Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nam ne treba, a upravo to je zamaskirano inicijativom da se poslodavce oslobodi plaćanja bolovanja radnicima ako im jednom godišnje uplate sistematski pregled, ocjenjuje odvjetnik Danijel Pribanić.

– Ne sviđa mi se inicijativa zato što je cijela priča oko količine bolovanja počela time što je HZZO objavio da previše ljudi koristi bolovanje i da se na to troše milijarde kuna. Prava priča je da je plaćanje osiguranja preko HZZO-a potpuno nepotrebno. Prosječna bolovanja su mnogo kraća od 42 dana koliko ide na teret poslodavca. Liječnici se boje davati dane izvan onog najnužnijeg, a sve veći broj kontrola bolovanja koje iniciraju poslodavci, dovodi do toga da su radnici u pravilu na bolovanju kraće od tog roka. Nekad im se duže bolovanje zaključi s vikendom kad poslodavac ne radi, pa su na novom bolovanju opet na teret poslodavca od ponedjeljka. I zapravo je u većini slučajeva poslodavac taj koji plaća i osiguranje i naknadu plaće radniku tijekom bolovanja. Obrtnici i slobodna zanimanja su i dalje u posebnom režimu jer oni iako bolesni, nemaju nikakvih prava na naknadu plaće prva 42 dana, pa je nejasno čemu služe svi ti doprinosi i kako se to uklapa u promicanje poduzetništva. Situacija da HZZO vraća novac poslodavcu je toliko rijetka da nema svrhe da se uplaćuje to osiguranje. Rijetko tko ga može iskoristiti – smatra Pribanić.

Sistematski pregledi – PR-ovski potez države?

Priznaje da ne zna kolika je korelacija sistematskih pregleda i bolovanja, ali to uostalom i nije važno jer se bolovanja većinom koriste za gripe i slične akutne bolesti koje se ionako sistematskim pregledom ne mogu predvidjeti. Sistematski pregled ne može najaviti prijelom i ozljedu radnika, pa bez obzira na odlazak na sistematski, radnik s gipsom i dalje ima gips.

– Moguće je da je cijela ta inicijativa kojom se inzistira na sistematskim pregledima način da se prodaju i plasiraju cjepiva, promoviraju klinike koje nude sistematske preglede, jer racionalan razlog za takvo nešto ne postoji. Ako se time želi faktički provesti cijepljenje protiv gripe, to je nedopustivo. Iako imaju važnost kod prevencije, otkrivanje zloćudnih bolesti neće smanjiti trajanje liječenja i bolovanja. Morbidno rečeno i potpuno banalizirajući ovo, u tom je slučaju poslodavcu u interesu da radnik ode na bolovanje s kojeg se izgledno neće vratiti jer mu tada može otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga. Sistematski pregledi otkrit će razne bolesti što je s obzirom na osnovnu svrhu liječenja poželjno, ali za očekivati je da će to broj bolovanja samo povećati – kaže i nastavlja razmatrati mogućnosti poput one da je Udruga nezavisnih poduzetnika poslodavaca zapravo pokrenula inicijativu kako bi riješili gorući problem apsentizma nekom mjerom koja ne dira u osnovno pitanje – čemu služe doprinosi ako poslodavac nema nikakve koristi od osiguranja radnika. Prema tom prijedlogu će biti isplativije smanjiti radniku plaću i uplatiti taj iznos za sistematski pregled, pa ako je na bolovanju, dakle odsutan, nikome ništa jer to poslodavac ne plaća. To je besmisleno jer problem apsentizma ostaje, a umjesto da se iskorištava poslodavca, iskorištavalo bi se opet taj neki fond.

– Inicijativa bi mogla biti i običan PR-ovski pokušaj države da se skrene pažnja na apsentizam, koji je osnovni problem u svim državama. Svi to nekako rješavaju, a kod nas se radnici hvale da prošle godine nisu išli na bolovanje, da ga nisu iskoristili, kao da je riječ o godišnjem odmoru.

Trebamo prestati forsirati doznake

– U drugim zemljama je to efikasno riješeno tako da imate nekoliko dana godišnje za koje je predviđeno da ih iskoristite ako ste bolesni i samo je potrebno to javiti na posao. Tako je primjerice u Francuskoj gdje sam neko vrijeme radio. Nepotrebno je inzistiranje na doznakama i dežuranje po čekaonicama dok imate gripu i to sve zato da bi poslodavac mogao isplatiti nešto manju plaću jer netko nije došao na posao. Ako znamo da je u siječnju sezona gripe, čemu iznenađenje ako je pola firme bolesno. Ako su u proljeće radovi u vrtu, organizirajte radno vrijeme da radnici ne moraju raditi osam sati dnevno, nego da u petak budu slobodni obaviti svoje poslove. Puno je za cijeli sustav isplativije da se u firmi propiše određeni broj dana koliko se u prosjeku godišnje može ostati kod kuće zbog bolesti i jasno propisati kako se radnik tih dana treba ponašati, i to može biti doslovno 3 dana s mogućnosti da kasnije donese potvrdu da je bio kod privatnog liječnika ili da ne donosi ništa jer se zna da je gripa, a ne ovako – da se stvara policija motivirana s 5 posto loših radnika koji eskiviraju i zlorabe sustav, kao što je bio slučaj s radnicima javnih prijevoznika koji su bolovanje i godišnje odmore koristili kako bi na crno vozili autobuse po Njemačkoj. Ne trebaju stoga svi ispaštati – pojašnjava nam odvjetnik.

Dodaje kako je zbog takvih slučajeva naša sudska praksa s bolovanjem problematična.

– Vani je jasno da na bolovanju ležiš u kući, odmaraš se, liječiš se, a kod nas se u sudskoj praksi nalazimo u situacijama da se utvrđuje smije li radnik na bolovanju s dijagnozom angine pectoris sudjelovati u malonogometnom turniru, i na desetke situacija u kojima poslodavac na kojem je teret dokaza da je neki otkaz u redu, treba objasniti da dijagnoza zbog koje je radnik na bolovanju a koja mu odnedavno nije više ni poznata, stvarno kolidira s radnikovim javnim nastupom u klapi, cijepanjem drva ili sjedenjem u kafiću – Pribanić ponovno podvlači crtu pod onim što je kazao prije – kod nas se bolovanje shvaća kao dodatno pravo radnika da ne bude na poslu, ekstra dani uz dane godišnjeg odmora, kojih ionako imamo malo u odnosu na Europu.

Bolovanje se odobrava za nogu, ali ne i za glavu

Pribanić je svjestan da je ovakav njegov stav nekima kontroverzan, ali ne može prihvatiti da radnici koji zbog kadrovske potkapacitiranosti odlaze na posao bolesni jer ih jednostavno nema tko zamijeniti i da je to razlog da se ipak bolestan može raditi.

Nema sumnje, radnik treba biti odsutan kada je bolestan. Čak i kada je njegova bolest posljedica stresa.

Radnici popularno rečeno, otvaraju, bolovanja i kad im prijeti otkaz ugovora o radu, pogrešno smatrajući da ne mogu dobiti otkaz kad su na bolovanju. Zabrana otkazivanja postoji samo kod radnika koji su na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, ne i kod radnika koji se liječe od gripe. Možda bi svijest o tome da radnik može dobiti otkaz i na bolovanju, smanjila broj bolovanja i primorala stranke ugovora o radu da postignu dogovor prije eskalacije, dodaje odvjetnik.

– Liječnici su pod velikim pritiskom HZZO-a i ne odobravaju olako bolovanja, tako da se često događa da se radnicima koji su pod očitim mobbingom i imaju psihijatrijske nalaze koji podupiru njihov zahtjev za bolovanjem, bolovanje ne odobrava. Vjerojatno se postupa po nekom automatizmu i šifrarniku nego da se sagledava stanje radnika i uvjeti u kojima radi i može li on i s nekom bolesti nastaviti raditi ili ne i to poslove koje konkretno radi. S druge strane, osobi koja je slomila nogu i uz malo poteškoća s transportom i dolaskom do radnog mjesta zapravo može odraditi posao, ili može raditi od kuće s laptopa i mobitela, uvriježeno je bez problema osigurati bolovanje. Što će nam takav sustav osiguranja – pita se Pribanić.

The post Pribanić: Ne treba poslodavce rasteretiti plaćanja bolovanja nego plaćanja ovakvog HZZO-a appeared first on Lider Media.

RTL Hrvatska kupuje od Telegram media grupe jedan od najdugovječnijih news i lifestyle portala u Hrvatskoj net.hr. Zašto se na ovaj potez odlučio Henning Tewes, predsjednik Uprave RTL-a Hrvatska, i to uoči odlaska s te funkcije, nije jasno jer na Liderov upit o motivaciji za preuzimanje net.hr-a, koji je peti na Gemiusovoj listi, nismo dobili odgovor. Inače, RTL-ov je portal sedmi na toj listi.

Nismo dobili ni odgovor koja će biti sudbina portala, kao ni ljudi koji na njemu rade.

–​ RTL Hrvatska započeo je proces kupnje net.hr-a, koji će biti finaliziran nakon ishođenja odobrenja – kratko su nam tek potvrdili preuzimanje iz RTL-a.

Kako neslužbeno doznajemo, Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, zaposlenicima je objasnio da će se novac od prodaje net.hr-a uložiti u razvijanje portala Telegram.

The post Telegram media grupa prodala svoj najčitaniji portal net.hr RTL-u  appeared first on Lider Media.

Cammeo je u metropoli snizio cijene vožnji, a gotovo minutu nakon stigla je informacija da je Eko taxi učinio isto.

– Cammeo i Zagreb povezani su na poseban način. Već osam godina zajedno putujemo pa smo našim dragim Zagrepčankama i Zagrepčanima odlučili zahvaliti na vjernosti te smo im omogućili da se od 09. ožujka u 00:00 sati voze po još povoljnijim cijenama – kaže Petar Dragić, izvršni direktor Taxi Cammea te pojašnjava kako su uspjeli napraviti racionalizaciju poslovanja, ali ne na uštrb kvalitete usluge.

Naime, od 09. ožujka u 00:00 sati start u Cammeu se plaća 5 kuna, svaki kilometar 3 kune, minuta vožnje 1 kunu dok minimalna tarifa iznosi 13 kuna.

Uz Zagreb, Eko taxi je najavio i niže cijene vožnje za Veliku Goricu i Zaprešić. Tako je od subote cijena starta vožnje Eko taxijem 4 kune, a svaki sljedeći kilometar 3,60 kuna. Minimalna tarifa iznosi 12 kuna, a cijena po minuti 90 lipa.

Prosječna cijena vožnje tim taksi prijevoznikom na ruti od Zagrepčanke do Autobusnog kolodvora u Zagrebu iznosi 26 kuna.

– Naš je poslovni cilj fokusiran upravo na naše korisnike kako bi im u svakom trenutku pružili kvalitetan, jednostavan, siguran i ekološki osviješten prijevoz gradom. Osim toga snažno smo predani tome da budemo korisnicima najbolji omjer cijene i kvalitete i to je značajka radi koje nas naši korisnici uvijek iznova odabiru kao svojeg omiljenog taksi prijevoznika – kazao je direktor Eko taxija Mislav Munivrana.

Iz te firme dodaju kako korisnici kroz cijelu godinu imaju mogućnost kartičnog plaćanja koje omogućuje 50 posto niže cijene vožnje ponedjeljkom i utorkom te 10 posto ostalih dana u godini.

Akcijom #nizenemoze iz Eko taxija najavili su samo početak brojnih novosti koje uvode u svom poslovanju u 2019. godini, a koje je počelo rebrandingom kompanije prošle godine, ekspanzijom poslovanja diljem gradova u Hrvatskoj, sniženjem cijena te uvođenjem električnih automobila.

The post Provjerite koliko su Cammeo i Eko taxi snizili cijene vožnje po metropoli appeared first on Lider Media.

Početkom godine na Liderovom portalu objavili smo priču o Tomislavu Galoviću, vlasniku tvrtke Kulin Galović, koji je s direktorske pozicije otišao u mirovinu na jedan dan pa se vratio na isto radno mjesto, na pola radnog vremena, i sad uz mirovinu dobiva još pola plaće.

Tada je naša porezna stručnjakinja Marija Zuber objasnila kako nova zakonska odredba teoretski može vrijediti i za direktore javnih poduzeća.

Nisam vjerovao da će se nešto slično zaista događati, ali razuvjerio me kolega Drago Hedl. On je u Telegramu.hr otkrio da je ‘Galovićev poučak’ iskoristio predsjednik Uprave državne tvrtke Orljave iz Požege Luka Balenović, koji je otišao u mirovinu na jedan dan, i onda ju je zamrznuo. On je proizvodnju košulja vodio još u sustavu kaznionice, prije izdvajanja 2003. Čovjek je nezamjenjiv.

Telegram otkriva da iz godine u godinu bilježi gubitke, da su radnice na minimalcu, tvrtka od 2013. u predstečaju… Odluku je donio Nadzorni odbor u sastavu: Jadranka Čengija Šarić(predsjednica, inače direktorica sektora u CERP-u), Branimir Fleković i Mandica Bek.

The post Goran Litvan: Država vratila iz mirovine Orljavina direktora gubitaša appeared first on Lider Media.

Nakon što je jučer direktor Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Manfred Bergmann poručio kako Hrvatska treba poboljšati svoje nacionalne statističke podatke, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof pojasnio je Lideru o čemu je točno riječ. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Komisija je u svom izvještaju europskog semestra naglasila sljedeće:

‘Ostaje zabrinutost u pogledu cjelovitosti, točnosti i vremenskih perioda makroekonomskih statistika i podataka o javnim financijama. Pouzdane statistike uvjet su ekonomskog i proračunskog nadzora kao i donošenja informiranih ekonomskih odluka. Iako je bliska suradnja Državnog zavoda za statistiku i Eurostata urodila određenim napretkom u stvaranju nacionalnih računa i osiguranja konzistentnosti između podataka o javnim financijama i nacionalnih računa, sektorski računi još nisu objavljeni’.

Dakle, jedini problem postoji u području sektorskih računa, koji su u međuvremenu dostavljeni Eurostatu i koji čekaju verifikaciju i objavu. Problemi su nastali zbog sljedećeg: Republika Hrvatska je kod donošenja Uredbe (EU) br. 549/2013 o europskim nacionalnim i regionalnim računima tražila i dobila brojne derogacije uslijed kojih do 2020. nismo dužni proizvoditi puni set nacionalnih računa, a za dostavu dijela vrijede drugačiji rokovi.Uslijed navedenog, puni set nacionalnih računa u potpunosti je usklađen samo jednom godišnje, što značajno otežava proizvodnju koherentne serije sektorskih računa. Sektorski računi naime služe kao kontrola konzistentnosti različitih računa, a nju je moguće postići isključivo ako su svi izračuni za cijelo razdoblje međusobno usklađeni.

Razlog zbog kojeg sektorski računi za Republiku Hrvatsku do dana pripreme izvješća nisu objavljeni zapravo leži u različitom fokusu dvije Eurostatove uprave. Uprava za Nacionalne račune ima fokus na kvaliteti i koherentnosti cijele serije, a uprava za Račune države ima fokus na točnost podataka o dugu i deficitu za posljednje razdoblje. Tako je sa Upravom za nacionalne račune dogovoreno da će se detaljna raspodjela subvencija na proizvode i proizvodnju za cijelo razdoblje (od 1995.) provesti kod velike revizije nacionalnih računa u rujnu 2019.

Istovremeno je uprava za račune države (EDP) inzistirala da se podaci isprave odmah i to isključivo za razdoblje od 2013. godine. Navedeno je uzrokovalo neusklađenost dijela varijabli između dva izvora, što je vidljivo u sektorskim računima. Naime, razdiobu subvencija je bilo jednostavno proizvesti za nova razdoblja, no za ranija je trebalo provjeriti obilježja svih danih subvencija, što je iznimno velik posao, a koji je baš nedavno završen.

Dakle, Zavod je poduzeo mjere da se sektorski računi što prije objave, no za punu usklađenost cijelog seta računa trebat će pričekati istek derogacija propisanih Uredbom 549/2013 te objavu revidiranog BDP-a u rujnu ove godine. Komisija je o svemu obaviještena i nema nikakvog razloga za zabrinutost oko kvalitete makroekonomskih podataka za Republiku Hrvatsku.

The post Krištof: Nema razloga za zabrinutost oko kvalitete makroekonomskih podataka appeared first on Lider Media.

Počnite raditi što prije – savjet je Daniela Ackermanna, suosnivača digitalne agencije Degordian, za sve buduće poduzetnike. Taj mladić je u poduzetničke vode krenuo kao student s 22 godine, ali, kaže, već je u srednjoj školi izrađivao internetske stranice i sudjelovao u projektima bliskima digitalu.

Posao koji ispunjava

– Kod nas je fluktuacija zaposlenika vrlo niska i mnogo naših zaposlenika vidi se dugoročno u Degordianu. Mladima danas nije lako, ali ima tvrtki na tržištu u kojima se mogu ostvariti. Zaposlenike uvijek podupiremo, cijenimo ih, dajemo im prostor za razvoj i napredovanje, što oni vraćaju stopostotnim angažmanom – kaže Ackermann.

Živimo u svijetu u kojem posao ne mora biti samo način na koji ćeš prehraniti obitelj, već mjesto koje ispunjava, veseli i na koje možeš biti ponosan.

U Hrvatskoj za razliku od zapadnih zemalja vlada strah od poduzetništva i mnogi samo zbog toga i ne krenu u razvijanje ideja koje bi se mogle pretvoriti u uspješne poduzetničke priče.

Lakše je dok si student

– U poduzetništvo je najbolje ubaciti se dok si mlad. Mnogi griješe čekajući da završe faks i pronađu posao prije nego što pokrenu nešto svoje. Poslije dođu obitelj, veće obveze i teško je krenuti u nepoznato. Dok si student, mnogo je lakše: troškovi su minimalni, možda imaš i sreću da te roditelji sponzoriraju pa možeš odvojiti mjesece za eksperimentiranje i pokretanje nečega – zaključuje Ackermann. 

The post Suosnivač Degordiana: U poduzetništvo je najbolje ‘ubaciti’ se dok si još mlad appeared first on Lider Media.

Popularni ‘youtuber’ Matt Watson u jednom od svojih posljednjih videa upozorio je kako na YouTubeu postoji crvotočina koja korisnike vodi do neprimjerenog sadržaja. Naizgled nevini video maloljetnika predatori obasipaju neprimjerenim komentarima ili pak upućuju na minute u videu u kojima se djeca nalaze u kompromitirajućim pozama (tzv. timestoping). Također je skandalozno što su se uz te videouratke pojavljivali i oglasi.

Video je pogledalo 3,3 milijuna ljudi, a nakon što je postao viralan, tj. proširio se internetom, veliki brendovi poput Nestléa, Disneyja, AT&T-ja i Hasbra odlučili su povući oglase te se do daljnjega prestati oglašavati na YouTubeu.

Uprava YouTubea oglasila se s priopćenjem u kojem obećava da kreće u agresivnu bitku protiv neprimjerenog sadržaja, no sličnih je slučajeva bilo i prije.

Skandal nazvan ‘adpokalipsom 2.0’, ukazao je na golem problem kontrole objavljenog sadržaja i nemogućnost sprječavanja njegove zloupotrebe. Naime, sporne uratke su objavljivali članovi obitelji ili sami ‘akteri’ videa, a njih su potom preuzeli predatori i ‘uploadali’ na YouTube s vlastitih kanala.

The post Adpokalipsa 2.0: Pedofilski sadržaj u crvotočini otjerao niz velikih oglašivača s YouTubea appeared first on Lider Media.

Tri godine trebalo je poznatim glumcima Reneu Bitorajcu i Branku Đuriću od ostvare životni san i upuste se u poduzetničke vode te otvore kazalište Luda kuća. Toliko je trajalo dobivanje svih mogućih dozvola i uređenje bivšega zagrebačkog kina Mosor. I, naravno, dizanje kredita uz koji su u taj projekt uložili i svoj novac

Pa vi ste započeli rat! Ma ‘ko je započeo rat? Vi ste ga započeli! Ne, vi ste…!’ Tako je nekako počelo dugogodišnje prijateljstvo na snimanju nagrađivanog filma ‘Ničija zemlja’ davne 2001. Dvojac koji se prepirao tko je prvi počeo pucati bili su Rene Bitorajac i Branko Đurić, proslavljeni glumci poznati po širokom repertoaru uloga koji su se nakon mnogo godina poznanstva i prijateljstva upustili u zajednički poduzetnički pothvat – otvaranje privatnoga kazališta Luda kuća. Ta prilika, kažu, pružila im se sasvim slučajno, a s obzirom na to da je san svakoga glumca jednom u karijeri imati i vlastito kazalište, nisu razmišljali ni trenutka, nego su objeručke prihvatili.

– Kad mi je Rene rekao da postoji prilika da kupimo prostor bivšega kina Mosor u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, nije dugo trebalo da ga pogledamo i dogovorimo uvjete preuzimanja. Tri godine trebale su nam da ga renoviramo i dovedemo u današnje stanje, ali evo nas, tu smo i već drugu sezonu vodimo svoje kazalište – govori Branko Đurić.

U tu akciju upustili su se samo s privatnim kapitalom i, naravno, kreditom, bez kojega je danas nemoguće ući u poduzetničke priče.

– Vlastitim kapitalom kupili smo prostor, ali uredili smo ga na kredit koji su nam omogućili Zaba i HAMAG BICRO; imali smo i djelomičnu pomoć Fonda za energetsku učinkovitost. Zapravo smo spasili od propadanja potpuno zapušteni prostor u središtu grada koji je na krovu dvorane još imao azbestne ploče – objašnjava Rene.

Neki bi rekli da je taj potez bio hrabar, a drugi bi sve to nazvali ludošću. Njih dvojica pak na sve to gledaju malo drukčije.

Hrabrost i ludost

– Hrabrost je danas ući u bilo koji oblik privatnog poduzetništva, a ludost je to isto napraviti u kulturnoj djelatnosti – smatra Rene pa kaže da je to ipak životni san koji sada sanja i živi te za koji se nada da će potrajati, s čime se potpuno slaže i Đuro.
Iako obojica kažu da je užitak imati vlastito kazalište, bilo je teško upustiti se u taj pothvat.

– Kad bismo postupak koji smo prošli pri otvaranju odredili filmskim žanrom, rekao bih da je riječ o trileru s elementima horora i crne komedije – kaže Rene.

Danas, nakon dvije sezone, Luda kuća može se pohvaliti stalnom publikom koja traži kartu više i podatkom da je većina predstava rasprodana i do mjesec dana unaprijed. Budući da se to privatno kazalište financira samo od prodanih ulaznica, takvi podaci vesele vlasnike iako napominju da bi bilo još bolje da su rasprodani godinu dana unaprijed.

– Što dulje radimo, vidimo da je to velika borba i da će biti potrebno mnogo rada da se taj novac i ulaganje vrate. Projekcija nam je na početku bila oko dvije godine, zatim je narasla na pet pa na deset, a sada smo na dvadesetak godina, ali i to je pod znakom upitnika – govori kroza smijeh Đurić, a Bitorajac nastavlja malo ozbiljnije: – Financirati se samo od prodaje ulaznica moguće je ako niste opterećeni kreditom, što mi jesmo, stoga još očekujemo i pozivamo sponzore i partnere kojima zauzvrat doista imamo što ponuditi. Još kad u cijeloj priči ne bi izostala potpora Ministarstva kulture ili Grada za program, na koju kao i svi drugi imamo pravo, svakako bi nam bilo lakše – govori Bitorajac.

Nažalost, Ministarstvo je ove godine potpuno ignoriralo Ludu kuću u vezi s bilo kakvim poticajima i subvencijama, a prošle godine simbolično je poduprlo jedan projekt. Ista je priča s Gradom koji će, nadaju se vlasnici, prepoznati važnost otvaranja novoga kulturnog središta u dijelu grada u kojemu je manjkalo takve djelatnosti. Kad je pak riječ o publici, ostaje nadati se da će dvojac redovito otplaćivati svoje obveze jer zagrebačka publika, ali i gosti iz ostatka zemlje koji dolaze na predstave, nikako ne želi da to jedinstveno kazalište prestane raditi.

S publikom na ‘ti’

– Od drugih kazališta najviše nas razlikuje atmosfera koju bismo mogli nazvati i intimnom jer k nama publika ne dolazi samo na predstave nego i na druženje. Na većini naših predstava u parteru se sjedi u kabaretskom postavu gledališta, ondje je dopuštena konzumacija pića i kokica, a nakon predstave kao dodanu vrijednost za kupljenu ulaznicu publika u baru Mosorog (Mosor – nosorog, nap. a.) može uživati u svirkama uživo. I mi glumci često se družimo s gledateljima nakon predstave – objašnjava Bitorajac.
Osim ugodne atmosfere u kazalištu dvojac se trudi i pri ulasku dočekati svakog posjetitelja i poželjeti mu dobru zabavu.

– Treba napomenuti da smo se mi odredili kao kazalište bez drame, što znači da sve koji dođu očekuje mnogo smijeha, što im vrlo uspješno isporučujemo. To vam je kao kad vlasnik dobrog restorana nakon večere trlja ruke i pita goste jesu li uživali. Ako jesu, njemu je odmah srce veliko ko kuća. Tako se i mi osjećamo kad zadovoljimo svoju publiku. Kad su ljudi veseli i nasmiješeni u Ludoj kući, srce nam je puno – napominje Đuro.

Rene Bitorajac i Branko Đurić, Foto: Dražen Lapić/Lider

Moglo bi se reći da su obojica pogodila repertoar jer ga je publika odlično prihvatila.

– Danas je teško smisliti dobar repertoar jer smo svjedoci nezgodne pojave – polarizacije – koja se danas manifestira posvuda, pa tako i u umjetnosti. U kazalištu se to svodi ili na pseudoumjetničke predstave koje ni njihovi autori ne razumiju, a kako li će onda publika, ili na predstave, komedije, koje zadovoljavaju najniže ljudske strasti. To znači da je teško pronaći nekakvu sredinu i način na koji zabaviti ljude zaista kvalitetnim komedijama i predstavama – objašnjava.

Prije repertoara trebalo je okupiti mladu i sposobnu ekipu na svim razinama, od blagajne, marketinga, tehnike do glumaca kako bi sve funkcioniralo, što su uspjeli ostvariti.

Životni projekt

U otvaranje Ludilišta, kako ga odmilja katkad naziva Rene, ušli su kao ravnopravni partneri.

– Obojica smo vlasnici, imamo jednaka prava, obveze i izazove, s tim da ja živim u Sloveniji, zato Rene ipak nosi malo teži teret od mene. Sve u svemu, jako se dobro slažemo i prema horoskopu i prema natalnoj karti – duhovito će Đuro.

Izazova je mnogo, iskrsavaju gotovo na svakom koraku otkako su se upustili u projekt.

– Sve je izazov, počevši od godina provedenih s radnicima na gradilištu i borbe s birokracijom, ali i veliko iskustvo. Danas je to, primjerice, organizacija, slaganje rasporeda, obučavanje ljudi i vođenje za sada uspješnih financija o kojima se uz direktoricu tvrtke brine Đuro – govori Rene.

U Ludoj kući trenutačno igra pet njihovih predstava, jedna koprodukcijska i jedna stalno gostujuća, a tu su i posebni petci koji su svaki put predstava sama za sebe.

– Svjesni smo rizika koji taj golemi ulog nosi, ali uz onu staru ‘tko ne riskira, ne profitira’ i uz najboljeg partnera na svijetu, ljude koji rade i stvaraju s nama te naše obitelji koje su nam potpora sve je lakše. Bilo bi nam još lakše da karijere nismo gradili na filmu ili u kazalištu, nego u Realu ili Barceloni – zaključuje Rene Bitorajac. 

The post Bitorajac i Đurić: Proces otvaranja privatnog kazališta nešto je između horora i crne komedije appeared first on Lider Media.

Prošlog tjedna su objavljeni podaci o rastu od 2,5% američkog BDP-a u četvrtom kvartalu 2018. godine. Gospodarski rast u SAD-u usporava uzimajući u obzir podatak o kvartalu prije koji je porastao čak više od 3%.

Kao rezultat na tržištima je došlo do presedana tj. investitori su počeli kupovati dionice umjesto da ih prodaju dok je cijena zlata pala, a u ovakvim situacijama zlato je uvijek sigurno utočište i cijena mu raste.

Već smo navikli na pristizanje loših vijesti iz najrazvijenijih gospodarstava svijeta. Kineski gospodarski rast je na najnižoj razini u zadnjih nekoliko godina, a istovremeno SAD i Kina još uvijek „ratuju“ na trgovinskoj razini. Brexit je i dalje neizvjestan, a britanski BDP raste sporije od očekivanja. Italija je u recesiji dok su stope inflacije u Japanu i SAD-u u padu.

Do kraja tjedna Europska centralna banka će objaviti odluku o smjeru monetarne politike u eurozoni i kamatnim stopama. Paralelno će SAD objaviti podatke o stopi nezaposlenosti, te podatke o broju novih radnih mjesta. Za očekivati je pomake u cijeni nafte, plemenitih metala, dionica, te najvažnijih svjetskih valuta!

Na svjetskim robnim burzama nije došlo do značajnijih promjena u cijenama žitarica. Vrlo povoljne vremenske prilike u Brazilu, te dobre vijesti oko novog uroda gurnule su cijene pšenice i sojine sačme u crveno. Istovremeno izostanak izvoza američke pšenice utjecao je na pad cijene za čak 13 dolara/mt.

U južnom Peruu i dalje traje Impareovo istraživanje koje predviđa novu kvotu od 2-2,5 milijuna mt ribe. Razmatra se i povećanje poreza sa 0,25% na 0,98% što bi u konačnici rezultiralo maksimalnih 10 dolara/mt što će utjecati na porast izvoznih cijena peruanskog ribljeg brašna.

Na Islandu postotak kapelina je veoma nizak, te najvjerojatnije uopće neće biti postavljena kvota za ulov kapelina što bi islandsku ekonomiju moglo stajati čak 170 milijuna dolara.

The post Usporeni rast američkog gospodarstva natjerao investitore da kupuju dionice appeared first on Lider Media.

‘Svečano i s ponosom objavljujem da sam danas oslobođen i posljednje optužbe vezane uz moje dosadašnje aktivnosti na hrvatskom tržištu kapitala’, objavio je na svom profilu na Facebooku Milan Horvat, direktor tvrtki Fima Plus i Eunex-C, koja je najveći pojedinačni vlasnik Zagrebačke burze.

Riječ je o sporu kojim se Horvata optuživalo za utaju poreza, a proces se vodio paralelno s optužbom u aferi Spice.

‘Sada sam prvostupanjski, nakon Podravke, oslobođen i u poreznom sporu i čekam drugostupanjske odluke te ću moći napokon zatvoriti to poglavlje svog poslovnog života i sve to ostaviti iza sebe’, napisao je Horvat. Kaže kako je njegovo proganjanje počelo davne 1993. godine kada su ga optužili za rušenje društveno-ekonomskog poretka Hrvatske. Tada je Horvat bio osnivač Varaždinske burze. Iako je ta prva optužnica odbačena, to nije spriječilo dolazak novih.

‘Nastavilo se s raznoraznim prijavama dušebrižnika hrvatskog tržišta kapitala, koji u trenutku nerazumijevanja svoje uloge i odgovornosti ili specifičnih partikularnih interesa uvijek angažiraju sud da preuzme taj njihov odgovoran skrbnički teret. Redom je sud Fimu i mene oslobađao od tih optužbi u sljedećim desetljećima’, zaključio je Horvat.

The post Najveći dioničar Zagrebačke burze Milan Horvat oslobođen i posljednje optužbe appeared first on Lider Media.

Kad moj suprug i ja  imamo samo jedan mentalni zadatak, a to je na primjer zamisliti auto, postaje jasno koliko smo različiti. Dok on zamišlja najnoviju verziju Toyote CHR-a sa naprednim GPS-om, hibrid pogonom, dodatnom kamerom za parkiranje i zvučnicima kojih se ne bi postidjela niti Beyonce ja sam kud i kamo prizemljenija. Ja zamišljam veliki auto u crvenoj boji s malo šljokica. A oboje zamišljamo auto! Možete li vi zamisliti kako je to tek sa složenijim stvarima, a još nismo došli niti do opisa nekih odnosa.

Komunikacija ima svoje zakonitosti koje često zaboravljamo bez obzira želimo li je unaprijediti u poslovnom ili privatnom okruženju. Psiholog Abraham Maslow još je u prošlom stoljeću dokazao da je put do zadovoljnog čovjeka zapravo put do konkretne, uspješne i dobre komunikacije.

Zadovoljstvo ovisi o dobroj komunikaciji s drugima i sa samim sobom. Zato nemojte zaboraviti da u procesu u kojem šaljemo poruku bilo kome mi zapravo u startu brišemo, generaliziramo i iskrivljujemo stvari ne bi li bili brži, sažetiji i jasniji. Često upravo zbog toga ispadamo konfuzni i teško razumljivi. A tako je i s onima koje mi slušamo.

Jedino kada bi svi s kojima komuniciramo imali ista iskustva, iste vrijednosti i ista sjećanja bilo bi moguće reći da AUTO znači isto za mene i bilo kojeg drugog sugovornika. Upravo zato imajte na umu da mi sami limitiramo naš vokabular svodeći ga zapravo na razinu simbola kad želimo prenijeti neku misao, ideju ili osjećaj.

Ne ulazeći dublje u problem kodiranja i dekodiranja poruka postoje tri jednostavna savjeta koja mogu poboljšati vašu komunikaciju već danas:

1. Pitajte!

Kada vam se čini da ne razumijete u potpunosti sve detalje nekog razgovora pitajte. Pitanjima ćete uvijek doći do jasnije slike i izbjeći puno nedoumica odmah u početku.

2. Pojasnite!

Nemojte biti lijeni u pojašnjavanju onoga što želite prenijeti imajući na umu da nemamo svi iste filtere kroz koje promatramo informacije. Budite što jednostavniji i pratite da li vas sugovornik zaista razumije. Stvorite osjeća povjerenja u kojem su pitanja dobrodošla.

3. Ne pretpostavljajte!

Dobro zapamtite da pretpostavka uvijek ili u većini slučajeva vodi u nerazumijevanje, a nerazumijevanje u konflikt. Jer toliko brzo živimo da je najjednostavnije pretpostaviti da sve razumijete. I naravno biti tako PROKLETO U KRIVU. Izbjegnite to na početku i dozvolite si luksuz trošenja vremena na komunikaciju koja vam je važna. Isplati se.

The post ŠKOLICA KOMUNICIRANJA: Tri jednostavna savjeta za bolje sporazumijevanje appeared first on Lider Media.

Trgovačka društva, fizičke osobe i drugi obveznici poreza na dobit obvezni su godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti do kraja travnja, pa se velik broj njih tek ovih dana bavi pitanjima korištenja poreznih gubitaka iz prethodnih godina

Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti već su Poreznoj upravi predali godišnju poreznu prijavu za 2018. i umanjili poreznu osnovicu za porezne gubitke iskazane u nekoj od prethodnih pet godina. Umanjenje porezne osnovice za porezni gubitak dopušteno je samo kod dohotka od samostalne djelatnosti, ali ne i na drugim izvorima dohotka. Za neiskorišteni osobni odbitak ne može se iskoristiti prijenos poreznoga gubitka.

Trgovačka društva, fizičke osobe i drugi obveznici poreza na dobit obvezni su godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit za 2018. godinu sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti do kraja travnja, pa se velik broj njih tek ovih dana bavi pitanjima korištenja poreznih gubitaka iz prethodnih godina.

Poslovni i porezni gubitak

Ako se pri utvrđivanju porezne osnovice kao razlike između prihoda i rashoda, korigiranoj za pojedine stavke koje je umanjuju ili uvećavaju, utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik je ostvario porezni gubitak koji ima pravo prenositi i u sljedećih pet godina iskoristiti za umanjenje porezne osnovice.

U pravilu je, zbog porezno nepriznatih rashoda, porezni gubitak manji od poslovnoga gubitka.

Poslovni gubitak pokriva se iz zadržane dobiti i rezervi ostvarenih u prethodnim godinama, a ako ih nema, podmirivat će iz dobiti sljedećih poreznih razdoblja. Ako se u idućim godinama ostvari dobit, ona će se ponajprije iskoristiti za podmirivanje gubitaka iz poslovanja prethodnih godina.

Porezni gubitak se u sljedećih pet godina koristi za umanjenje porezne obveze ako se u sljedećim godinama ostvari dobit. Takvo porezno pravilo omogućava poduzetnicima koji su za 2018. ostvarili dobit u poslovanju, a iz ranijih godina, unatrag do 2013., imaju prenesenih poreznih gubitaka, da umanje osnovicu poreza na dobit za prenesene gubitke. Time će im porezna obveza biti manja, a ostvarena neto dobit za raspodjelu veća.

Obveznik poreza na dobit koji je prešao na plaćanje poreza na dobit, bilo po vlastitoj odluci ili po sili zakona, pri utvrđivanju porezne obveze ima pravo iskoristiti porezne gubitke koje je ostvario dok je bio obveznik poreza na dohodak, ako nisu stariji od pet godina.

Ako je obveznik poreza na dobit u 2018. izmijenio razdoblje utvrđivanja poreza na dobit, tako da umjesto za kalendarsku godinu obvezu utvrđuje za razdoblje npr. od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine, pa se njegova porezna godina razlikuje od kalendarske, time nije izgubio pravo na prijenos poreznih gubitaka koji nisu stariji od pet godina, uz uvjet da je prijelazno razdoblje do njegova novog poreznog razdoblja kraće od šest mjeseci. Njemu se to novo i prijelazno razdoblje za starost poreznih gubitaka računa kao jedna godina.

Zakonodavac je propisao ograničenja i zabrane prijenosa poreznih gubitaka za obveznike poreza na dobit kod kojih su provedene statusne promjene, čak i kad nisu stariji od pet godina. Načelno, pri spajanjima, pripajanjima i podjelama porezni gubitak prenosi se na pravnog sljednika. Na njega se prenose obveze, ali i sva prava pravnog prednika, uključujući i pravo na prijenos poreznoga gubitka, ali ne bezuvjetno.

Pravni sljednik izgubit će pravo na prijenos poreznoga gubitka iako nije stariji od pet godina ako u dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti ili ako u dva porezna razdoblja nakon statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika. Bitnom promjenom djelatnosti smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, pri čemu je orijentir, ali ne i isključivi pokazatelj promjena odjeljka ili skupine propisane Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti iz 2007.

Što pri promjeni vlasništva 

No i za ova su ograničenja propisane iznimke. Čak i ako bitno promijeni djelatnost, pravni sljednik neće izgubiti pravo na prijenos poreznoga gubitka ako je promjena djelatnosti rezultat očuvanja radnih mjesta i sanacije poslovanja.

Očuvanjem radnih mjesta smatra se očuvanje svih postojećih radnih mjesta u cijelosti, ali i poslovno opravdano očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta, kao i očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom i prekvalifikacijom postojećih ili novih radnika. Obveznik poreza na dobit mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom kojom to dokazuje. Isto se odnosi na postupke sanacije poslovanja.

Promjena strukture vlasništva može rezultirati gubitkom prava na prijenos poreznoga gubitka ako se u poreznom razdoblju struktura vlasništva promijeni za više od 50 posto u odnosu na početak razdoblja. 

The post Tko i kako može umanjiti poreznu osnovicu za preneseni porezni gubitak appeared first on Lider Media.

Konzultantska tvrtka Vlahović grupa potpisala je ugovor s predstavnicima Kajmanskih te Maršalovih Otoka, koji znače dvije najvažnije zastave za nautički turizam u svijetu.

Jahte pod njihovim zastavama posjećuju Hrvatsku u sve većem broju i često je riječ o megajahtama.

Kako nam je rekao Natko Vlahović, vlasnik Vlahović grupe, Kajmanski i Maršalovi Otoci zajedno žele razvijati regulatorni okvir za poslovanje svojih jahti u Hrvatskoj te će se angažirati u daljnjem razvoju nautičkog turizma na Jadranu.

The post Vlahović grupa angažirana za Kajmanske i Maršalove otoke appeared first on Lider Media.

O suživotu ljudi i robota, kao i o njihovim ‘poslovnim suradnjama’, posljednjih su godina ispisane stotine stranica stručnih analiza i tekstova koji pokušavaju odgonetnuti hoće li i u kolikoj mjeri strojevi zamijeniti ‘žive’ radnike. Ono što se u tim tekstovima rijetko navodi je činjenica da jedan od pionira na tom području stiže iz Hrvatske, točnije iz Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu.

Riječ je o RONNI G4, neurokirurškom robotu koji već neko vrijeme na tjednoj bazi asistira kirurzima. Ovog neobičnog ‘kirurga’ osmislili su prof. dr. sc. Bojan Jerbić, robotičar sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, i doc. dr. Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava.

– Istraživanje i razvoj započeli smo prije više od deset godina, a presudan je bio susret s doktorom Chudyem iz Kliničke bolnice Dubrava koji je bio iznimno motiviran za nove ideje u stereotaktičkoj kirurgiji. Izazovi su bili veliki, jer do tada nismo imali baš nikakvo iskustvo u medicinskoj robotici, ni s tehničke niti s medicinske strane. Nakon brojnih pretkliničkih testova, prva robotska neurokirurška operacija s našim sustavom RONNA izvedena je u ožujku 2016. godine. Uspjeh je bio očigledan i jasno ukazao na sve prednosti primjene robotske tehnologije, prvenstveno točnost navigacije instrumentima i vremensko skraćivanje postupka. Danas RONNA redovito operira pod vodstvom doktora Chudya i njegovih suradnika, kazao je profesor Jerbić.

Liječnici su svjesni koliko im roboti ili računala mogu unaprijediti struku, kako u dijagnostici i kirurgiji, tako i u rehabilitaciji pacijenata. Mnogi kirurški zahvati u kratkom su roku postali nezamislivi bez primjene robotske tehnologije zbog svoje pouzdanosti i preciznosti. Glavna namjena RONNE je asistiranje kirurzima u preciznom navođenju instrumenata prilikom minimalno-invazivnih neurokirurških zahvata, pri čemu sve procedure izvodi samostalno. Klinička primjena zasad je ograničena na neinvazivne navigacijske postupke, no Jerbić ističe kako je RONNA sposobna potpuno autonomno izvoditi jednostavne kirurške zahvate, s čime će krenuti u najskorije vrijeme.

Roboti u svakom slučaju nisu nešto što biste očekivali sresti u bolnici, zbog čega pozitivne reakcije kolega i pacijenata na RONNU G4 ipak donekle iznenađuju. Naš sugovornik napominje kako ‘RONNA više nije gost već uobičajena tehnologija koja liječnicima svakodnevno pomaže u poslu, od čega najviše koristi imaju pacijenti’. U tri godine, otkad je počela njezina klinička primjena, samo je jedan pacijent uskratio povjerenje robotu te inzistirao na klasičnom postupku.

Ovaj revolucionarni projekt prepoznat je i na stranom tržištu pa su tako u lipnju prošle godine u vrlo jakoj konkurenciji osvojili nagradu za najbolju inovaciju na međunarodnoj konferenciji Hamlyn u Londonu.

– Nagrada u Londonu nam je bila značajna kao potvrda vizije koju smo kreirali prije više od deset godina. Svjedočio sam mnogim sličnim europskim projektima koji su jednostavno s vremenom iščezli jer su se uglavnom temeljili na površnim zamislima ili pogrešnim hipotezama. Osim toga, u velikoj konkurenciji RONNA je postala međunarodno prepoznatljiva tehnologija, a Sveučilište u Zagrebu zapaženo mjesto razvoja medicinske robotike. Za RONNU od samog početka postoji interes znanstvene i stručne javnosti. Međutim, planiramo je prvo certificirati kao medicinski uređaj, a tek onda razmišljati o poslovnim mogućnostima, naglasio je Jerbić.

The post Samo je jedan pacijent dosad odbio ‘usluge’ zagrebačkog robota neurokirurga appeared first on Lider Media.

HDZ će prvi put morati koalirati želi li voditi Skupštinu Ličko-senjske županije u kohabitaciji s bivšim HDZ-ovcem Darkom Milinovićem. S obzirom na osvojenih 36,94 posto glasova (nakon prebrojanih glasova sa 113 od 116 biračkih mjesta), kandidati za koalicijske partnere su HSP (14,65 posto), Ante Dabo (10,78 posto) i SDSS (5,88 posto), a možda i sam Milinović (19,80 posto). Teoretski je još moguća i velika Milinovićeva antihadezeovska koalicija.

Zašto su nedjeljni izbori za članove Županijske skupštine Ličko-senjske županije izazvali tako veliki interes (političke) javnosti? S jedne strane, središnjica HDZ-a mobilizirala je sve snage ne bi li na slučaju Darka Milinovića pokazala kako odmetništvo iz stranke predstavlja političku smrt. No, Milinović ostaje župan, i njegova lista bit će druga po jačini u županijskoj skupštini.

S druge strane, lički izbori triput su važniji za Liku i ličke političare, nego, recimo, međimurski za tamošnju političku garnituru. Na to smo u Lideru ukazali istraživanjem u siječnju 2018., kad je Ličko-senjska županija imala uvjerljivo najveći koeficijent klijentelizma u Hrvatskoj. Riječ je o pokazatelju kojeg smo izračunali na temelju odnosa broja zaposlenih u državnoj i lokalnoj upravi i javnim poduzećima i broja zaposlenih u realnom sektoru.

Naslovnica Lidera iz siječnja 2018.

U Ličko-senjskoj županiji na sto zaposlenih u realnom sektoru dolazi čak 75 na državnom i lokalnim proračunima. Kad u proračunski sektor ‘prebacimo’ oko tisuću zaposlenih u državnom NP-u Plitvička jezera, dobivamo još dramatičniji koeficijent klijentelizma (oko 1,32 umjesto 0,75). Radi usporedbe, hrvatski prosjek je 0,43, a najmanje je ovisnosti o središnjoj i lokalnoj državi u Međimurju (0,26).

To je dodatan razlog zašto su se oba lička HDZ-a (i zagrebački Plenkovićev i odmetnuti, dosadašnjeg neprikosnovenog ličkog gazde Milinovića) toliko mobilizirali za nedjeljne izbore.

• U Ogulinu je SDP dobio više glasova od HDZ-a i imat će većinu u Gradskome vijeću.
• U Iloku je većinu u Gradskome vijeću dobila lista gradonačelnice Marine Budimir.
• U općini Davor većinu u Općinskome vijeću osvojio je HDZ.

The post Pirova pobjeda HDZ-a u Lici, koja najviše ovisi o državnim i lokalnim proračunima appeared first on Lider Media.

Najavljujemo najvažnija događanja u Hrvatskoj za ponedjeljak 11. ožujka:

ZAGREB – Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta organizira konferenciju “Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku”, na kojoj će se predstaviti aktivnosti koje se provode radi uspostave učinkovitog i dugoročno održivog nacionalnog inovacijskog sustava. Glavni cilj konferencije je istaknuti važnost uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava kroz inovacije kao pokretača rasta hrvatskog gospodarstva, pojasniti ulogu pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika te predstaviti planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021.-2027., ističu iz Ministarstva (11,00 sati, Hotel Sheraton, Kneza Borne 2).

ZAGREB – Svečana sjednica Fakultetskog vijeća prigodom obilježavanja 350. obljetnice postojanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na svečanoj sjednici sudjelovat će i predsjednik Vlade Andrej Plenković (11,30 sati, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, Kaptol 29 a).

ZAGREB – Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji, Hrvatsku će posjetiti šesteročlana delegacija Europske svemirske agencije pod vodstvom Nathalie Tinjod. Tim povodom Ministarstvo znanosti i obrazovanja poziva na događanje koje će se održati na Geodetskom, Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Kačićeva 26, s početkom u 9,30 sati). Pozdravnim govorom događanje će otvoriti ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. U uvodnom dijelu, ministrica Divjak će naznačiti ključne ciljeve Ministarstva vezane za formiranje nacionalne svemirske politike i planove za intenziviranje suradnje s ESA-om, radi što bržeg otvaranja prilika za hrvatske znanstvene organizacije i tvrtke. Na događanju će sudjelovati i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu da su grane svemirskog sektora (engl. “upstream” i “downstream”) tijekom 2017. godine na području Europe stvorile više od 230.000 radnih mjesta te vrijednost u iznosu od 60 milijardi eura. Najavljuju da će u prijepodnevnom dijelu događanja predstavnici ESA-e prezentirati projekte i aktivnosti u okviru sljedećih područja djelovanja: praćenja stanja Zemlje, telekomunikacija i integriranih aplikacija, aktivnosti vezanih za globalne navigacijske satelitske sustave, aktivnosti vezane za svemirske tehnologije te aktivnosti u području obrazovanja. U drugom djelu događanja hrvatske će znanstvene organizacije, udruge i tvrtke predstaviti svoje trenutačno djelovanje kroz postojeće projekte i proizvode u navedenih pet područja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja napominje da će ministrica Divjak biti dostupna za izjave za medije).

ZAGREB – Povodom međunarodnog Tjedna svjesnosti o sigurnosti pacijenata, a s ciljem ukazivanja važnosti unaprjeđenja zdravstvenih ishoda u području liječenja raka pluća, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ), uz gostovanje The Economist Intelligence Unita, organizirat će stručni panel pod nazivom “Europa jednakih mogućnosti (za pacijente s rakom pluća)”. U prvom dijelu programa, okupljenima će se obratiti izaslanik predsjednika Vlade i ministar zdravstva Milan Kujundžić. Potom će dr. Mary Bussell iz The Economist Intelligence Unita predstaviti prve rezultate istraživanja o raku pluća koje je provedeno u 13 europskih zemalja, nakon čega će uslijediti stručna panel rasprava u kojoj će sudjelovati pomoćnica ministra zdravstva prim. dr. med. Vera Katalinić Janković, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica inicijative “MEPs against cancer” Dubravka Šuica, koordinator Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća akademik Miroslav Samaržija te predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina. Cilj je predstaviti izazove koji očekuju hrvatsko zdravstvo i onkološke pacijente tijekom nadolazećeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, kako Nacionalni plan protiv raka i Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća mogu poboljšati ishode liječenja te kako svi pacijenti oboljeli od raka pluća mogu imati jednaku dostupnost pravovremenoj dijagnostici, najučinkovitijim metodama liječenja i inovativnim lijekovima. Rak pluća danas više ne mora biti smrtonosna, već kronična bolest, zahvaljujući terapijskim dostignućima i mogućnostima kakve se primjenjuju u liječenju pacijenata u razvijenim zemljama diljem svijeta. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 3000 novih bolesnika s rakom pluća, a prema dostupnim statistikama, petogodišnje preživljenje naših pacijenata je ispod 10 posto, što nas svrstava na samo dno ljestvice europskih zemalja. Hrvatska je u 2019. dobila priliku sudjelovati u drugom valu opsežnog istraživanja The Economist Intelligence Unita, jednog od najpoznatijih istraživačkih timova koji se, među ostalim, bave i zdravstvenim politikama (10,30 sati, prostor BIOCentra – inkubatora za razvoj bioznanosti, Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, Borongajska cesta 83h).

ZAGREB – SDP Grada Zagreba pokrenuo je peticiju “Stop poskupljenju cijene odvoza komunalnog otpada” kojom se, kako kažu, želi upozoriti na krajnje nepotreban udar na novčanike naših građana koji je najavljen od gradonačelnika Milana Bandića. Akcija će biti provedena na osam lokacija u Zagrebu tijekom cijelog tjedna, a centralni događaj bit će konferencija za novinare predsjednika zagrebačkog SDP-a i saborskog zastupnika Gordana Marasa (11 sati, Trg bana Josipa Jelačića, kod sata).

The post Danas u Hrvatskoj – Posjet delegacije Europske svemirske agencije appeared first on Lider Media.

Nakon sedmorice direktora, Linda Sciucca prva je žena na čelu Industrijske zone Bakar u Kukuljanovu. Direktoricom je imenovana 1. veljače umjesto Irvina Badurine, koji je proveo prethodne četiri godine na toj funkciji u tvrtki u većinskom vlasništvu grada Bakra i suvlasništvu grada Rijeke te općine Čavle.

Kako stoji na mrežnim stranicama Zone, Linda Sciucca ima bogato radno iskustvo koje je počela stjecati u PBZ-u, zatim u HPB-u, gdje je obnašala menadžerske dužnosti. Ima 25 godina radnog iskustva, od čega dvadeset u bankarstvu. U dosadašnjoj karijeri vodila je korporativne poslove i usko bila povezana s gospodarskom djelatnošću. Na novo radno mjesto dolazi i s petogodišnjim iskustvom u Upravi Luke Rijeka, gdje je kao članica Uprave bila nadležna za financije, a time i financijsko planiranje i praćenje projekata, a upravo je ova referenca bila i odlučujuća za odabir.

Naime, nakon dugogodišnjeg zapostavljanja lučkih sadržaja na Škrljevu, Kukuljanovu i Bakru, Uprava Luke u kojoj je djelovala Sciucca pokrenula je veliki investicijski ciklus, veći od 300 milijuna kuna koji je pri samom završetku i razvojno je obogatio Zonu, a samo s osnove komunalnog doprinosa ostvaren je prihod u proračun Bakra veći od 12 milijuna kuna.

Najveća i infrastrukturno najopremljenija industrijska zona u Hrvatskoj, u 180 tvrtki zapošljava više od 4000 osoba, a Sciuccu veseli činjenica kako je u prošloj godini otvoreno više proizvodnih djelatnosti.

– Tako je danas omjer djelatnosti podjednak – trećina su poslovni subjekti s proizvodnom djelatnosti, trećina su usluge i trećina trgovina. Posebno je važno što su proizvodne djelatnosti izvozno orijentirane te pretežito usmjerene prema tržištu Europske unije. Vrijedno je spomena i da su novi poslovni subjekti u prošloj godini povukli blizu pedeset milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, što je otprilike 40 posto sufinanciranja njihovih ulaganja, kaže Sciucca.

Također, Grad Bakar je uspješno kandidirao na sufinanciranje iz EU fondova projekte izgradnje novih prometnica u Zoni, koje će otvoriti dodatnu površinu od 200.000 m² platoa u iduće dvije godine, kaže Sciucca.

Dodaje kako je plan Zone za 2019. godinu donesen krajem prošle godine i prema njemu i u ovoj godini slijedi nastavak investicijskih aktivnosti uz još desetak novih investitora, među kojima su Hrvatska pošta, Strabag, Vargon, Manšped, Bertone, Oreco, Frozen Food i drugi, a vrijednost ulaganja u ovoj se godini procjenjuje na gotovo 150 milijuna kuna. Ove se godine nastavljaju ulaganja Rijekatransa koji je prošle godine otvorio novu benzinsku crpku, a ove godine planira izgradnju poslovnog hotela.

Pored nastavka projekta u Zoni na Kukuljanovu, pred Sciuccom je i pokretanje poslovnih zona na Hreljinu i na području bivše koksare u Bakru.

The post Tko je prva žena na čelu najveće industrijske zone u Hrvatskoj i kakvi su joj planovi appeared first on Lider Media.

Bivši predsjednik Uprave Đure Đakovića Tomislav Mazal od ponedjeljka je na čelu Uprave trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb.

Dosad je na toj poziciji privremeno bila predsjednica Uprave Zagrebačkog Holdinga Ana Stojić Deban. Ona je krajem prosinca zamijenila Tihanu Colić koja je na toj poziciji bila od 2016. godine.

Tomislav Mazal u grupaciji Đuro Đaković proveo je ukupno devet godina, na početku kao predsjednik Nadzornog odbora, zatim je imenovan za člana Uprave, a potom je izabran za predsjednika Uprave Đuro Đaković grupe d.d.

Podsjećamo, Mazalu je mandat istekao 31. prosinca 2017. godine, a na tom mjestu zamijenio ga je Marko Bogdanović.

The post Tomislav Mazal od danas na čelu Gradske plinare Zagreb appeared first on Lider Media.

s.Oliver ima novu proljetnu kolekciju. Pogledajte galeriju i inspirirajte se!

The post FOTO: Zavirite u novu s.Oliver proljetnu kolekciju appeared first on Lider Media.

Financijska agencija nudi mobilnu aplikaciju mFina koja omogućava brz i siguran pristup brojnim Fininim servisima i informacijama, 24 sata dnevno.

mFina je besplatna mobilna aplikacija putem koje korisnici mogu pristupiti Fininim uslugama: m-Info.BIZ koji pruža set osnovnih informacija o poslovnim subjektima i njihovom poslovanju, m-Plaćanje koje poslovnim korisnicima omogućuje provjeru stanja transakcijskog računa, skeniranje naloga za plaćanje i njihovu pripremu za plaćanje te m-Račun koji daje pregled svih obveznika javne nabave uz mogućnost pretrage po nazivu obveznika i uvid u informacije o pretincu pojedinog obveznika.

Od općih informacija, korisnici putem mFine mogu doći do najvažnijih informacija o svim Fininim poslovnicama, kao što su lokacija poslovnice, radno vrijeme, kontakt i popis usluga koje poslovnica pruža. Dostupan je i javni adresar, koji sadrži podatke o svim državnim tijelima i institucijama javne uprave.

Također, korisnici mogu pronaći aktualnu tečajnu listu, uz mogućnost konverzije iznosa iz bilo koje ponuđene valute u sve druge ponuđene valute, prema Fininom tečaju. Usluga Kalkulator omogućuje izračun naknade za plaćanje računa u Fininim poslovnicama te unos i skeniranje naloga za izračun naknade.

Aplikacija mFina omogućuje i pretraživanje statusa blokade putem usluge m-Blokade, pretraživanje založnih prava iz Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja po raznim kriterijima, a usluga m-Očevidnik, pretraživanje Očevidnika nekretnina i pokretnina, prikaz rezultata i detalja o nekretninama i pokretninama te prikaz galerije slika iz Očevidnika.

Instalacija aplikacije mFina moguća je na mobilnim uređajima koji zadovoljavaju tehničke preduvjete:

– Android: verzija 5.0. i viša,

– iOS: verzija 11.0. i viša.

Više informacija o Fininim proizvodima i uslugama dostupno je u Fininim poslovnicama, putem besplatnog telefona 0800 0080 te internetske stranice www.fina.hr.

The post mFINA – nova Finina mobilna aplikacija appeared first on Lider Media.