim ići u UAE jer su tamo utrke događaj kojeg prati cijela država, oni žive za taj sport, dok se kod nas ni ne zna da postoji, kaže 21-godišnja Laura.

U deset godina, koliko se bavi tim sportom, prošla je već pedesetak nacionalnih i međunarodnih utakmica, a osim toga trenira konje za natjecanja u svom KK Vinia, podučava druge jahače, te izvanredno studira na Sveučilištu Libertas, smjer Menadžment športa i športskih djelatnosti.

Osim međunarodnih uspjeha, također je bila i državna prvakinja Hrvatske, te nekoliko puta državna prvakinja prvenstava za mlade konje u Hrvatskoj. Njeni roditelji Tajana Kesić Šapić i Saša Šapić vode Izletište i vinotočje Vinia u mjestu Puričani kraj Bjelovara, a uz njega i konjički klub koji broji 13 (sretnih) konja, od kojih se šest natječe. To su – Frula, Magic Prince, Shogun i Egzotika (za međunarodne utakmice), te Said i Ghaalib, čije inozemne karijere tek počinju.

Trening

Rad s konjem za natjecanja je dugotrajan proces, pošto se konji ujahuju sa tri i pol do četiri godine, a tek sa pet idu na utrke. To znači svakodnevno ustajanje rano ujutro i cjelodnevni rad, kao i novčana ulaganja, budući sport i mladi koji se njime bave nemaju potrebnu potporu institucija, osim unutar svog kluba i pokojeg sponzora.

– U drugim je zemljama to drugačije. Primjerice, u Belgiji država potiče mlade na bavljenje tim sportom. Mi praktički sami financiramo Lauru i drugu djecu iz kluba kako bi putovala i usavršavala se, ističe Laurina majka, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore.

Idući izazov Lauri Šapić je Svjetsko prvenstvo za mlade konje koje se održava u talijanskom gradu Pisi u rujnu. Tamo će nastupiti sa svojim konjima, Magic Princom i Egzotikom. Zatim će Frula dobiti priliku po prvi puta trčati utrku na 160 km, kako bi se sa svojom vlasnicom kvalificirao za sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu za seniore 2020. u Italiji.

– Za utrke je potrebna mentalna snaga jer ponekad se dogodi da mladi konj ne želi ići, a tu mu jahač mora pomoći, motivirati ga i ostati uz njega dok kriza ne prođe. Jer kada konj osjeti da mi ne odustajemo, neće ni on.

The post VIDEO: Laura Šapić prejahala 160 kilometara pustinje na utrci kraj Abu Dhabija appeared first on Lider Media.

– Živimo duže, nejednakost je manja, siromašnije zemlje bogate se brže nego bogate zemlje, u većini zemalja prevladava srednja klasa… To nije bilo tako prije 50 godina. Zatim, tu su znanstvena otkrića koja poboljšavaju kvalitetu života, ostvaren je napredak u istraživanju bolesti poput raka, dijabetesa, srčanih bolesti, depresije, pretilosti… Zato sam optimističan, smeta me što većina ljudi nije, izjavio je Bill Gates u inervjuu za MIT Technology Review, časopis koji izdaje američko sveučilište MIT.

Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu nedavno je izjavio kako se zalaže za veće poreze na bogatstvo. On je sam platio 10 milijardi dolara poreza, a smatra da je trebao platiti i više.

– Imao sam sreće u životu, priznaje Gates.

Najveći tehnološki napredak očekuje na području robotike, stvaranja fleksibilnijih robota koji će učiti kako svladavati određene zadatke kroz virtualno učenje metodom pokušaja i pogreške. Godinu će, smatra Gates, obilježiti i meso iz laboratorija, bolja rješenja sanitarnih problema, cjepivo protiv raka…

Pogledajte cijelu Gatesovu listu.

The post Bill Gates: Svijetu treba više optimizma appeared first on Lider Media.