Quantcast
Channel: Lider Media
Viewing all 8311 articles
Browse latest View live

Nova blamaža: HŽ ne prodaje online karte za međunarodne vlakove

$
0
0
HŽ

Ako ste stranac i želite proputovati kroz nekoliko europskih destinacija dobrim starim vlakom, a među njima je i Hrvatska te želite na vrijeme online rezervirati karte, nemojte se ni truditi. Karte Hrvatskih željeznica koje voze na međunarodnim linijama ne mogu se rezervirati online!

Naime prije par dana nazvala me rodbina iz inozemstva koja će u travnju dva dana doći u posjet Zagrebu, nakon kojeg putuje dalje za Budimpeštu. Rodbina nije upoznata sa činjenicom da vlakovi HŽ-a nisu baš popunjeni na međunarodnim linijama pa žele osigurati svoj kupe na vrijeme. Iako na HŽ-ovim stranicama postoji mogućnost online rezervacija, one vrijede samo za putovanja u tuzemstvu. U turističkoj zemlji kroz koju godišnje prođe preko 18 milijuna stranih turista!

Da pomognem rodbini, nazvala sam kolodvor HŽ-a u Zagrebu da pitam mogu li telefonski rezervirati no ni to nije bilo moguće. Oni naime moraju doći na šalter – osobno.

Poslali smo upit HŽ-u zbog čega nije moguće napraviti online rezervaciju na međunarodnim linijama, na što smo dobili odgovor, da u prvoj fazi izrade novoga prodajnog sustava HŽ Putničkog prijevoza nije bila predviđena on-line prodaja međunarodnih karata zbog niza tehničkih detalja koji se nisu mogli implementirati u prvoj fazi. U sljedećim fazama širenja prodajnog sustava predviđena je mogućnost on-line prodaje međunarodnih karata.

Ali HŽ nudi alternativu: ‘U dogovoru s  partnerskim željeznicama (Austrija/ÖBB, Njemačka/DB) dio međunarodnih vlakova u prometu između Hrvatske i Austrije/Njemačke moguće je rezervirati kroz njihove sustave on-line prodaje.

Pokušali smo kupiti kartu, prema savjetu HŽ-a, na međunarodnom voznom redu. Odmah smo preusmjereni na web stranicu Deutsche Bahna (DB), međutim, ni tamo se karta za relaciju Zagreb-Budimpešta ne može kupiti online. Umjesto toga dobili smo ljubaznu poruku koja kaže: Žao nam je, no ne možemo vam prodati kartu za traženo putovanje. Možete je kupiti u jednom od naših DB putničkih centara, autoriziranim putničkim agencijama ili putem telefona…

The post Nova blamaža: HŽ ne prodaje online karte za međunarodne vlakove appeared first on Lider Media.


Što se događa s Facebookom, Instagramom i WhatsAppom?

$
0
0
Facebokom

Kasno poslijepodne mnogi korisnici iskusili su poteškoće prilikom korištenja Facebooka, Instagrama, Messengera i WhatsAppa.

Satima već traju problemi prilikom objavljivanja statusa na Facebboku, objave fotografija na Instagramu, komuniciranja putem Messengera i WhatsAppa.

Forbes i BBC javljaju kako se neki korisnici ne mogu čak ni ‘ulogirati’ u svoje profile, te kako se navedene društvene mreže još nisu oglasile službenim priopćenjem o razlozima ‘zastoja’ u popularnim komunikacijskim kanalima.

Ako je razlog samo rutinsko održavanje, zašto korisnici o tome nisu ranije obaviješteni?

Kako je komunikacija s javnošću bila nedostupna i samom divu Facebooku, morao se poslužiti konkurentskim komunikacijskim kanalom, Twitterom.

The post Što se događa s Facebookom, Instagramom i WhatsAppom? appeared first on Lider Media.

Danas u Hrvatskoj: Prva regionalna konferencija o kineskom turističkom tržištu

$
0
0
Danas u Hrvatskoj

Najavljujemo najvažnije događaje za četvrtak, 14. ožujka.

ZAGREB – Prva regionalna konferencija o kineskom turističkom tržištu raspravit će mogućnosti turističke suradnje Hrvatske i regije jugoistočne Europe i Kine, kao najjačeg emitivnog turističkog tržišta (10,00 sati, Hotel Academia, Tkalčićeva ulica 88).

ZAGREB – Nastavak 11. sjednice Hrvatskoga sabora (9,30 sati, Hrvatski sabor, Trg Svetog Marka 6). Sabor će u četvrtak raspravljati o izmjenama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima po hitnom postupku kojima je cilj, među ostalim, omogućiti brže i jednostavnije izdavanje odobrenja za proizvodnju proizvođačima veterinarsko-medicinskih proizvoda, kao i smanjenje administrativnih barijera. Na dnevnom redu je i objedinjena rasprava o 12. tehničkih izmjena zakona iz resora poljoprivrede prema kojima će poslove iz nadležnosti poljoprivredne inspekcije od 1. travnja 2019. godine preuzeti Državni inspektorat.

ZAGREB – Sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (10 sati, prostorije Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ulica kneza Mutimira 5/I). Na dnevnom redu je, među ostalim, donošenje odluke u predmetu dužnosnika Ivana Vilibora Sinčića, zastupnika u Hrvatskom saboru te donošenje odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka u predmetu dužnosnika Vlahe Orepića, zastupnika u Hrvatskom saboru.

OSIJEK – Konferencija za novinare Amsterdamske koalicije na temu: “Slavonija – primjer lošeg gospodarskog i demografskog stanja”. Na konferenciji će govoriti Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a i kandidatkinja na listi Amsterdamske koalicije za EU parlament, Krešo Beljak, predsjednik HSS-a i kandidat na listi Amsterdamske koalicije za EU parlament te Damir Jurić, kandidat na listi Amsterdamske koalicije za EU parlament (11 sati, Ulica Hrvatske Republike 19 c, prostorije HSS-a).

ZAGREB – Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod, održat će konferenciju za novinare na temu: “Plaće u posebnim ustanovama još smanjene (Odugovlačenje, Plenkovićevo obećanje, aktivnosti). Na konferenciji će govoriti Tanja Biloglav iz Centra za autizam Zagreb; Josipa Gorup-Rožić iz Osnovne škole Ljubo Baić Jastrebarsko i Tanja Dejanović-Šagadin iz Centra za odgoj i obrazovanje (COO) Goljak, Zagreb (10 sati, sjedište Sindikata Preporod, Šubićeva 42).

ZAGREB – Učiteljski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol na temu: “Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikularne reforme” (11 sati, prostorije Fakulteta, Savska cesta 77, dvorana 308/III). Okruglom stolu će nazočiti predstavnici svih visokoškolskih ustanova za obrazovanje učitelja, kao i eminentni metodičari. Organizatori kažu kako je proteklih nekoliko godina u području odgoja i obrazovanja najavljivana cjelovita reforma kurikula te da politike obrazovanja i njihovi donositelji svojim odlukama nisu osigurali cjelovitu reformu, planiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.), već samo njezinu djelomičnu implementaciju koja će postaviti okvire djelovanja u idućih nekoliko godina. Budući da reforma na snazi obuhvaća i primarno obrazovanje i nosi dugoročne posljedice za nastavnu djelatnost učitelja u školi, kao i za pedagoško-didaktičko-metodičke organizacijske oblike nastave, zagrebački Učiteljski Fakultet smatra se dužnim osvrnuti se na događaje koji će dugoročno utjecati na primarno obrazovanje u Hrvatskoj.

The post Danas u Hrvatskoj: Prva regionalna konferencija o kineskom turističkom tržištu appeared first on Lider Media.

U novom broju Lidera: Nove taktike osvajanja klijenata

$
0
0
taktike

TEMA TJEDNA: Nove taktike osvajanja klijenata

Badava vam najbolja usluga na svijetu ako je nudite krivoj osobi! Zato u novom Lideru doznajte kako osvojiti klijente te koje taktike donose najbolje rezultate. Prvo je pravilo: Veliki rade s velikima, a mali s malima… piše Ksenija Puškarić.

Startupovi: Samo da se ne ‘ofucaju’ od silnog spominjanja!

U usporedbi s nekim drugim granama ekonomije IT startupovi nemaju velik multiplikacijski učinak, no to ne znači da ih treba otpisati kao prolazni trend. Ipak, status ekonomskog božanstva pretjeran je i mogao bi ih osuditi na floskulu ravnu strukturnim reformama, piše Vanja Figenwald.

Priprema sezone: Hotelske grupacije sve su krupnije, a distributeri koji ih opskrbljuju sve sitniji

Sve više hotelijera pokriva više odredišta, zbog čega se javlja potreba za velikim distributerima koji će pokrivati tržište na nacionalnoj razini. No Velpro je jako oslabio, a Metro nije ojačao. To je otvorilo prostor mnogim manjim lokalnim distributerima koje su hotelijeri počeli vući za sobom u druge destinacije, piše Željka Laslavić.

Stiven Toš, direktor Bomark Paka: Robotizacija nam je povećala broj zaposlenih

Željka Laslavić razgovarala je s novim direktorom Bomark Paka, mladim menadžerom Stivenom Tošom. Njegov primjer pokazuje da znanje u financijama, poznavanje globalnih trendova u izvozu i pripremi EU-projekata, u kombinaciji s poznavanjem procesa proizvodnje, može biti dobitna kombinacija.

Tekstilpromet: Ne treba se čuditi zašto Galebove bokserice stoje šezdeset kuna, a ne deset

Tekstilpromet je lani ostvario 423,3 milijuna kuna prihoda. Hrvoje Šimić, predsjednik Uprave, u razgovoru s Aleksandrom Tešićem govori o tome kako je tvrtka uspjela preživjeti propast domaće tekstilne industrije u statusu najvećega domaćeg distributera tekstila.

Plavi ured: Mjesto na kojem budući poduzetnici doista dobivaju sve odgovore

U svoje četiri godine postojanja, Zagrebački inovacijski centar – ZICER postao je mjesto gdje poduzetnici na jednome mjestu dobivaju sve važne informacije, što ih spašava od hodanja po raznim ustanovama, piše Jozo Knez.

Što smo još za vas pripremili otkrijte u novom broju Lidera na kioscima Tiska i iNovina ili ga čitajte digitalno.

The post U novom broju Lidera: Nove taktike osvajanja klijenata appeared first on Lider Media.

Još 7 dana do konferencije Dan otvorenih integracija

$
0
0

Iz tvrtke KING ICT poručuju da će ovogodišnje izdanje konferencije javnosti predstaviti brojna nova rješenja za uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja

Dan otvorenih integracija još jednom okuplja domaće i svjetske stručnjake iz poslovnog i IT svijeta. Kroz predavanja, okrugli stol i radionice tehnoloških partnera, posjetitelje očekuje bogati višesatni program koji pokriva teme digitalne infrastrukture, digitalizacije i automatizacije ekonomije, spajanja naizgled nespojivih sektora te sigurnosti.

Cloud je već preuzeo primat u digitalnoj transformaciji, a 5G revolucija u svojim je početnim fazama. U ovom novom okruženju razgovaramo koliku važnost pridajemo digitalnoj infrastrukturi? Odgovore će nam dati Virag Bela iz konzultantske tvrtke Arthur. D. Little. Usprkos novim tehnologijama sporiji rast europskog gospodarstva izaziva zabrinutost. Brojni akteri spas vide u digitalizaciji i automatizaciji ekonomije, ali konkretni akcijski planovi nedostaju. Zašto zaostajemo za drugim europskim ekonomijama i može li država pružiti adekvatnu inicijativu koja će riješiti nedostatak radne snage otkriva Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Bank Hrvatska.

Njemačka, Švedska i Estonija samo su dio europskih zemalja koje razvoj gospodarstva temelje na Triple Helix konceptu. U Hrvatskoj takav sustav još nije razvijen, ali postoje svjetli primjer poput robota RONNA. O nesvakidašnjoj kolaboraciji medicine i strojarstva govore neurokirug KB Dubrava prof. dr. sc. Darko Chudy i prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Zaštita privatnosti i podataka imperativ je današnjeg poslovanja. Andro Galinović, predsjednik ISACA Croatia Chapter / CISO upoznat će nas s budućnosti u kojoj ne postoji ‘nedigitalni’ način rada. Je li tehnologija dovoljno zrela za takvu budućnost, koji su rizici i kuda vodi nepovratna digitalizacija svega?

Digitalna transformacija donosi brojne prednosti, ali i izazove. Kako izazove pretvoriti u koristi saznajte na okruglom stolu ‘Digitalizacija poslovanja – izazovi i kako ih prepoznati?’ pod moderatorskom palicom direktora Gartner Adriatic/Calisto Ivana Maglića. U okruglom stolu sudjeluju Eugen Paić – Karega, član uprave Zagrebačke Banke, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Tihomir Šibalić, direktor tvrtke Enna Infosense.

U sklopu konferencije, predstavit će se 20 inovativnih rješenja tvrtke KING ICT i njihovih partnera, a u pripremi je i 6 tehnoloških radionica. Sve informacije i detaljan program potražite na službenoj stranici konferencije.

The post Još 7 dana do konferencije Dan otvorenih integracija appeared first on Lider Media.

Miodrag Šajatović: Obiteljske tvrtke – ipak stižu sposobni nasljednici

$
0
0
nasljednici

Nekoliko zadnjih ‘Ekonomalija’ baš su ispale depresivno pesimistične. Ovotjedna kolumna trebala bi biti optimistična. Za to su zaslužni dojmovi s prošlotjedne Liderove, desete po redu konferencije Budućnost obiteljskih tvrtki.

U zagrebačkom hotelu Panorama među dvjestotinjak sudionika bilo je gotovo stotinu nasljednica i nasljednika, tj. predstavnika druge (pa i treće) generacije obiteljskih tvrtki utemeljenih u Hrvatskoj početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Stereotip o tim mladim ljudima (danas uglavnom imaju između trideset i četrdeset godina) vrlo je jak. Unaprijed se uzima da potječu iz obitelji koje su se neopravdano obogatile, da žive životom ‘zlatne mladeži’ i da će brzo rastepsti ono što će naslijediti. Za ovo posljednje krivi smo i mi iz medija zbog čestog ponavljanja da i na razvijenom Zapadu samo trideset posto obiteljskih tvrtki preživi tranziciju s prve generacije na drugu.

Nasljednici pod pritiskom

Suprotno generaliziranju da su djeca osnivača obiteljskih tvrtki rastrošna i neodgovorna ‘zlatna mladež’, u Hrvatskoj na scenu, u bar dvadeset posto tvrtki, stupa generacija obrazovanih i ambicioznih nasljednika. Mnogi već zaslužuju respekt
Naravno da među djecom onih koji su devedesetih osnivali privatne tvrtke ima dosta ‘zlatne mladeži’, da mnogi nemaju sposobnosti, znanja i volje kvalitetno preuzeti obiteljske tvrtke od osnivača i razvijati ih. Često su krivci i sami osnivači, ako su poslovnu praksu gradili sumnjivim metodama pa su to djeca ‘pokupila’. Ali posljednjih mjeseci, uključujući i spomenutu konferenciju, upoznajem nasljednike koji zaslužuju respekt. Imaju mnogo prednosti.

Odrastali su u poduzetničkom okružju, školovali se i u inozemstvu, mnogi su radili kod drugih poslodavaca. Ako su odlučili raditi u obiteljskoj tvrtki, to je ipak njihov slobodni izbor. Neka ne zamjere poduzetnici-osnivači, ali mnoge njihove kćeri ili sinovi kompetentniji su biznismeni u svojim tridesetim godinama nego što su njihovi roditelji bili kad su imali toliko. I sposobni su, koliko god se neki osnivači svjesno ili nesvjesno opirali, preuzeti obiteljske tvrtke i onda ih razvijati na strukturiraniji način nego do sada. A tu je i strast za uspjehom.

Nekim članovima obiteljskih tvrtki smeta ponavljanje procjene da će sedamdeset posto obiteljskih tvrtki to prestati biti. Bilo da će propasti bilo da će biti prodano institucionalnom investitoru ili dioničkom društvu. Ne treba im smetati. Taj postotak (ne)uspjeha zabilježen je u razvijenim zemljama. I pokazuje se da je dovoljno da od dvadeset do trideset posto obiteljskih tvrtki opstane pa da to bude dugoročno kvalitetan generator rasta bogatstva cijele zemlje.

Sasvim je pogrešna bila poruka da Hrvatskoj treba ‘dvjesto bogatih obitelji’. Zbog pogrešnog sustava vrijednosti, pretvorbe i mnogih kontroverznih obiteljskih biznisa (to je širi pojam jer obuhvaća sve oblike stjecanja bogatstva, a ne samo ono na poslovanju obiteljskih tvrtki) danas je u Hrvatskoj možda i više od dvije tisuće bogatih obitelji. A malo koristi od toga. Zapravo je potrebno dvije tisuće obitelji, ali stvaratelja dodane vrijednosti u tvrtkama koje će omogućiti mnogo radnih mjesta s plaćama od, recimo, tisuću eura. Stotine i stotine obiteljskih tvrtki diljem Hrvatske već zadovoljava takve kriterije. Ili su na putu da s drugom generacijom to dostignu.

Djeca s posebnim potrebama

Mnoge kćeri i sinovi u tridesetim godinama spremniji su za razvoj biznisa od svojih roditelja kad su bili u tridesetima. Bude li ozračje povoljno, obiteljske tvrtke s drugom generacijom mogu biti generator razvoja zemlje
U knjizi ‘Osnivači, nasljednici i menadžeri’, koju je upravo izdala Beletra, konzultant Boris Vukić, jedan od najboljih poznavatelja obiteljskih tvrtki u regiji, pripadnike druge generacije naziva ‘djecom s posebnim potrebama’. Naime, nije lako s osnivačima, kao što nije lako ni djelovati uz njih i nakon njih. Očekivanja su velika, a i neopravdano ih se stigmatizira. Između mladih startupovaca i nasljednika obiteljskih tvrtki šira javnost uvijek simpatizira prve. A zapravo budućnost ekonomije, ali i društva u cjelini, ovisi i o današnjim startupovcima i o djeci roditelja koji su bili startupovci prije trideset godina (samo se tada to nije tako zvalo). Svesti vlasništvo i upravljanje poslovnim subjektima na državu i njezine tvrtke te strane kompanije koje tu imaju svoje operacije, krajnje je opasno. Bez kvalitetnoga domaćeg poduzetništva nijedna zemlja kapitalističkog svijeta nije održivo rasla i imala pristojnu razinu socijalne države.

Sigurno je da će na stotine nasljednika od onoga što su preuzeli od osnivača napraviti respektabilne tvrtke koje će pobjeđivati u svojim nišama na globalnim tržištima. Bit će, naravno, i neuspjeha (Agrokor npr.). Možda za kraj ipak dva primjera obiteljskih biznisa koji mogu oslikati moguću budućnost.

Koliko god Rimac Automobili izgledali kao startup, to je nadogradnja prijašnjeg obiteljskog biznisa. A drugi je primjer samoborski DIV, gdje je osnivač dosegnuo jednu razinu biznisa, a druga generacija napravila je kvantni skok i danas je upravo DIV, kao obiteljska tvrtka, jedini mogući spasitelj Uljanika.

The post Miodrag Šajatović: Obiteljske tvrtke – ipak stižu sposobni nasljednici appeared first on Lider Media.

Oracle Technology Day for Business – tehnologija u službi uspješnog poslovanja

$
0
0

Jedan od vodećih svjetskih proizvođača poslovnog softvera i hardvera, Oracle, 27. ožujka u zagrebačkom Plaza Event Centru održat će 13. godišnju konferenciju namijenjenu domaćoj poslovnoj i ICT zajednici. Pod novim nazivom, Oracle Technology Day for Business, konferencija će i ove godine okupiti industrijske i poslovne lidere, ali i tehnološke eksperte koji će okupljenima prenijeti svoje spoznaje o novim tehnološkim pristupima koji organizacijama mogu omogućiti realizaciju poslovne vizije, postizanje rezultata, uspješno savladavanje izazova i mogućnost umrežavanja.

Uz prezentacije Oracleovih ključnih govornika poput Romana Billera, voditelja prodaje tehnologije za Središnju i Istočnu Europu te  Marina Tadića, prvog čovjeka kompanije za Adriatic regiju, događaj je osmišljen kako bi se sudionicima omogućilo i uvid u najbolje prakse te uspješne studije slučaja.

„I ove godine smo pripremili pregršt zanimljivih tema i tako dodatno obogatili konferenciju. Bez tehnologija je danas gotovo nezamislivo poslovati, stoga će sudionici moći saznati kako jednostavno izraditi digitalnog pomoćnika integriranog s poslovanjem, zatim će upoznati prvu autonomnu bazu podataka na tržištu i primjer korištenja u UNIOR-u, a saznat će i kako ojačati odnos korisnika i brenda. Govorit ćemo i o razvoju i implementaciji blockchaina te pokazati slučajeve iz prakse koji podrazumijevaju složena poslovna, tehnička i organizacijska razmatranja u cijelom lancu vrijednosti“, rekao je Tadić, jedan od ključnih govornika konferencije.

Pojmovi poput Virtual Reality i Augmented Reality (VR/AR) već su dio naše svakodnevnice. Remote Reality (RR) je nadolazeća tehnologija, a iako se na prvi pogled može učiniti da je RR samo jedna u nizu mogućih primjena VR tehnologije, zapravo se radi o vrlo različitim tehnologijama. Kod nas se njenim razvojem intenzivno bavi osječki start-up Orqa koji će u jednoj od brojnih prezentacija, prikazati te razlike ali i druge ključne aspekte Remote Reality tehnologije.

Izgradnja i pokretanje aplikacija koje iskorištavaju prednosti modela isporuke u oblaku, zahvaljujući postojećoj cloud infrastrukturi, novi je pristup razvoju aplikacija što će na konferenciji predstaviti tvrtka Neos koja će se između ostalog, pozabaviti i pitanjem tipičnih bolnih točaka razvoja aplikacija, odnosno prikazati kako do pametnog i što kraćeg ciklusa razvoja, brze identifikacije grešaka i automatizacije/orkestracije usluga.

Kako aplikacijama pomoći digitalnim tržištima te kako optimizirati dijalog pomoću učinkovitog SMS-a Application-to-Person (A2P) koristeći Oracle Responsys prezentirat će Infobip, globalna komunikacijska platforma za tvrtke koja je ujedno i član Oracle partnerske mreže. Koliko je značajan taj rezultat dokazuje činjenica kako tvrtke koje odaberu Infobip imaju korist od dosega u više od 190 zemalja konkurentnih tržišta.

Više informacija o konferenciji koja se ove godine održava pod sloganom „Your Future Runs on Cloud“, možete doznati ovdje.

The post Oracle Technology Day for Business – tehnologija u službi uspješnog poslovanja appeared first on Lider Media.

Preseljenja: Državni inspektorat dolazi u Inu, Zagreb dobiva gruntovnicu na kraju grada

$
0
0

Oko 500 državnih inspektora dolazi u Inu. Nije to vijest o nekoj kontrolnoj mega-akciji, nego će Državni inspektorat u napuštenoj zgradi Ina Naftaplina u Šubićevoj ulici stolovati od 1. travnja (nije šala!).  Najam galerije i prvog kata za početak će porezne obveznike stajati 150.000 kuna na mjesec, a kako će inspektori osvajati kvadrat po kvadrat sve veći dio zgrade, tako će i najamnina za Inspektorat rasti – sve dok 700 inspektora ne osvoji tri kata zgrade.

Kako prenosi Večernji list, ministar gospodarstva Darko Horvat planira u Šubićevoj osnovati gospodarsko središte objedinjujući Ministarstvo, Inspektorat i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO), i kupiti zgradu u kojoj je 8. listopada 1991. donesena odluka o razdruživanju od Jugoslavije. Ina zasad tu zgradu prodaje za 25 milijuna eura. O cijeni će se još razgovarati nakon što i državni procjenitelji kažu svoje, ali kupac koji se već izjasnio da će kupiti zgradu u pregovorima će biti u podređenom položaju.

Nekako paralelno s useljenjem Inspektorata, priprema se i selidba zagrebačke gruntovnice iz zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u zgradu Sky Office u naselju Prečko, kako bi se u NSK-u od Nove godine ustoličilo sjedište hrvatskog polugodišnjeg predsjedanja Europskom unijom. Tako će Zagrepčani u gruntovnicu na kraju grada putovati autobusima, jer zgrada Sky Officea nije u tramvajskoj zoni.

Ako je jedan primjer slučaj (sjedište predsjedanja EU-om), drugi  koincidencija (selidba gruntovnice), onda je treći definitivno tendencija (Državni inspektorat). I potvrđuje da Hrvatska nema baš nikakvu strategiju upravljanja državnom imovinom, koje ima i previše, ali je rascjepkana, pa za svako objedinjavanje nekoliko službi ne postoji adekvatan prostor. A da se i ne govori o objedinjavanju državnog aparata na jednome mjestu i paralelnom iseljavanju iz atraktivnih, a neprimjerenih prostora koji bi se mogli pametnije iskoristiti nego kao pribježište državnih službenika. Taj projekt Zagreba na Savi koji se još od početka ovog stoljeća s vremena na vrijeme izvlači iz ladice ne bi bio jeftin, ali bi mogao biti održiv uz prodaju postojećih nekretnina i dobar poguranac iz fondova EU. No, za to je potrebna strategija, koju (ni) ova Vlada nema. I zato će se državne službe i dalje – od (ne)prilike do (ne)prilike – seljakati Zagrebom.

The post Preseljenja: Državni inspektorat dolazi u Inu, Zagreb dobiva gruntovnicu na kraju grada appeared first on Lider Media.


Omiški Studenac preuzima Istarske supermarkete s više od 100 dućana

$
0
0
Studenac

Omiški Studenac, trgovački lanac kojega je od njegova osnivača Josipa Milavića prošloga ljeta otkupio poljski private equity fond Enterprise Fund VIII kojim upravlja Enterprise Investors, preuzima porečke Istarske supermarkete.

Studenac je upravo u Istri otvorio svoje prve dućane izvan Dalmacije, a predsjednik Uprave Michal Senczuk u ekskluzivnom intervju Lideru nedavno otkrio da su zainteresirani za konsolidaciju hrvatske maloprodaje hrane malih formata i da manji subjekti počinju razmatrati mogućnosti konsolidacije i prodaju dijela dionica ili cijelog poduzeća.

Iz Studenca su danas objavili da su Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja predali zahtjev za preuzimanje porečke maloprodajne kompanije Istarski supermarketi i da će nakon očekivanog odobrenja AZTN-a i ispunjavanja svih dogovorenih uvjeta steći 100% dionica IS-a na temelju nedavno potpisanog ugovora između dvije tvrtke. Istarski supermarketi imaju više od stotinu dućana u Istri i Rijeci.

– Studenac nastavlja s unapređivanjem ponude za domaće kupce kroz preuzimanje tvrtke koja je vrlo dobro pozicionirana i sa strane kupaca visoko cijenjena u Istri. IS je uspješna organizacija s odličnim resursima i vjerujemo da će nam sinergijski efekt svima donijeti nove mogućnosti koje će doprinijeti zadovoljstvu kako naših kupaca, tako i zaposlenika – izjavio je prigodno Michal Senczuk, predsjednik uprave Studenca, dok je Vedran Banovac, glavni direktor Istarskih supermarketa dodao da su iznimno sretni što imaju priliku biti značajan dio procesa konsolidacije hrvatskog maloprodajnog tržišta te da za njih transakcija predstavlja stratešku priliku za povećanje tržišnog udjela u okviru dinamičnog rasta unutar regije.

The post Omiški Studenac preuzima Istarske supermarkete s više od 100 dućana appeared first on Lider Media.

Superheroina, kiborg-umjetnica i najveći prankster današnjice čekaju vas na Danima komunikacija

$
0
0

Prvih dana proljeća hrvatska industrija tržišnih komunikacija seli se u Rovinj na Dane komunikacija. Nakon velike najave najveće zvijezde, Sir Martina Sorrella, na festival dolazi još dvoje jedinstvenih predavača – najpoznatiji prankster Oobah Butler i prva kiborg-umjetnica i aktivistica na svijetu Moon Ribas.

“Ono što je Banksy za modernu umjetnost, to je, prema poznatom BBC-u, Oobah Butler za današnje novinarstvo”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica programa festivala te dodala:

“On je najpoznatiji prankster današnjice i uspješan novinar kojeg želimo na Danima komunikacija. Ispituje, ali ujedno i pomiče granice. Svojim pothvatima uspio je zavarati pola svijeta i prikupiti milijunsku publiku; njegov restoran The Shed bio je najugledniji restoran na TripAdvisoru – sve dok se nije otkrilo da on zapravo ne postoji.”

Oobah Butler

Ljudi generalno vole primati nagrade za svoj rad i trud, ali i ovdje se Butler pokazao unikatnim. Nagradu časopisa The Drum “Content Creator of the Year for Online Media” preuzeo je ni više ni manje nego njegov dvojnik. A da je zavaravanje javnosti postala njegova specijalnost pokazao je i kada je lansirao lažni premium brend traperica Georgio Peviani s kojim je došao sve do Paris Fashion Weeka.

Njegova tri kratka filma o ovim ekscentričnim pothvatima na VICE-u su pogledana više od 130 milijuna puta, a ako sve to zvuči previše čudno da bi bilo istinito, to je zato što je Butler to tako i osmislio.

Ovaj je prankster odnedavno i autor knjige slikovitog naziva, “How I Bulls*hited my Way To Number 1“, a na pitanje zašto radi to što radi Butler je izjavio: “Oduvijek želim činiti neočekivano, unositi kaos u staloženu atmosferu i prelaziti granice apsurda.“ A hoće li nas u Rovinju iznenaditi ili možda šokirati, morat ćete otkriti sami.

Dok je Oobah Butler pomicao granice tradicionalnog novinarstva, svijet je brzinom munje dobio svoju prvu superheroinu, Moon Ribas. Ova španjolska kiborg-umjetnica i aktivistica postala je svjetski poznata zbog svoje jedinstvene supermoći – ona naime uz pomoć ugrađenog online seizmičkog senzora u stvarnom vremenu može doživjeti vibracije i potrese koji se odvijaju bilo gdje na planetu.

Moon Ribas

Ribas ohrabruje umjetnike diljem svijeta da pomoću tehnologije unaprijede svoj kreativni rad i otkriju nove načine izražavanja i komuniciranja svojih osjećaja. Na Danima komunikacija, kroz razgovor s Davorom Bruketom, saznat ćemo kako ona koristi tehnologiju u svrhu kreativnosti i umjetnosti te što savjetuje kolegama umjetnicima.

Davor Bruketa ususret spomenutom razgovoru izjavio je:

Gledajući u Moon Ribas gledamo u budućnost. Vrlo je vjerojatno da ćemo na neki način doživjeti značajniju integraciju tehnologije u vlastita tijela. Postoji puno skepse oko toga, ali to je evolucijska prilika da zaista postanemo novi oblik života.”

The post Superheroina, kiborg-umjetnica i najveći prankster današnjice čekaju vas na Danima komunikacija appeared first on Lider Media.

INA pokreće ulaganje u proizvodnju bitumena u Sisku

$
0
0

Sukladno poslovnom planu za 2019. godinu, na sjednici održanoj u srijedu Uprava Ine odobrila je pokretanje projekta proizvodnje bitumena u Sisku. Radi se o projektu predviđenom programom INA R&M Novi smjer 2023. Nastavno na današnje odobrenje Uprave, pokrenut će se pripreme i sve potrebne aktivnosti za ostvarenje plana, a proizvodnja bi trebala početi od ožujka 2021. godine. Radi se o investiciji vrijednoj nekoliko desetaka milijuna kuna.

Podsjećamo, krajem prošle godine donesen je novi program INA R&M Novi smjer 2023. koji sadržava strateške smjernice za razvoj Ininog rafinerijskog sustava. U sklopu programa predviđen je prestanak tradicionalne prerade nafte u Sisku, a poslovne aktivnosti na lokaciji će se nastaviti transformacijom u industrijski centar koji će se razviti i ostati vrijedan dio INA Grupe. Osim proizvodnje bitumena za koji je danas dano odobrenje, ostali projekti planirani u skladu sa strateškim smjernicama uključuju i logističko središte, proizvodnju maziva i potencijalno rafineriju bio-komponenti.

INA želi pretvoriti gubitke koje je rafinerijski sustav godinama stvarao u dobit, a sve s ciljem osiguravanja održivosti svake djelatnosti zasebno i održavanja vertikalno integriranog poslovnog modela.

The post INA pokreće ulaganje u proizvodnju bitumena u Sisku appeared first on Lider Media.

FOTO GALERIJA: Pogledajte novu kolekciju s.Oliver za muškarce

Hrvatska će ove godine u Kini imati najveći rast bukinga, a nema nijednu brošuru na kineskom

$
0
0

Što bi hrvatskom turizmu u ovom trenutku, kada prvi signali navješćuju potencijalan pada bukinga za turističku sezonu 2019. bilo pametnije? Spustiti cijene noćenja u hotelima ili prevesti marketinške materijale i kanale na kineski?

Popuniti eventualne rupe u sezoni može biti utoliko jednostavno. Potražnja na azijskom tržištu za Hrvatskom raste. Časopis Travel&Leisure proglasio je Hrvatsku najpoželjnijom destinacijom za Kineze u 2018. Prije tri godine u Hrvatsku ih došlo 102 tisuće, lani 216 tisuća. Predviđanja za 2020. kažu da će Kineza u Hrvatsku doći 600 tisuća.

Moramo ‘prevesti’ Hrvatsku

No najprije moramo napraviti dvije stvari – prevesti ‘Hrvatsku’ na kineski (što ne bi trebao biti ekstra izdatak za poduzetnike) i pokazati političku volju za ukidanjem viza. Ili ako ne ukinuti, barem pojednostaviti proces. Dvije su to ključne poruke koje su se danas mogle čuti na Prvoj regionalnoj B2B konferenciji o kineskom turističkom tržištu, održanoj u Zagrebu, u organizaciji konzultantskih tvrtki: hrvatskog ProConcepta i IPPWorlda, globalne konzultantske tvrtke koja savjetuje turističku industriju kako se marketinški približiti kineskom tržištu.

Na konferenciji je Andreja Gazdek, vlasnica ProConcepta, istaknula kako je nevjerojatno da u Kini na izdavanju viza za Hrvatsku radi samo jedna osoba. – HTZ i HGK su lani otvorili urede u Kini i gdje su svi ti ljudi? Je li problem zaposliti još jednu osobu? Kao poduzetniku, teško mi je u to povjerovati – istaknula je Gazdek. Navela je primjer Srbije koja je lani otvorila direktne aviolinije iz Beograda za Kinu i ukinula vize, nakon čega je zabilježila najveći rast dolazaka kineskih turista na svijetu! (iako se radi o malim brojkama u odnosu na druge europske destinacije). Iza nje je BiH koja je napravila isto. – Kinezi bez vize putuju u 36 zemalja, a u 44 dobivaju vizu na ulasku u zemlju.  Znam da je to političko pitanje EU-a, ali o nekim stvarima bismo morali samostalno odlučivati – dodala je Gazdek.

Prešišali i Amerikance

Kinezi su premašili Amerikance i u broju putovanja i potrošnji (u 2017. 257 milijardi dolara, a ove godine se očekuje 300 milijardi, duplo više nego Amerikanci) i postali turisti broj jedan u svijetu. Koliko smo se mi pripremili za to tržište pokazuje primjer koji je navela Joanne Chan, direktorica razvoja IPPWorlda koja je tijekom prezentacije držala u ruci brošuru Zagreba na korejskom jeziku i pitala se:

‘Zašto jednostavno ne prevedete istu na kineski?’ To je jednokratan trošak koji će vam se višestruko isplatiti. Kad sam osobno htjela bukirati hotel u Zagrebu i izvadila kreditnu karticu da platim online smještaj, cijeli proces kupnje je bio na hrvatskom. Za prijevod na engleski Booking.comu se mora platiti provizija, ali zar se taj trošak jednokratno ne isplati? – pitala se Chan koja je i najavila dolazak od 600 tisuća kineskih turista u 2020.

Organizirane ture su prošlost

Prisutnim predstavnicima hotelijera, turističkih zajednica i agencija predstavila je specifičnosti kineskog tržišta koje bi im mogle pomoći u komunikaciji i privlačenju turista. Za razliku od percepcije koju imamo, a to je da starija populacija Kineza dolazi isključivo organizirano sa autobusima, što kod nas možda i je slučaj, globalna slika nije takva.

– Organizirane ture Kineza su prošlost. Čak 66 posto njih putuje individualno, a radi se o putnicima između 20 i 45 godina starosti. Takvih je oko 400 milijuna! Oni su educirani, društvene mreže kod njih igraju veliku ulogu i žele samostalno putovati. Od tog broja 44 posto ih zarađuje mjesečno prosječno 3.200 dolara, a toliko i troše na putovanjima, s time da ta brojka raste. Kina je zemlja broj jedan u korištenju pametnih telefona koji su Kinezima doslovce zalijepljeni za dlanove.  Njih 80 posto rezervira putovanja putem mobitela u koje prosječno imaju ugrađeno čak 100 aplikacija! E to je vaše tržište! Taj dio Kineza trebate, ali žele ih i sve druge svjetske destinacije. Stoga je krucijalno biti jezično prisutan, kako u materijalima kao što su brošure i karte, tako i u digitalnom svijetu, na njihovim aplikacijama i društvenim mrežama – objasnila je Chan.

Naime, sve društvene mreže koje poznajemo za Zapadu (Facebook, Youtube, Instagram, Twitter i sl), u Kini su blokirane. Oni imaju svoje. Imaju i svoje kreditne kartice pa ne bi bilo loše prilagoditi im i sustave plaćanja.

Hrvatska je u Kini trenutno najprepoznatljivija po tri stvari:  seriji Igra prijestolja koja se snimala u Dubrovniku i za kojom su Kinezi ludi, zbog snimanja kineskog reality showa u Zagrebu i Dubrovniku kojeg je pratilo 300 milijuna kineskih kućanstava te po Svjetskom nogometnom prvenstvu koje je odigralo značajnu marketinšku ulogu na kineskom tržištu. Naime, tijekom Prvenstva rezervacije aviokarata i hotelskih soba u Hrvatskoj porasle su  u Kini za 300 posto.

Ove godine iz Azije stiže 100 milijuna novih turista. Lani je Hrvatska bila u Kini na petom mjestu po rastu bukinga, a ove godine mogla bi, kaže Gazdek, dospjeti na prvo mjesto.Valjda je najmanje što možemo učiniti prevesti naše web stranice i prodajne servise. Navodno od svih stranica koje se bave putovanjima u Hrvatskoj, svega dvije imaju kineske prijevode.

Najpopularniji digitalni kanali na kojima trebate biti ukoliko želite komunicirati s kineskim tržištem:

Wechat, QQ, Alipay, TaoBao, iQuyi, Tenent, Baidu, Youku, Sogou, Dianping, Toutiao

The post Hrvatska će ove godine u Kini imati najveći rast bukinga, a nema nijednu brošuru na kineskom appeared first on Lider Media.

Bijeli svijet: Uspješna praonica rublja može se pokrenuti za 20 tisuća eura

$
0
0
Bijeli svijet

Praonice rublja poslovni su koncept s velikim tržišnim potencijalom, što zbog malih početnih ulaganja, što zbog očekivanog rasta broja noćenja stranih turista u privatnom smještaju i trenda kraćih noćenja.

Iako ovakvi objekti, koji su se donedavno mogli vidjeti samo u američkim filmovima, postaju sve češća pojava u Hrvatskoj – još uvijek ih nema dovoljno, ističe Mario Martinek, vlasnik tvrtke Bijeli svijet koja se bavi opremanjem praonica.

Za otvaranje praonice rublja potrebno je u prosjeku dva mjeseca, a u 90% slučajeva objekti posluju s profitom tijekom cijele godine. Osim toga, za ovaj biznis nisu potrebne posebne tehničke vještine niti prijašnje iskustvo u poduzetništvu.

– Uz minimum radne snage i fiksnih troškova, prednost je i rad s gotovinom, bez odgoda plaćanja i nenaplaćenih potraživanja. Uz početno ulaganje od oko 20.000 eura može se pokrenuti uspješan posao, a povrat investicije moguće je ostvariti već nakon 12 mjeseci, kaže Martinek, čija je tvrtka Bijeli svijet u posljednje četiri godine opremila više od 80 samoposlužnih i uslužnih praonica rublja, u kojima je zaposleno preko dvije stotine ljudi.

Svojim klijentima nude besplatne edukacije, pomoć pri apliciranju za sredstva za samozapošljavanje i vode ih korak po korak kroz cijeli proces: od prikupljanja bespovratnih sredstava za pokretanje posla do otvaranja i rada u vlastitim objektima.

S druge strane hoteli, kampovi, restorani i ostale veće jedinice, ugradnjom profesionalne opreme dolaze do značajnih ušteda na energentima poput struje i vode – ušteda na potrošnji struje iznosi 25%, a na vodi čak 44% godišnje.

The post Bijeli svijet: Uspješna praonica rublja može se pokrenuti za 20 tisuća eura appeared first on Lider Media.

Danas u Hrvatskoj: Liderova konferencija Susret guvernera regije

$
0
0
Danas u Hrvatskoj

Najavljujemo najvažnije događaje za petak, 15. ožujka.

SAVUDRIJA – Glavne teme ovogodišnjeg, 7. susreta guvernera i bankara regije su “FinTech: Kako tehnološke inovacije mijenjaju svijet bankarstva” te “Investicije u jugoistočnoj Europi i uloga banaka”. Susret guvernera i bankara regije organizira poslovni tjednik Lider, a partner je Hrvatska udruga banaka. Prema najavama organizatora, sudjelovanje na skupu potvrdili su guverneri središnjih banaka regije – guverner HNB-a Boris Vujčić, guverner CB Crne Gore Radoje Žugić, guvernerka NB Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhoska, guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle te viceguvernerka CB BiH Želimira Raspudić (10,00 sati, Hotel Kempinski).

ZAGREB – Na ovogodišnjem, osmom izdanju turističkog sajma Place2Go od 15. do 17. ožujka predstavit će se više od 160 izlagača iz 16 zemalja svijeta, a organizatori očekuju više od deset tisuća posjetitelja. Na svečanosti otvorenja sajma bit će i ministar turizma Gari Cappelli, koji će sudjelovati i na panelu “Razgovor 1na1”, u sklopu kojeg će odgovarati na pitanja o pripremi i tijeku ovogodišnje turističke sezone i drugim aktualnostima iz područja turizma (11,00 sati otvovrenje sajma, panel od 12,00 do 12,30 sati, Arena Zagreb, Ulica Vice Vukova 8).

ZAGREB – Nastavak zasjedanja Hrvatskoga sabora (9.30 sati, Hrvatski sabor, Trg sv. Marka 6). Zastupnici će raspravljati o izvješću o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije od 27. listopada 2017. do 15. srpnja 2018., a uobičajenog glasovanja neće biti. U tom je razdoblju Nacionalno vijeće održalo 13 sjednica, od kojih devet redovitih i četiri tematske, te je zaključilo da su ostvareni pomaci u borbi protiv korupcije, ali je potrebno i dalje “ulagati znatne napore svih nadležnih institucija u borbi protiv pojavnosti korupcije i pri tome uključivati širu javnost”. Kako se navodi u izvješću, još je prisutno nepovjerenje građana u pravni sustav države te građani smatraju državna tijela neučinkovitim u kažnjavanju korupcije.

ZAGREB – Sjednica Vlade RH (9,30 sati, Banski dvori, Trg sv. Marka 2).

ZAGREB – Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovat će na okruglom stolu “Odvjetnici i tehnologija današnjice”, u sklopu tradicionalne manifestacije hrvatskog odvjetništva – 37. Dani hrvatskih odvjetnika. Uz premijera Plenkovića bit će ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Namjera skupa, navode iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK), je da se iz zemalja kontinentalnog prava dobiju pogledi odvjetnika i njihova razmišljanja vezana uz recentna tehnološka postignuća i njihovu implementaciju u sudske postupke, kako bi se i uvođenjem suvremenih tehnologija ubrzali sudski postupci (11 sati, Hrvatska odvjetnička komora, Koturaška 53).

ZAGREB – Otvorenje četvrtog međunarodnog Zagrebačkog sigurnosnog foruma (Zagreb Security Forum – ZSF) pod nazivom “Recognizing and Facing Emerging Hybrid Challenges – Making Society and Critical Infrastructure Resilient“ (10 sati, hotel Sheraton, kneza Borne 2). Organizatori dvodnevnog foruma su Institut za istraživanje hibridnih sukoba i Udruga sv. Jurja, a fokus ovogodišnjeg ZSF-a je prepoznavanje i suočavanje sa složenim oblicima hibridnih prijetnji u cilju organiziranja učinkovite i preventivne zaštite temeljnih društvenih vrijednosti, demokratskog sustava i kritične infrastrukture.

ZAGREB – Konferencija za novinare vijećnika platforme Zagreb je NAŠ! na temu “Funkcioniranje mjesne samouprave u Zagrebu” (10 sati, ispred Gradske skupštine, Ćirilometodska 5). Tomislav Tomašević, Iva Ivšić, Robert Faber, Hana Jušić, Marija Brajdić Vuković i Nikola Zdunić osvrnut će se na svoje dvogodišnje iskustvo rada u vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora te, kako se navodi u pozivu, problematizirati nedostatak transparentnosti te prividnu demokratičnost i decentraliziranost mjesne samouprave u Zagrebu.

VUKOVAR – Javna tribinu u organizaciji političke platforme Hrvatskih suverenista (18 sati, Ružičkina kuća, J. J. Strossmayera 25). Na tribini će sudjelovati europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić, saborski zastupnik i dopredsjednik HRAST-a Hrvoje Zekanović, predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček i umirovljeni general Željko Sačić.

ZAGREB – Kao dio svjetskog pokreta učenika “Petkom za budućnost” održat će se globalni prosvjed učenika za klimu (12,30 sati). Cilj je prosvjeda, koji kreće s Europskog trga i završava na Markovu trgu, pritisnuti političare da učine nešto po pitanju klimatskih promjena. Osim u Zagrebu prosvjed će se održati i u Splitu, Puli te Varaždinu.

The post Danas u Hrvatskoj: Liderova konferencija Susret guvernera regije appeared first on Lider Media.


Tvrtke i karijere: Promjene u Upravi Zagrebačke banke, Slastičarni Milenium…

$
0
0

ZAGREBAČKA BANKA povećala je broj članova Uprave, u kojoj je sad šest umjesto petero članova. Većini članova Uprave u veljači je produžen mandat. To su predsjednik Uprave Miljenko Živaljić, te njegov zamjenik Claudio Cesario, Lorenzo Ramajola i Marco Loteri. Dijana Hrastović nije više u Upravi, u koju su ušli Nikolaus Maximilian Linaric i Eugen Paić-Karega.

U zagrebačkoj tvrtki SLASTIČARNA MILENIUM d.o.o. u posljednje vrijeme izvršene su promjene u obitelji Abdurahimi, koja vodi slastičarnicu u Bogovićevoj. Najprije je krajem prošle godine Merita Abdurahimi preuzela vlasništvo od Ehada i Erola Abdurahimija, i direktorsku poziciju od Ehada Abdurahimija. Samo mjesec i pol kasnije tvrtku vlasnički i upravljački od Merite Abdurahimi preuzima Hašarije Abdurahimi.

Jasna Biglbauer nova je članica Nadzornog odbora ODVODNJE d.d. iz Darde umjesto Antuna Blaževića.

Iris Valentić izašla je iz suvlasništva u tvrtki CENTAR BROKER d.o.o. iz Zagreba, i sad je Ivan Valentić jedini vlasnik.

Vlasnik građevinske tvrtke ISTRAKOP d.o.o. iz Poreča Branko Kovačić najprije se na kraju 2018. s direktorskog mjesta povukao na mjesto prokurista, a za direktoricu postavio Snježanu Kovačić, da bi joj se 4. veljače pridružio na direktorskoj poziciji.

Vlasnik Denis Pačak prepustio je upravljanje tvrtkom DLA DIENSTLEISTUNGSAGENT d.o.o. iz Zagreba Igoru Pačaku.

Suvlasnica turističke agencije NEOBIČNA PUTOVANJA d.o.o. iz Zagreba Ivana Knežević upravljanje tvrtkom prepustila je Maji Kovačić. Drugi suvlasnik je Filip Milosavljević.

Vlasnik METALIMPEXA d.o.o. iz Novske Marijan Grgurić vratio je Mirka Marijana na direktorsku poziciju. Marijan je već bio predsjednik Uprave od 2009. do 2013. Nakon toga jedina članica Uprave bila je Nada Grgurić, kojoj je sad dodijeljena prokura.

Vlasnici TEHNO-PARTNERA d.o.o. iz Varaždina povukli su se iz upravljanja tvrtkom koja se bavi veleprodajom ulja i maziva i za direktoricu postavili Ivanu Marinović.

Gábor Gyarmati preuzeo je tvrtku za zbrinjavanje i obradu otpada KARAD METAL d.o.o. iz Preloga kao vlasnik i direktor od Tibora Gelencséra.

Janoš Kiralj iz Pančeva (Srbija) preuzeo je kao novi vlasnik i direktor tvrtku MORSKI JEŽ d.o.o. od Gorana Ćorluke i preselio sjedište iz Zagreba u Sesvete.

The post Tvrtke i karijere: Promjene u Upravi Zagrebačke banke, Slastičarni Milenium… appeared first on Lider Media.

TOP 10 eklatantnih primjera kako se u Hrvatskoj rasipaju milijuni javnoga novca

$
0
0
javnog novca

Udruga Lipa objavila je u srijedu Crnu knjigu trošenja javnog novca za 2018. godinu u kojoj su upisani neki od najvećih failova države i njezinih institucija koji su pali na teret poreznih obveznika. Donosimo deset najeklatantnijih primjera rasipanja javnog novca.

1. Elitni hoteli za političare iz džepa poreznih obveznika

Saborski zastupnik Franjo Lucić lijepo se proveo u Grčkoj, o njegovom seks skandalu čitali su svi. Međutim, iznenadilo je što su fotografije nastale u elitnom hotelu s pet zvjezdica u kojem noćenje košta i do 19 tisuća kuna. Iako nije službeno putovao u Atenu, put na kvalifikacijsku utakmicu mu je plaćen. Platio ga je njegov brat Drago Lucić, predsjednik Nogometnog saveza Požeško-slavonske županije, odnosno Hrvatski nogometni savez koji je u tri godine primio skoro 30 milijuna kuna od poreznih obveznika. Sapienti sat.

2. Načelnik podigao 91 tisuću kuna sa žiroračuna općine pa optužio računovodstvo

Općina Donji Andrijevci pored svojih se gradskih vlasti i njihovog računovodstva nema baš čime podičiti u Crnoj knjizi. Naime, u 2016. su u više navrata sa žiro računa karticom podigli preko 91 tisuću kuna, a od toga je 63 tisuće kuna praktički nestalo jer ne postoji trag na što je novac potrošen niti tko ga je potrošio. Preostali iznos od 28.300 potrošen je na akontacije za službeni put, gorivo i pomoć obiteljima. Tadašnji načelnik Tomislav Marijanović priznao je krimen, ali je za sve optužio loše knjigovodstvo i knjigovodstvenu grešku.

3. Poduzetnički inkubator koji je trebao biti najveći u JI Europi, zasad je najveći promašaj

Pompozno najavljivan kao najveći poduzetnički inkubator u jugoistočnoj Europi, inkubator na Kajzerici još uvijek plijeni poglede svojim rohbau stanjem. SEECEL je trebao biti otvoren 30. lipnja 2016., ali sve su usporili građevinski radovi i različiti poremećaji u građevinskom sektoru. Rok je pomaknut za kraj 2017. Od početnih 180 milijuna kuna porasli su i troškovi za dodatnih 60-ak milijuna kuna. Iako je zgrada 85 posto dovršena i još uvijek se ne sluti da će proraditi, nad zgradom se pojavio još crnji oblak – mogući gubitak sufinanciranja europskim novcem. U tom bi slučaju država morala dati dodatnih 4,5 milijuna eura.

4. Kazalište bez glumaca

Kazalište u Požegi nema nijednog glumca, ali ima deset zaposlenih i PR-ovca. Oko milijun kuna godišnje bez pogovora za to kazalište izdvajaju iz proračuna grada Požege. Očito im ne smeta plaćati bujanje administracije.

5. Biznis po domaći: Voda presušila, a novac ispario

Pakrac je uplatio 99 tisuća kuna ta instalaciju javnog automata za vodu kojim je upravljao mali obrt. Nakon godinu dana obrt je ugašen, javna pipa zavrnuta, a gradski novac potiho je ispario. Da stvar bude još bolja, Pakračani su vodu plaćali kunu po litri, a uplate se uredno sjedale obrtu, koji od svoje zarade ni kune nije morao uplatiti u gradski proračun. Lova je doslovno oprana.

6. Rijeka gradi podzemnu garažu već 12 godina

12 godina prošlo je otkako je Grad Rijeka uložio 6 milijuna kuna na pripremu za izgradnju podzemne garaže, ali ne poduzima ništa kako bi realizirala pravo građenja. U međuvremenu su ulupali pola milijuna kuna poreznih obveznika na uređenje poslovnog prostora koji daju u zakup premda je u natječaju zakupnik imao obvezu prostor urediti i privesti namjeni.

7. Pravda se u Hrvatskoj dijeli i po pola stoljeća

Četrdesetpetogodišnji sudac Dražen Maravić šokirao se kada je shvatio da je spor za koji je donio nepravomoćnu presudu skoro šest mjeseci stariji od njega. Obitelj pokojnog Stjepana Kostovića već toliko godina čeka odštetu jer je Grad Trogir na njihovom zemljištu izgradio stambenu zgradu za radnike brodogradilišta. Obitelj pravdu traži od 1973., u tom je periodu Općinski sud sedam puta donio odluke, koji je ukinuo Županijski sud u Splitu, a Vrhovni sud dvaput je ukinuo odluke Županijskog suda. Trogir od početka pere ruke – od tvrdnji da nije odgovoran, do zastare i uvjeravanja da su obitelji isplatili naknadu (za što nigdje nema dokaza). Nepravomoćna presuda suca koji je mlađi od spora je da je Trogir dužan obitelji isplatiti dva milijuna kuna, ali Grad još ima pravo žalbe. Tko zna koliko će potrajati ovo dijeljenje pravde.

8. ‘Besplatan’ prijevoz za milijun kuna

Tijekom Adventa u Zagrebu gradonačelnik Milan Bandić građanima i turistima je ‘darovao’ besplatan prijevoz vikendima. Grad Zagreb, odnosno građani za ovaj su velikodušan potez gradonačelnika izdvojili 998.934 kuna.

9. Pečena janjetina za 10 tisuća kuna

Općina Polača častila se raznim domjencima u posljednjih sedam godina. U revizorskom izvješću za to je razdoblje najslasnija stavka pečena janjetina. Domjenak u hotelu Ilirija za 120 ljudi koštao je 33 tisuće kuna, a za 49 kilograma pečene janjetine i 7 kilograma pečenog odojka u konobi U Šime potrošeno je 10,6 tisuća kuna. Još je spornije doniranje novca udrugama, uglavnom nogometnom klubu Polača koji je samo u jednoj godini dobio 480 tisuća kuna, dok je primjerice za KUD Polača tijekom sedam godina izdvojeno 215 tisuća kuna.

10. Najgori institut u Hrvatskoj

Reputacija najgoreg instituta u Hrvatskoj nešto je što se ne može tek tako postići. Konkurencija je poprilična. No već nekoliko godina Institutu za migracije i narodnosti to polazi za rukom. Na njega se godišnje troše milijuni kuna poreznih obveznika. Ne samo što na svojim internetskim stranicama nisu objavili nijedno istraživanje od 2013. godine , a kvaliteta istraživanja ocijenjena je s mizernih 1,67, nego su se i direktori žalili da ne mogu natjerati zaposlenike da rade – neki po šest godina nisu objavili nijedan rad. Podsjetimo, taj institut državu košta 6,5 milijuna kuna godišnje.

Primjera ima još. Oni uključuju: 

• državne potpore gubitašima
• Uljanik kao ‘majka svih rasipanja’ s državnim jamstvima u milijardama kuna bez analize opravdanosti
• loše upravljanje u zdravstvu
• u vodoopskrbnom sustavu Gračaca izgubi se do 91 posto vode, a u Hrvatskoj 49 posto
• 130 milijuna kuna gubi se zbog neevidentiranog i neplaćenog najma državnih stanova
• klapa Kaleta nastupila je prije godinu dana u Japanu, uz pripadajući honorar, kako bi promicala zadarski turizam; u to vrijeme (od 2010. do proljeća 2018.) vodio ju je direktor Turističke zajednice Zadra Ante Rados i navodno je sudjelovala na više turističkih sajmova na kojima je sudjelovala i zadarska turistička zajednica
• preko hvaljenog i nagrađivanog projekta e-naručivanja lani je naručen samo jedan pacijent

The post TOP 10 eklatantnih primjera kako se u Hrvatskoj rasipaju milijuni javnoga novca appeared first on Lider Media.

Schoefboeck: Bilo je krajnje vrijeme da kreditiranje u Hrvatskoj počne rasti

$
0
0

Konferenciju 7. Susret guvernera i bankara regije, održanu u Savudriji, zatvorio je okrugli stol na temu uloge banaka u poticanju investicija, u kojem su sudjelovali Ante Žigman (HANFA), Christoph Schoefboeck (Erste Bank), Jelena Galić (AIK Banka), Mario Henjak (Gorenjska banka), Dubravko-Ante Mlikotić (Addiko banka) i Zrinka Živković-Matijević (Raiffeisenbank). Odgovarajući na pitanje moderatora Milana Deskara Škrbića o kvaliteti suradnje investitora i banaka, Galić je rekla kako su sve zemlje u regiji male zbog čega moraju biti otvorene i privlačne za investicije. Banke u Srbiji, objasnila je, uglavnom su podržavale investicije djelomično zahvaljujući činjenici da su stizale iz EU-a i da u zemlji djeluju podružnice velikih stranih banaka koje mogu iznijeti veće projekte. Usprkos orijentaciji na potrošački segment, poručila je Galić, banke su u velikoj mjeri podržale poduzetnike, premda je naglasila da banke nisu jedini faktor u investicijama. Svi dionici, poput države, ali i samih poduzetnika moraju odraditi svoj dio posla, kako bi investicije bile veće i gospodarski rast robusniji.

Izrazivši slaganje s onime što je Šonje u svom predavanju rekao, Henjak je potvrdio korelaciju stranih investicija i gospodarskog rasta u Sloveniji, istaknuvši da strani kapital ostvaruje oko 15 posto veći prinos od domaćeg u toj zemlji, dok je Schoefboeck rekao da kreditiranje raste u Hrvatskoj uz opasku da je bilo i krajnje vrijeme. Na to je utjecalo nekoliko faktora, od povoljnijeg makroekonomskog okoliša, preko veće integriranosti Hrvatske u EU, do povećanog korištenja europskih fondova. Erste se sa svoje strane fokusirao na mala i srednja poduzeća, koja bilježe rast u posljednje vrijeme, no nedovoljan za konvergenciju prema europskom prosjeku. Ipak, vidljiv je pomak u 20 posto većim plasmanima poduzetnicima u usporedbi s godinom ranije, a tome pomaže i ulaganje banke u nove tehnologije koje imaju za cilj ubrzati i pojednostaviti kreditiranje poduzetnika. Na to se Mlikotić nadovezao da su i u njegovoj banci nakon promjene vlasnika usmjereni na poduzetnike, umjesto na nekretninski sektor, što je prije bio slučaj. Što se turizma tiče, u posljednje vrijeme nisu toliko investirali u taj sektor.

Kao faktore sporog oporavka investiranja u Hrvatskoj, Matijević je navela interne i eksterne faktore, što uključuje hrvatsko kašnjenje u pristupanju EU-u (stoga i sporiji start reformi koje su s tim povezane), ali aktivnost konkurentskih država koje su isto radile na svojoj investicijskoj privlačnosti. Ne pomaže, ustvrdila je, ni to što Hrvatska nije dovoljno duboko i do kraja provela nužne reforme.

Christoph Schoefboeck, Jelena Galić, Zrinka Živković Matijević, Mario Henjak; Foto: Dražen Lapić/Lider

Žigman je kao glavni alternativni izvor financiranja naveo mirovinske fondove zahvaljujući čijem uspostavljanju prije 15-ak godina je domaće tržište nebankarskog financijskog tržišta značajno poraslo. Mirovinski fondovi su velik potencijal u pogledu alternativnog financiranja u Hrvatskoj jer imaju značajan kapital i nisu pod državnom kontrolom. Iako tržište kapitala u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nije pretjerano dinamično, dijelom i zbog svega što se dogodilo u Agrokoru i gubitka povjerenja, država bi ga mogla potaknuti kroz primarna izdanja, kao što je činila u prošlosti, rekao je Žigman.

The post Schoefboeck: Bilo je krajnje vrijeme da kreditiranje u Hrvatskoj počne rasti appeared first on Lider Media.

VIDEO: Pratite uživo predstavljanje novog električnog bicikla Mate Rimca

Dormeo obilježio Svjetski dan spavanja: Slavite li ga i vi?

$
0
0

Kao i svake godine do sada, Dormeo je i ovaj put na poseban način obilježio Svjetski dan spavanja. Nastavno na već ranije objavljeni neobičan natječaj za posao, prema kojem izabrane profesionalne spavalice za 4 sata sna dobivaju čak 1.000 kn, Dormeo je na sam Svjetski dan spavanja, 15. ožujka, napravio niz neočekivanih evenata.

Dan je započeo panelom u Cinestar Arena Gold Class dvorani na kojem su korisne savjete i činjenice o važnosti sna nesebično podijelili Dormeo ambasadorica Mirna Medaković Stepinac i stručnjaci, profesori psihologije i mentalni treneri Ana Kotzmuth i Igor Čerenšek, prim. Andrej Radić, dr. med., specijalist ortoped, FEBOT, edukator prodajnog osoblja Top Shop-a Dubravka Jagarinec i Lana Leitner, Dormeo brand managerica.

Tom prilikom, Dormeo je cijelu dvoranu na jedan dan pretvorio u pravu spavaonicu, a u ovom iskustvu, iz udobnosti naslonjača, na Dormeo jastucima i pokrivačima uživali su Sandra Bagarić, Aleksandar Šekuljica i Ivan Tandarić, Ana Miščević, Hrvoje Kečkeš, Žanamari Perčić i Antonija Šola te brojni drugi Dormeo suradnici.

Uz to, Dormeo je na Svjetski dan spavanja održao obećanje i zaista zaposlio Dormeo spavalice koje su spavale na lokacijama: CineStar Arena Gold Class dvorana, Arena shopping centar u Dormeo sleep šatoru te u Top Shop dućanu u centru Zagreba.

Povjerenja u brand Dormeo ne nedostaje, kao niti zadovoljnih potrošača, a zanimljiva je i činjenica kako svaki treći stanovnik Hrvatske ima barem jedan Dormeo proizvod, dok čak pola milijuna Hrvata spava na Dormeo nadmadracu. Dormeo ekipa već razmišlja što bi zanimljivo sljedeće godine mogla pripremiti svojim vjernim spavačima, a do tada – ne zaboravite koliko je san važan za svaki aspekt života!

The post Dormeo obilježio Svjetski dan spavanja: Slavite li ga i vi? appeared first on Lider Media.

Viewing all 8311 articles
Browse latest View live