U prva dva mjeseca u Hrvatskoj je prodano 10.645 automobila, što je pad od 6,9 posto. Prema podacima Promocije plus u siječnju je prodano 7.098 novih vozila, 5,9 posto manje nego u siječnju 2018., dok je u veljači prodano njih 3.547, uz pad od 7,6 posto.

– Dijelom je to rezultat povećanog interesa kupaca zbog zakonskih promjena koje su dovele do pada cijena automobila početkom 2018. pa se u ostatku godine ne očekuje nastavak negativnih trendova – objašnjava Hrvoje Paver tajnik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima HGK, dodajući kako bi još jedna značajna promjena mogla utjecati na tržišna kretanja. Riječ je o novom izračunu emisija ispušnih plinova zbog kojih je cijena novih automobila ipak nešto porasla.

– Prelazak na tzv. korelirani NEDC način obračuna ‘trošarina’ povećao je cijene vozila. One su intervencijom Udruženja trgovine motornim vozilima HGK opet smanjenje, ali nije uvažen prijedlog Udruženja o smanjenju penalizacije prema CO2 – istaknuo je Paver, uz napomenu da bi to bi mogao biti razlog nastavljanja trenda pada prodaje ukoliko se on nastavi i u ožujku.

– I dalje vjerujem u stabilne trendove tržišta osobnih vozila u Hrvatskoj, ali ne i neko značajnije povećanje prodaje. Do eventualnog rasta bi moglo doći u drugoj polovini godine kada bude izvjesnija situacija vezana uz nove obračune PPMV-a (posebni porez na motorna vozila) po novom, strožem WLTP standardu (Worldwide Harmonized Light-Duty Vehicles Test Procedure) – zaključuje Paver.

The post Prodaja automobila pala 6,9 posto, prodavači još nisu zabrinuti appeared first on Lider Media.

Okruglim stolom ‘Odvjetnici i tehnologija današnjice’ u Hrvatskoj odvjetničkoj komori obilježen je 37. Dan hrvatskih odvjetnika, na kojem se raspravljalo o tehnološkim dostignućima kao alatu pomoću kojeg će se unaprijediti pravosuđe.

U priopćenju HOK-a stoji kako se upravo u daljnjim tehnološkim iskoracima, ali i odgovornim i konzistentnim zakonodavstvom, lišenim dnevno-političkih i populističkih natruha, leže značajni resursi ubrzanja i efikasnosti pravnog poretka, a time i ostvarenje ljudskih prava i vladavine prava u cjelini.

Tema nije slučajno odabrana jer, podsjećaju u HOK-u, Ministarstvo pravosuđa trenutno provodi pilot projekt elektronske komunikacije odvjetnika i trgovačkih sudova gdje je do danas certifikacijom obuhvaćeno oko 50 posto hrvatskih odvjetnika. Ubrzano se radi na na tome da certifikat dobiju svi odvjetnici jer su u trgovačkim sudovima, prema izvješćima Ministarstva pravosuđa, već ispunjene pretpostavke za potpunu primjenu ovog važnog načina komuniciranja. Josip Šurjak, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, istaknuo je da bit i napredak pravosuđa leži u legalnoj i stručnoj suradnji odvjetnika, sudaca i državnih odvjetnika.

Osim njega, govornici Okruglog stola bili su i dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić, Ondrej Laciak i Janez Starman – dopredsjednici Slovačke, odnosno Slovenske odvjetničke komore i Lovro Kovačić, član Stručnog vijeća Odvjetničke akademije Hrvatske odvjetničke komore. Intencija ovog okruglog stola, kako stoji u priopćenju, bila je da se čuju razmišljanja odvjetnika iz zemalja kontinentalnog prava o tehnološkim postignućima kojim bi se ubrzali sudski postupci, no bez kvalitetnog zakonodavstva implementacija tehnologije neće puno unaprijediti pravosuđe.

The post Trgovački sudovi spremni za e-sudovanje, odvjetnici ubrzano rade certifikate appeared first on Lider Media.

Da vam je netko samo prije deset godina rekao da će se partneri birati jednim potezom palca po ekranu (swipe) – ulijevo ako kandidat ima potencijala i udesno ako ga ne biste ni štapom taknuli – rekli biste da nema šanse. Ta, ljubav se ne bira na tako površan i dehumanizirajući način! No, kako piše Marketing Week, upravo je ta za mnoge distopijska noćna mora postala posve normalna stvar. To potvrđuju i podaci. Na kraljici ‘dating’ ili aplikacija za spojeve (i spajanje) –​ Tinderu, u samo jednom danu korisnici ‘svajpaju’ 1,6 milijardi puta, 26 milijuna ih se spoji (oba su korisnika međusobne profile ‘svajpali’ ulijevo), a oko milijun ih i izađe na stvarni spoj. Od lansiranja prije sedam godina Tinder je spojio 20 milijardi duša, a svakog se mjeseca aplikacijom služi 57 milijuna tragača za ljubavlju ili samo seksualnim užitkom.

Potentna skupina

Ni manje popularne aplikacije ne bilježe manje impresivne brojke. Tako se, primjerice, aplikacijom Badoo na mjesečnoj razini služi 15 milijuna, Happnom 12 milijuna, PlentyOfFishom sedam, a Grindr bilježi šest milijuna korisnika. Njima valja pridružiti i one sad već pomalo ‘old-school’ alate za spajanje, poput portala Match.com i eHarmony, koji nakon 23, odnosno 19 godina i dalje okupljaju respektabilan broj korisnika. S obzirom na to da se tim ‘dating’ virtualnim adresama koristi impresivan broj korisnika, jasno je da na njih, prema onoj kud svi Turci, tu i mali Mujo, hrle i oglašivači. Njima je osim kvantitete privlačno i to što na njima za razliku od drugih društvenih mreža korisnici imaju nedvosmislenu i jasnu viziju – pronaći partnera.

Jasni kontekst

Osim spomenutog brenda kao još jedan dobar primjer kontekstualnog oglašavanja izdvaja grupu Diageo, prilično uspješnog igrača u svijetu alkoholnih pića. Kako tvrdi Foster, Diageo svojim potencijalnim kupcima na Tinderu ne pristupa oglasom u kojem stoji ‘Smirnoff je dosad najbolje piće’, nego oglasima poput ‘Smirnoff je super, evo vam popust za večerašnji spoj’ ili ‘Smirnoff je super sastojak za koktele koje možete pripremiti partneru na večerašnjem spoju’. Dakle, razumijevanje okružja jako je važno pri oglašavanju na Tinderu, a Foster je uvjeren i da ta platforma jamči uspjeh.

Vaganje rizika

Mnogi brendovi ne žele ulagati u ‘dating’ aplikacije jer smatraju da je rizik zbog nepotpune kontrole nad sadržajem mnogo veći nego vrijednost koju bi ostvarili oglašavanjem. No vlasnici aplikacija za ‘dating’ , kao i Marketing Week, prilično su optimistični kad je riječ o spomenutom izazovu. Prema njihovu mišljenju, točno je da je uspostavljanje potpune kontrole nad online sadržajem nemoguće, ali s tim se izazovom ne susreću samo ‘dating’ aplikacije, već i ostale virtualne platforme. Upravo zbog toga što je to općeniti problem, tehnologija se razvija prema njegovu minimiziranju. Vlasnici aplikacija spas vide u novim alatima za filtriranje sadržaja, razvoju umjetne inteligencije ili pak novih formata oglasa koji će smanjiti rizik za brendove. Iako aplikacije za spajanje parova mnogi doživljavaju kao hladnokrvne ubojice tradicionalnih vrijednosti (onih koji se odnose na ljubav), Marketing Week zaključuje da su tu da ostanu. Savršeno se uklapaju u premreženi način života s jednom nogom u virtualnom svijetu te su prilično praktične i učinkovite. U toj industriji promijenit će se jedino to što će rasti prihodi od oglašavanja. Ipak su samci, posebno milenijci, omiljena skupina s kojom bi se oglašivači željeli ‘spariti’.

The post Brendovi pecaju samce na aplikacijama za pronalaženje partnera appeared first on Lider Media.

Pametni električni bicikl Greyp G6 predstavljen je u velikom stilu u petak navečer u domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Osnivač Rimac Automobila i Greypa Mate Rimac u dinamičnoj je prezentaciji pokazao kako radionica iz Svete Nedelje nameće nove trendove svjetskoj biciklističkoj industriji.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

@materimac otkrio kako izgleda najnoviji električni bicikl #GreypG6 #greyp #novimodel #električnibiznis

Objavu dijeli Lider media (@lider.media) Ožu 15, 2019 u 1:42 PDT

Naše naume od samog početka smatrali su nemogućim, kad bi ih čuli, ljudi su dizali obrve u čudu. Izazivali su skepsu. Govorili su nam da smo ludi. Kad sam zatražio pomoć na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekli su mi da je nemoguće proizvoditi električne automobile u Hrvatskoj, ponovio je već dobro poznatu priču o nastanku Rimac Automobila njihov osnivač Mate Rimac kako bi dodatno naglasio važnost najnovijih dostignuća svoje tvrtke.

Sve je nemoguće, dok netko to konačno ne napravi, rekao je na početku predstavljanja nove jurilice u električnom voznom parku tvrtke Greyp koja posluje odvojeno od Rimac Automobila.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo razvili proizvod koji predstavljamo javnosti. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. U ovaj projekt smo uložili četiri godine razvoja i vjerujemo da je ovo prekretnica za našu firmu, a ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, prekretnica za biciklističku industriju – izjavio je Rimac.

Zasad je 70 primjeraka bicikla spremno za prodaju na webshopu. Cijena im se kreće od 6.500 do 7.500 eura.

Bicikl s mozgom

Novi brdski bicikl odlikuje se visokom tehnologijom koja je doista impresivna budući da G6 na neki način briše paradigmu bicikla kao predmeta. On postaje samovoljan, inteligentan i tako zapravo doista odvodi biciklističku industriju na novi nivo.

Biciklu je podaren mozak.

G6 na temelju informacija dobivenih iz niza ugrađenih senzora direktno sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na ponašanje bicikla, a time i samu vožnju, a u nekim slučajevima i sam može donijeti odluku. Primjerice, na temelju broja otkucaja srca vozača, G6 sam prilagođava nivo asistencije motora, a G-senzor detektira opasne situacije i započinje proceduru slanja poziva u pomoć. Niz podataka koji se prate i bilježe, poput prikaza utrošene energije vozača, ali isto tako i one električne, pružat će uvid u stanje bicikla i u navike korisnika, a sve s ciljem unaprjeđenja korisničkog iskustva i još boljeg doživljaja.

G6 je, za razliku od svog prethodnika, pedelec model što znači da vozač pri pedaliranju ima asistenciju električnog motora, ali čim prestane pedalirati i asistencija motora prestaje.

Noćna mora kradljivcima

Povezivost omogućava slanje naredbi biciklu ili pak dohvaćanje snimaka s integriranih kamera na biciklu, čak i kad bicikl i korisnik nisu na istoj lokaciji. Kamere s funkcijom neprekidnog snimanja bilježe svaku situaciju, a video snimke i fotografije moguće je podijeliti u realnom vremenu na društvenim mrežama.

Posebnost nove generacije Greyp bicikala stalna je povezanost na internet putem eSIM tehnologije koja omogućava daljinsko upravljanje određenim funkcijama bicikla kao i nadgledanje. Zahvaljujući suradnji s Hrvatskim Telekomom svaki Greyp bicikl bit će isporučen vozaču s već aktiviranom internet vezom, bez potrebe za fizičkom SIM karticom ili ugovornom obavezom.

Iako je mnogima nedostižan zbog svoje cijene, potencijalni kradljivci mogu odmah odustati od zločestih primisli.

Uz toliku pamet koja je ugrađena u novi model Greyp G6, taj je bicikl neisplativo ukrasti. Čim ga se dotakne, prijavljuje neželjene dodire i lokaciju (snimka kamere) vlasniku. Vlasnik tada može poslati poruku ‘prekršitelju’, a ako se kradljivac upusti u avanturu s biciklom, vlasnik ga jednim dodirom svog mobitela može ‘ubiti’. Bicikl, ne kradljivca. G6 bez pogona i u tuđim rukama tvrdoglavo će ostati ‘mrtav’ sve dok mu se vlasnik ne približi sa svojim mobitelom i ne da mu znak da može ponovno oživjeti.

Zanimljiv je i aspekt gejmifikacije – svi korisnici mogu se međusobno virtualno utrkivati na različitim stranama svijeta, a upravo to će sutra učiniti Rimac sa svojim timom na tajnoj lokaciji, s koje doznaje se neslužbeno sve ima predznak -thai.

Specifikacije za one koji žele znati više

Okvir je napravljen od kompozita ojačan karbonskim vlaknima, enduro geometrije na 27,5+ gumama, sa ovjesom od 150mm hoda izrađen sa RockShox komponentama.

Baterija i integrirani BMS (Battery Management System), razvijena i proizvedena u Greypu, ima kapacitet od 700 Wh.

Motor, proizvođača MPF Drive, ima Greypu prilagođen firmware koji omogućava izvrsnu kontrolu, ali i dalje jaki okretni moment i prirodni osjećaj pod nogama.

The post VIDEO: Novi električni bicikl Mate Rimca gotovo da se ne isplati ukrasti appeared first on Lider Media.

BRICOSTORE

Francuski trgovci građevinskim potrepštinama poveli su se za austrijskim primjerom Baumaxa. Kad ni sa sto milijuna kuna prihoda nisu mogli do pozitivnog poslovanja, 2016. su u samo dva mjeseca proveli stečajni postupak, spakirali kovčege i izbrisali tvrtku.

BRODARSKI INSTITUT

Državna tvrtka koja je nekad bila jedna od perjanica hrvatske brodogradnje nedavno je uspjela drugi put izbjeći stečaj uplativši sve zaostale dugove, ali upitno je dokad će trajati bez kvalitetne i održive brodogradnje.

CB&I LUMMUS S.R.O.

Ova podružnica češke tvrtke u 2012. ostvarila je 175 mil. kn prihoda, nakon toga nije imala prihoda, promijenila je naziv u CB&I, a zbog duga od 25 mil. kn zagrebačka podružnica otvorila je 2016. skraćeni stečajni postupak.

CENTAR BANKA

Otišla u stečaj zbog neodgovornih vlasnika. Najteži uteg bili su nenaplaćeni krediti, a svaki od 20 najvećih dužnika koji su nabili dug od gotovo 380 milijuna kuna završio je u stečaju, predstečajnoj nagodbi, s blokiranim računima, milijunskim gubicima…

CITYEX

Završio u stečaju zbog dugova, tužio RH na međunarodnoj arbitraži tvrdeći da je država prekršila odredbe međunarodnog ugovora jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta, pa strani investitor tvrdi da je pretpio 52 milijuna eura štete.

DINA PETROKEMIJA

Ugašena u rujnu 2016., stečajna trakavica trajala je do prošle godine kada je tvrtku kupio najbogatiiji Slovenac Vladimir Puklavec s motivom da na tom zemljištu gradi kopneni terminal za ukapljeni plin.

DIOKI

Uz Dinu Petrokemiju, još jedna tvrtka Roberta Ježića kojom nije znao upravljati, stvorivši dugove i brojne dubioze koje do danas nisu riješene.

ELEKTRO ENERGIJA ADRIA

Tvrtka u slovenskom vlasništvu osnovana je 2013., 2015. došla je do 200 milijuna kuna prihoda, a već u svibnju 2016. pokrenut je postupak likvidacije, koji je završio 2018.

EPH

Nakon raspada Vjesnikove kuće, Nino Pavić postao je najveći izdavač u Hrvatskoj. No nije dobro proučio propast Vjesnika. Prevelika ambicija s previše neprofitabilnih izdanja u recesiji ga je gurnula u predstečajnu nagodbu. Tvrtku je preuzeo Marijan Hanžeković i preimenovao u Hanza Media.

EUROLINE

Mercedes, odnosno Daimler AG, oduzeo je Miloradu Radovanoviću generalno zastupstvo, račun tvrtke je u blokadi, radnici su ostali bez plaća, a tvrtka završila u stečaju.

Sutra: Od Fima grupe do do Hidrocommercea

The post Abeceda propadanja hrvatskih kompanija (2): Od Bricostorea do Radovanovićevog Eurolinea appeared first on Lider Media.

Vlada je smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećanje produktivnosti u realnom sektoru. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, zazivajući proteklih dana prosječnu plaću od 7500 kuna, javni je diskurs ponovno usmjerila prema pitanjima preraspodjele novostvorene vrijednosti, zanemarujući pritom one ekonomske aktere koji novu vrijednost moraju proizvesti, te manirizmom iskusnoga populističkog pojednostavnjivanja pokušala stvoriti privid kako je Vladinim diskrecijskim odlukama moguće povećati plaće (‘kako se mladi ne bi iseljavali’) u kratkom roku.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj u protekle dvije godine u Hrvatskoj, ili intervencijama iz monetarnog sektora, što smo posljednji put vidjeli u Miloševićevoj Srbiji početkom 1990-ih, dohoci kućanstava rast će sporije od troškova.

Rast cijena će, naime, vrlo brzo potrošiti učinke intervencije i stvoriti nove neravnoteže koje neće biti moguće ispraviti desetljećima. Fiskalne intervencije, ako ih već moramo provoditi zbog neučinkovitosti tržišnih zakona, moraju biti kratkotrajne, snažne i fokusirane na ponudu, odnosno povećanje produktivnosti glavnih faktora proizvodnje: kapitala, tehnologija i rada.

Obrazovaniji radnici više zarađuju

Rast produktivnosti povećava novostvorenu vrijednost koja se može ravnomjerno rasporediti na sve faktore. Ako produktivnost ne raste, država će porezima suvereno uzimati od nove vrijednosti koliko joj treba i raspoređivati prema političkim (u pravilu neproduktivnim) smjerovima kako to žele političari. Sindikati će pak nastojati svojim članovima osigurati sve veći dio novostvorene vrijednosti, vrlo često iznad rasta produktivnosti. U takvim okolnostima neće preostati dovoljno za tehnologije i kapitalnu opremljenost poduzeća. Kada ekonomija ne može prirodno rasti ili opći uvjeti i politički okvir koji određuje te uvjete stvaraju zapreke za oslobađanje potencijala rasta, nužno je provesti strukturne reforme.

Prema istraživanjima Europske središnje banke, najveći rast produktivnosti i plaća u posljednjih desetak godina ostvarile su zemlje koje su poticale modernizaciju poduzeća i prihvaćanje novih tehnologija, poput Portugala i Slovačke. OECD je 2016. objavio rezultate istraživanja koji potvrđuju tezu da povećavanje konkurencije na tržištu i stvaranje prijateljskog okružja za poduzetnički sektor potiču poduzeća na ulaganja u tehnologije i inovacije.

Konkuretno i tehnološko okružje zahtijevaju podizanje razine obrazovanja i povećavanje radnih vještina zaposlenika. Obrazovaniji radnici zarađuju više. Njemačka koalicijska vlada, primjerice, zakonski je odredila najnižu satnicu od 9,50 eura. Tržišna je dinamika u međuvremenu podignula razinu najniže satnice daleko iznad te administrativne razine.

Više od desetljeća stagnacije

Hrvatska je ekonomija nakon epizode snažnog rasta od 2001. do 2006. ušla u razdoblje više od desetljeća stagnacije. Plaće su, međutim, rasle brže od novostvorene vrijednosti i produktivnosti. Javni sektor i paradržavna poduzeća u domaćoj ekonomiji kreiraju više od polovine radnih mjesta. Rast plaća iznad produktivnosti nije se financirao iz novostvorene vrijednosti, već iz manjkova koji su se stvarali u javnim financijama. U sektoru poduzeća nije akumulirano dovoljno kapitala za tehnološku modernizaciju niti su vladine politike poticale poduzeća.

Vlada je zaustavila trend deficitarnog financiranja u javnom sektoru i smanjila unutarnje neravnoteže, ali nije pokrenula reforme kojima bi utjecala na povećavanje produktivnosti u realnom sektoru. Današnja struktura hrvatske nacionalne ekonomije ne omogućuje znatniji rast individualnih dohodaka, kako to zahtijeva predsjednica. Za takav rast plaća u srednjem roku potrebe su snažne i sveobuhvatne reforme koje će stvoriti stimulativne uvjete za ulaganja u modernizaciju industrijskog sektora. U suprotnom borit ćemo se zbog raspodjele nedovoljne novostvorene vrijednosti. 

The post Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna appeared first on Lider Media.

Iako nam se katkad čini da ponestaje tema za koje bi najšira javnost morala znati kako se ne bi stalno događali slučajevi besramne zloporabe, to ipak nije tako. Nažalost, te teme iznova se javljaju. Nisu problematična samo sitno tiskana slova u različitim formularima koji su prilog ugovoru i općenito podmetanja nekog sadržaja u ugovore. Veće promjene (pa i problemi za one koji ih ne doznaju na vrijeme) mogu nastati npr. novelama (izmjenama i dopunama) zakona, koje nije baš tako lako pronaći i općenito otkriti. Naime, dio tih promjena događa se tako da uopće nije riječ o intervenciji u osnovni zakonski tekst, nego u neki potpuno drugi prema čijem se nazivu ne naslućuje što sadržava. Katkad odlučnu i veliku promjenu, veliki zaokret, donesu tzv. dispozitivi zakonskih odredbi koje kriju mnoge zamke. Mnoge od njih teško su uočljive, ali u jednom trenutku, nakon možda čak i mnogo godina, mogu polučiti katastrofalne posljedice. Takvim slučajem bavimo se u ovom tekstu.

Dužnik i ne zna tko mu je vjerovnik

Sada je situacija takva da dužnik kad se ujutro probudi ne zna i ne može znati tko mu je vjerovnik i hoće li to još biti onaj koji istina naplati kamate, ali inače je pun razumijevanja i svatko bi, vjerojatno, poželio takvog vjerovnika.

Kako zabraniti ustup tražbine

Odjedanput je realna opasnost da je vjerovnik osoba koja je kupila tražbinu zato da nas maltretira i/ili da nam oduzme nekretninu opterećenu hipotekom. Zakonodavac gotovo ne postavlja ograničenja za ustup, jedino je jasno da ustupa nema i ne može biti ako je takva klauzula ugovorena (a rijetko se ugovara, bilo zato što se o tome ne vodi računa bilo zato što je dužnik slabija strana koja ništa ne može nametnuti).

Cesije, tj. ustupa tražbine, nema ni kad je zakonom zabranjena (to je rijetkost, npr. zabranjeno je prenijeti pravo uzdržavanja) ni kada je strogo osobne naravi ili kada je narav takva da se protivi prijenosu na drugoga. Riječ je o rijetkim iznimkama koje se ne mogu primijeniti na većinu dužničko-vjerovničkih odnosa, a posebno ne na klasične dugove nastale isporukom robe, usluga i/ili novca. Zapravo je jedino kvalitetno rješenje unijeti u ugovor klauzulu koja zabranjuje ustup tražbine (što nije lako postići) ili barem klauzulu koja zabranjuje ustup ako se dug uredno plaća, odnosno vraća. To drugo trebalo bi biti lakše postići. Međutim, ako smo ona slabija strana i ako ona jača ne pristaje, nemamo izbora i preostaje nam samo jako dobro pratiti što se događa kod vjerovnika, a posebno kako posluje i mijenja li možda djelatnost (to su dva najklasičnija slučaja u kojima vjerovnik intenzivno razmišlja o ustupu tražbine).

U nedavnom slučaju koji smo imali priliku pratiti budući dužnik koji se priprema uzeti kredit uz dio nepovratnih europskih sredstava i pomoć poslovne banke (dobro informiran i veoma oprezan) zamolio je klauzulu koja zabranjuje cesiju ako dužnik uredno plaća svoje obveze. Banka je bila vrlo poslovna i susretljiva i pristala je, što treba jako pohvaliti, samo ako je na to nije natjerao HBOR ili resorno ministarstvo ili pak stvarni izvor novca u Europskoj uniji. Da nije pristala, veliko je pitanje bi li stranka imala dovoljno snage odustati od te banke i tražiti to isto kod druge i bi li joj stručnjak uopće to i smio savjetovati. Ako ipak ne bi bilo takve odredbe u ugovoru (što doista znači kao da je tu odredba koja ustup dopušta), dosadašnja sudska praksa daje razloga vjerovati da bi izostanak takve odredbe za urednu stranku (barem u pravilu) bio suprotan načelu savjesnosti, poštenja i morala, pa bi bilo moguće utvrditi da je u tom dijelu ništetan.

Međutim, jedno je imati razloga vjerovati u mogućnost ništetnosti, a sasvim drugo imati takvu izričitu zakonsku odredbu ili barem više sličnih presuda.

The post Hrvoje Kačer: Dužnici, pri dizanju kredita pokušajte ugovoriti uvjete ustupa tražbine appeared first on Lider Media.

Kina, zemlja poznata po digitalnom nadzoru svega i svakoga te senzorima i kamerama na svakom koraku, u gadnom je problemu. Sva tehnološka čuda pomogla su Kinezima da prebroje da im nedostaju žene, točnije žene koje bi mogle postati majke.

No ne sjede Kinezi prekriženih ruku, nego su odlučili nešto konkretno poduzeti u vezi s potencijalnim trudnoćama – pa osnivaju registre.

Jedan takav, s podacima o potencijalnim budućim majkama, ovih se dana našao na meti bijelih hakera koji su na njemu otkrili popis više od 1,8 milijuna Kineskinja, njihove adrese, telefonske brojeve, podatke o obrazovanju, broju osobne iskaznice, bračnom statusu, pa i spremnosti na trudnoću.

Prosječna im je dob 32 godine, a u registru su samo one koje su same (89 posto), razvedene (10 posto) i udovice (jedan posto).

Osamdeset dva posto potencijalnih trudnica živi u Pekingu. Naravno, dosad nisu imale pojma da ih je netko svrstao u registar koji bi trebao pomoći rastu kineskog nataliteta.

The post Kinezi u registar popisali žene koje bi potencijalno mogle postati majke appeared first on Lider Media.

S vremena na vrijeme vlast nas plaši crnim statistikama i brojem poginulih u prometu. Iskusniji znaju da je to samo ‘topnička priprema’ – slijedi novi paket propisa kojima će se pooštriti kazne za sve moguće prekršaje kako bi se još malo nahranila nezasitna proračunska neman.

Nekad davno strepio sam od odredbi usmjerenih prema mladim vozačima, a sad više pozornosti posvećujem rigoroznijem pristupu prema generaciji kojoj se polako približavam (67+)… Sve u svemu, rasprava o novostima u prometnom zakonu nekako je prošla kraj mene, osim što sam zapazio pravno dvojbenu odredbu o oduzimanju vozila. A čim policija može diskrecijski primjenjivati propise – od oduzimanja vozila do legitimiranja novinara – to ne može izaći na dobro.

Kako god, cijeli festival treniranja strogoće neslavno je propao i prije nego što je stupio na snagu. Subotnje zataškavanje okolnosti i naknadno političko obezvređivanje jednog prekršaja i prometne nesreće probušilo je MUP-ove drakonske prijedloge kao balon od sapunice. Nakon toga uzaludna su i neuvjerljiva sva gostovanja ozbiljnih policajaca koji u velikoj kampanji na svim mogućim TV kanalima objašnjavaju potrebu većih kazni.

Dok najviši državni dužnosnici mogu bez političkih posljedica voziti bez vozačke dozvole, svaka nova kazna za prometni prekršaj bit će mali referendum protiv ovakvog HDZ-a.

The post TRENIRANJE STROGOĆE: Kako je propala prometna reforma s drakonskim kaznama appeared first on Lider Media.

Osim što je ‘najpametniji‘, Grad Beč proglašen je i najboljim gradom za život u 2019. godini. Titulu nosi već desetu godinu zaredom, čime se ne može pohvaliti nijedan drugi grad na svijetu. Iza njega, prema istraživanju konzultantsko-poduzetničke grupe Mercer, na ljestvici najboljih gradova slijede švicarski Zürich i kanadski Vancouver.

Istraživanjem je obuhvaćeno 450 gradova (na listi ih je ukupno 231), a svoje pozicije na ljestvici dobili su na osnovu ocjena iz kategorija  političke stabilnosti, zdravstvene skrbi, gospodarske sigurnosti, stanovanja, obrazovanja i zaštite okoliša.

Beč je na vrhu zahvaljujući dobroj gradskoj infrastrukturi, zdravstvenoj skrbi, pouzdanoj i funkcionalnoj mreži javnog prijevoza, kulturnoj ponudi i obrazovnim institucijama.

Mercerova tablica najboljih 10 gradova za život u 2019.

Ove godine uvedena je i zasebna kategorija sigurnosti u gradovima, u kojoj se ocjenjivala stopa kriminala i građanske slobode. Grad Beč na ovoj je ljestvici zauzeo všesto mjesto iza Luxembourga, Helsinkija, Basela, Berna i Züricha.

Zagreb nije visoko na Mercerovoj ljestvici, zauzeo je 98. poziciju koju dijeli sa Victorijom, glavnim gradom Sejšela koji slove kao jedno od svjetskih poreznih utočišta. Ljubljana je ispred Zagreba, na 74. mjestu, dok su Beograd i Sarajevo zauzeli 139. i 156. mjesto na listi.

Lošije od Zagreba, između ostalih, na ljestvici najboljih gradova stoje poljski Wroclaw, izraelski Tel Aviv, katarski glavni grad Doha, kineski Šangaj i rumunjski Bukurešt,

Najbolji grad za život u Sjevernoj Americi je Vancouver, koji je također i najsigurniji, dok je u Južnoj Americi kvaliteta života najbolja u Montevideu (Urugvaj). Bliskim istokom dominira Dubai, Afrikom glavni grad Mauricijusa Port Louis, Azijom Singapur, dok su Auckland i Sidney najbolji gradovi za život u Novom Zelandu i Australiji.

Cijelu listu pogledajte ovdje.

The post 10 najboljih gradova za život u 2019.: Beč je broj jedan, otkrijte kako stoji Zagreb appeared first on Lider Media.

FIMA GRUPA

Brokerska tvrtka prerasla je u veliki nebankarski financijski koncern koji je poslovanje proširio i izvan granica − najprije u BiH i Srbiju, a potom  u Ukrajinu,te na Maltu. No partneri su se posvađali i uništili grupaciju, a ostale su samo Fima vrijednosnice.

FIMI MEDIA

Tvrtka Nevenke Jurak strelovito je rasla poslujući s državnim institucijama i tvrtkama. Nakon Sanaderova pada vlasnica je osuđena na dvije godine zatvora, pa je presuda poništena i proces još traje, a tvrtka praktički ne radi. Predloženo je brisanje iz Sudskog registra, ali je odluka preinačena i otvoren je stečaj.

FINVEST CORP

Bio je u problemima i prije dolaska stranog vlasnika, za vrijeme Marijana Filipovića, koji ga je osnovao. Tvrtka je u stečaju, ali navodno sad posluje bolje i isplaćuju udjele čak i malim dioničarima.

GENERALTURIST

Najstarija putnička agencija bila je u vlasništvu Žarka Kraljevića, pa obitelji Pećarević. Još 2007. imala je prihod od 286 milijuna kuna, koji je u recesiji prepolovljen. U sedam godina nabijeno je 135 milijuna kuna gubitaka, neuspješno se tražio strateški partner (TUI, Odien, adriatica.net i Uniline) i sve je završilo je stečajem 2014.

GEOFIZIKA

Tvrtka zbog koje su izbili prvi protuprivatitzacijski prosvjedi. Preko Školske knjige je u većinskom vlasništvu Ante Žužula. Kriza u poslovanju počela je uglavnom zbog izloženosti poslovima u Libiji. Prihodi iz 2010. od 200-tinjak milijuna kuna u 2014. su bili srezani na petinu i tvrtka je završila u stečaju.

GEOFOTO

Geodetska kompanija Zvonka Biljeckog vrtoglavo je rasla potkraj prošlog desetljeća, ali se preinvestirala i preko noći u recesiji ušla ‘u crveno’. Stečajni postupak pokrenut je tek 2018.

GORTAN-ZADAR

Tvrtka je u stečaju, a dugogodišnji spor između bivših vlasnika i Zadra u vezi s komunalnom infrastrukturom za projekt zadarskog elitnoga kvarta poznatog kao TIZ

GORUP GRUPA

Poljoprivredna tvrtka je 2013. narasla do 675 milijuna kuna prihoda, a kad je zapala u dugove, vlasnik Božidar Gorup netragom je nestao početkom 2015. Kad se nakon više od dvije i pol godine vratio, dočekao ga je stečajni postupak otvoren još u rujnu 2016.

HERUC

Tvornica odjeće na zagrebačkoj Trešnjevki više ne postoji. Na tom mjestu sad su ‘coworking’-prostori tvrtke HUB385 i Herucove Fabrike. Dragutin Biondić danas vodi Heruc kao investicijsku tvrtku s prihodima oko 15 milijuna kuna na godinu, što je 15-ak posto od stomilijunskih prihoda 2007.

HIDROCOMMERCE

Tvrtka je na vrhuncu, 2009., došla do 462 milijuna kuna prihoda. No Josip Kordić i njegov sin Boris poslovno su propali zbog avanturističkog ulaska u projekt Dubrovački vrtovi sunca, gradnja je zaustavljena zbog neriješenih vlasničkih odnosa u trokutu s državom i Perom Vićanom. Hidrocommerce je u stečaju od 2014.

Sutra: Od Hidroelektre niskogradnje do Keruma

The post Abeceda propadanja (3): Od Fima grupe i Fimi medije do Hidrocommercea appeared first on Lider Media.

Povodom sniženja cijena usluga Cammeo i Eko taksija provjerili smo cijene ostalih taksi prijevoznika u gradu Zagrebu te ih usporedili. Razlike u voznom parku različitih prijevoznika i njihovoj sposobnosti snalaženja u gradskom prometu u ovom slučaju nisu bitne. Najvažnija nam je cijena usluge. Kako bismo što točnije razvrstali sve taksi prijevoznike prema cijeni, odredili smo rutu od ureda redakcije Lidera u Zagrepčanki do Autobusnog kolodvora na Držićevoj aveniji koja iznosi oko 3,5 kilometara. Što smo plaćali i zašto pročitajte u nastavku.

Radio Taxi Zagreb (1717)

Radio Taxi posluje već dugi niz godina u gradu Zagrebu, a prepoznat ćete ih po plavoj boji oznaka na automobilu. Cijena početka vožnje Radio taksijem iznosi 10 kuna. Ovo je zasigurno najskuplja opcija vožnje taksijem u gradu Zagrebu, zasad. Po prijeđenom kilometru ćete platiti 6 kuna, a ako vas trebaju pričekati, to će naplatiti 40 kuna po satu što bi značilo oko 70 lipa po minuti. Prijevoz prema zadanoj ruti od Zagrepčanke do Držićeve smo platili  30,62 kuna što je zasigurno najviše u odnosu na ostale.

Zebra Taxi (072 9090)

Zebra Taxi također posluje već dulji period po ulicama metropole. Početak vožnje Zebrinim taksijem iznosi 8,50 kuna dok će vas svaki kilometar koštati 5,90 kuna. Cijena čekanja stranke nije jasno istaknuta, međutim taksimetar uključuje i cijenu vremena čekanja stranke pa stoga pripazite da ne kasnite na već naručen taksi. Prijevoz ovim taksijem smo platili 28,30 kuna.

Uber

Uber aplikacija se na našem tržištu pojavila prije 4 godine. Aplikacija dopušta naručitelju pregled cijene puta, kilometražu, ali isto tako i osobne podatke o vozaču. Uberov start je 6 kuna, dok kilometar vožnje košta 3,60 kuna. Uber za razliku od klasičnog taksija naplaćuje i 1,20 kune po minuti vožnje, a minimalna cijena vožnje ne smije biti ispod 13 kuna. Naplaćuje se i otkazivanje vožnje, ali samo unutar predočenog vremenskog roka dolaska vozača. Primjerice, ako odgodite vožnju putem aplikacije 5 minuta prije nego što je vozač stigao na zakazano mjesto vrlo vjerojatno ćete morati platiti 15 kuna kao naknadu za otkazivanje. Ako se Uberom vozite u gužvama, također očekujte udvostručenje cijene vožnje. ‘Price surge’ se dogodi kada gužve na prometnicama i nedostatak slobodnih vozača u vrijeme velike potražnje za vozilom rezultira dužim vremenom čekanja, vožnje, ali i stajanja u prometu. Kako bi se vozaču u ovoj situaciji nadoknadilo utrošeno gorivo i vrijeme, cijena ponekad naraste na duplo veću od uobičajene. Aplikacija je za našu rutu procijenila da će koštati maksimalno 33 kune, međutim platili smo 31 kunu. Uobičajene gužve u tom predjelu grada u ovo doba nije bilo, tako da smo prošli malo jeftinije od očekivanog.

BOLT (ex Taxify)

Bolt je jedna od novijih aplikacija na tržištu koja se vodi sličnim načinom poslovanja kao Uber. Skidanjem njihove aplikacije nude se mogućnosti naručivanja vozila, procijene troškova puta, praćenja naručenog vozila, ali i zapošljavanja vozača. Start Boltovog taksija iznosi 6 kuna, a vožnju naplaćuju 60 lipa po minuti uz 3.60 kuna po kilometru. Ono što čini BOLT profitabilnijim za vozače je činjenica da uzimaju manji postotak cifre svake vožnje u odnosu na Uber. Neslužbeno, Boltov taksist nam je rekao da Bolt uzima 15 % dok Uber uzima 25 %. Pošto se ovdje ipak radi o aplikacijama, a vozači sa svojim prijavljenim obrtima nisu strogo zakonski vezani koristiti samo jednu od ove dvije aplikacije dosta često ćete čuti kako neki od njih koriste obje. Bolt aplikacija je procijenila vožnju od maksimum 27 kuna, ali smo platili 25,50 kuna.

RIDE2 Taxi (1616)

RIDE2 je jedna od novijih taksi kompanija na ulicama grada Zagreba. Nude standardnu uslugu automobilom i kombijem, ali i luksuzniju varijantu prijevoza u Mercedesu. Cijena početka vožnje standardnim taksijem koštat će vas 5 kuna, odnosno 5,50 kuna po prijeđenom kilometru. RIDE2 garantira besplatnih prvih 15 minuta čekanja, odnosno prvih sat vremena ako vožnja počinje na aerodromu. Vožnja kombijem ili jednim od premium vozila je duplo skuplja, primjerice vožnja kombijem će koštati 20 kuna pri startu, odnosno 15 kuna po kilometru. Luksuzniji put u Mercedesu E-klase koštat će vas 10 kuna pri početku, odnosno 8 kuna po kilometru dok je V-klasa kombija iste marke par kuna skuplja. RIDE2 isto tako nudi i povoljne shuttle prijevoze od i do Ljubljanske zračne luke. RIDE2-ov taksi nam je procijenio vožnju do 25 kuna, koliko smo i na kraju platili. Ovo je zasigurno najniža cijena prijevoza među svim taksistima koju smo platili za našu trasu.

Taxi Cammeo (1212)

Start u Cammeu košta 5 kuna, a svaki prijeđeni kilometar 3 kuna. Čekanje se naplaćuje kunu po minuti, stoga požurite na dogovorenu vožnju. Minimalna cijena prijevoza je 13 kuna, stoga ako želite zvati taksi kako bi skratili put od par kvartovskih blokova, možda bi bilo pametnije da potražite neki drugi oblik prijevoza. Zadanu rutu od Zagrepčanke do Autobusnog kolodvora su nam naplatili 29,20 kuna.

EKO Taxi (1414)

EKO Taxi nam je naplatio najmanju cijenu u usporedbi s ostalim, starijim taksi tvrtkama. U EKO Taxiju taksimetar počinje vožnju na 4 kune. Prijeđeni kilometar koštat će vas 3,60 kuna dok čekanje naplaćuju 90 lipa po minuti. Vozači Eko taksija neće prihvatiti vožnju ispod 12 kuna, razumljivo s obzirom na dostupnost taksija u gradu Zagrebu i relativno nižu cijenu prijevoza u odnosu na ostale. EKO Taxi također nudi ShuttleFly Zagreb uslugu kojom povezuje unutrašnjost grada sa aerodromom Dr. Franje Tuđmana. Start ShuttleFly vožnje tako će vas koštati 12 kuna, a sama tarifa vožnje će biti 8 kuna po kilometru. Čekanje se u ovom slučaju naplaćuje 100 kuna po satu. Naša vožnja je koštala 29,42 kuna.

Taxi Zagreb

Na internetu postoji još prijevoznika koji se nazivaju Taksi Zagreb (npr. Taxi Zagreb 3272, ili Taxi Zagreb 3430), međutim na njihovim telefonima se nitko ne javlja.

U svrhu prelaženja kratkog puta bez gužvi na prometnicama čini se da najoptimalniju cijenu nude Uber i Bolt. Njihovi resursi su dostatni te mogu pokriti i šire područje oko grada Zagreba, uključivo i aerodrom. Za duži put uz dosta gužve i stajanja ipak preporučamo jednu od starijih zagrebačkih taksi kompanija iz razloga što naplaćuju samo fiksnu cijenu po kilometru, bez dodatne tarife bazirane na minuti provedenoj u vozilu kao u slučaju Ubera ili Bolta. Bolt je zasigurno jeftiniji od Ubera, razlika je u par kuna, dok se među ostalim autotaksi prijevoznicima ističe RIDE2 kao najjeftinija opcija.

The post Cijene taksija u Zagrebu: Provjerite koji prijevoznik je najisplativiji, a koji najskuplji appeared first on Lider Media.

Bojan Horvačić, koji je prošle godine postao drugi najveći Tehnikin dioničar (nakon ESOP-a), stekao je 10,1 posto dionica te tvrtke. Prag od 10 posto prešao je kupnjom 303 dionice po cijeni od 95 kuna po dionici.

Bojan Horvačić

Horvačić u posljednjih nekoliko mjeseci ubrzano kupuje dionice te posrnule građevinske tvrtke. Najprije se mislilo da ih kupuje za neku kinesku tvrtku jer je član Kinesko-južnoeuropske poslovne asocijacije – CSEBA-e (Chinese-Southeast European Business Association), no kao što je nedavno rekao Lideru, kupuje ih isključivo za sebe jer vjeruje u Tehniku. Očito vjeruje čak i sada, nakon što je počeo predstečajni postupak.

The post TEHNIKA: Bojan Horvačić stekao više od 10 posto udjela u tvrtki u predstečajnom postupku appeared first on Lider Media.

Bruto domaći proizvod ili BDP sigurno je najpoznatiji makroekonomski pokazatelj. Nema odrasle osobe koja ga nije spomenula premda često bez prave spoznaje što on zapravo znači. No društvo mu je dalo počasno mjesto u svakoj raspravi o ekonomskom stanju zemlje. Strepimo svaki kvartal hoće li i koliko će porasti. Ako raste, je li to dovoljno? Je li to uspjeh? Zašto kod drugih raste brže? Što treba napraviti da i kod nas raste brže?

Nacionalne ekonomije veoma su složeni sustavi i svaki pokušaj da se njihovo stanje opiše jednim brojem izazovan je pothvat. Iako je BDP većinom prihvaćen kao pokazatelj, mnogo je mišljenja da on nije najbolji način iskazivanja blagostanja u nekom društvu. Postoje drugi pokazatelji koji daju drukčiju sliku nacionalne ekonomije, ali BDP se i dalje dobro drži. Jedan od tih jest bruto nacionalni dohodak ili BND.

Tri metode izračuna BDP-a

Imam s tim u vezi nekoliko primjedbi. Prva se odnosi na odabir metode izračuna BDP-a koja se iznosi u javnosti. Poznate su tri metode izračuna: proizvodna, potrošna (rashodna) i dohodovna. Dohodovna metodagotovo se ne primjenjuje. Proizvodna metoda upotrebljava se kao temeljna, ali o njoj se ne govori dovoljno iako ona najbolje odgovara pojmu bruto domaćeg proizvoda. Riječ je o izračunu bruto dodane vrijednosti ili BDV-a, onoga što smo kao društvo doista novo proizveli te uvećano za poreze na proizvode. Ako naši statistički podaci govore da BDV raste sporije od BDP-a, odnosno da porezi rastu brže i od BDP-a, nije čudo što se ta metoda slabo spominje u javnosti.

Nadalje, u analizama kretanja BDP-a koje se predstavljaju javnosti govori se o doprinosu pojedinih kategorija potrošnje, kao što je potrošnja kućanstava, države te investicijska potrošnja, ali i o ukupnom izvozu i uvozu koji nisu potrošnja, njihovu zasebnom pozitivnom odnosno negativnom doprinosu BDP-u. Teorijski je ispravno govoriti o neto izvozu, razlici izvoza i uvoza, kao korekciji potrošnje da bismo dobili BDP. Ako je neto izvoz pozitivan, znači da smo proizveli više nego smo potrošili i da smo uštedjeli; suprotno, ako je neto izvoz negativan, više smo potrošili negoli proizveli, odnosno zadužili smo se.

Zaduživanje radi potrošnje

Niti izvoz nužno djeluje pozitivno niti uvoz nužno djeluje negativno na BDP. Negativni neto izvoz ima negativan doprinos samo u izračunu BDP-a potrošnom metodom. Sve što smo više uvezli nego izvezli to smo i potrošili, a nismo proizveli, zato potrošnju treba umanjiti za tu razliku da se dobije BDP. Vrijedi i obratno kad je neto izvoz pozitivan, što znači da smo proizveli više nego smo potrošili, pa to tu razliku treba pribrojiti potrošnji u nekom budućem razdoblju. To je pak poželjno stanje koje onda pokazuje zdravlje i snagu ekonomije.

Zaduživanje u inozemstvu radi povećanja potrošnje može funkcionirati neko vrijeme, pa čak i dulje, o čemu svjedoči hrvatski primjer, ali cijena koja se za to dugoročno plaća slab je gospodarski rast, rastakanje društva, iseljavanje i gubljenje mogućnosti da se nešto uistinu promijeni. Aktualni rast BDP-a može nam biti utjeha, ali i tu se skriva još jedna tužna istina. Nadamo se da ćemo iduće godine dosegnuti razinu BDP-a iz 2008. To je mnogo najlošiji rezultat u usporedbi s drugima, ali postoji jedan još porazniji pokazatelj koji se ‘skriva’ od javnosti.

Hitno moramo promijeniti ekonomski model jer je dosadašnji, utemeljen na uvozu i potrošnji, već nanio previše štete. Sve se mora podrediti proizvodnji.

The post Željko Garača: Hrvatski bruto nacionalni dohodak još je 17 posto manji nego 2008. appeared first on Lider Media.

Suvlasnik distributera informatičke opreme i softvera, RECROA iz Zagreba, Dinko Borić izašao je iz upravljačke strukture. Tvrtkom koja se ovih dana preoblikovala iz d.d. u d.o.o. sad samostalno upravlja direktorica Diana (Ratković) Medved. Borić je isto tako suvlasnik tvrtke RECRO NEKRETNINE i RECRO ULAGANJA, i bio je prokurist u obje tvrtke, a sad mu je prokura opozvana i dodijeljena drugom suvlasniku Tomislavu Buliću. Diana (Ratković) Medved direktorica je i u tim tvrtkama.

TEMPTEN NEKRETNINE iz Savudrije, koje upravljaju SKIPER HOTELIMA i REZIDENCIJOM SKIPER, dobile su novog vlasnika. To je OSEANE HOLDING LIMITED umjesto TAMPTEN LIMITEDA. Obje tvrtke su u Limasolu na Cipru na istoj adresi. Nakon toga Luka Bjeković iz Beograda imenovan je jedinim članom Uprave TAMPTEN NEKRETNINA umjesto Nikole Avrama. Bjeković je do početka veljače bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora SKIPER OPERACIJA, koje su tada brisane iz Sudskog registra, a Avram je ostao član Uprave SKIPER HOTELA I REZIDENCIJE SKIPER.

Tvrtka TRAMES CONSULTANTS iz Dubrovnika u vlasništvu Marka Balije promijenila je naziv u CONSULTANTS. Ta je tvrtka vlasnik tvrtke DUBROVNIK SEA SUN HOTELS. Marko Balija postao je predsjednik Uprave te tvrtke, koja upravlja hotelom Cavtat,a Petrica Balija članica Uprave, u kojoj je ostao i dosadašnji direktor Ivo Šutalo.

Mario Brekalo preuzeo je vlasnički i upravljački tvrtku METAL PRESS d.o.o. iz Požege od Antuna Prpića i Josipa Smoljana. Tvrtka je nastala 2006. izdvajanjem iz PRESOFLEX GRADNJE i danas zapošljava 30 djelatnika s kompetencijama i certifikatima iz svih područja obrade metala.

Ivana Dotur nova je direktorica ARHIV-TREZORA iz Donjeg Stupnika umjesto dosadašnjih direktora Damira Stojčića i Fedora Szabolcsa.

Sanko Bakija novi je direktor Agencije za tehničko-tehnološka istraživanja i razvoj ATIR umjesto Zorana Magdalenića. Suvlasnik Bogomir Hren ostao je prokurist.

Reiner Tigges preuzeo je mjesto direktora METRO NEKRETNINA, paralelno s čelnom funkcijom u METROU CASH&CARRY nakon odlaska Roberta Mancusa s direktorskih funkcija u obje tvrtke.

Branko Pahor novi je i jedini član Uprave RIO TRGOVINE iz Rijeke umjesto Zorana Klarića i Dejana Butorca.

Oľga Bušo nova je direktorica tvrtke 220V umjesto Marka Lalića koji je u tvrtki bio od 2014.. Podsjetimo, tvrtku je lani kupila RWE ENERGIJA, i preuzela 5000 kupaca električne energije, a onda nakon mjesec dana tvrtku vratila vlasnicima, britanskoj tvrtki ENERGY 220V LTD, ali ‘olakšanu’ za 5000 kupaca električne energije.

Jedini vlasnik tvrtke ELCON GERAETEBAU iz Rijeke Husein Žlibanović povukao se s direktorske pozicije na mjesto prokurista, a upravljanje je prepustio direktoru Aldinu Žlibanoviću i članu Uprave Adnanu Žlibanoviću.

The post Tvrtke i karijere: Promjene u Recrou, Rezidenciji Skiper, hotelu Cavtat… appeared first on Lider Media.

Aleksandar Stanković izgledao je kao da se sprema za Ples sa zvijezdama. No loš modni odabir iskupio je njegov gost ove nedjelje u dva, Goran Dević, beskompromisno svoj redatelj, autor hvaljenog filma ‘Crnci’, koji je od Siska napravio New York, kako je u uvodu emisije prokomentirao redatelj i glumac Josip Lukić. Redatelj i scenarist Nenad Puhovski opisuje ga kao redatelja koji se ne boji, koji se ne da impresionirati.

Dević, rođen u Sisku, u Zagrebu je studirao pravo i arheologiju, a danas je docent na Akademiji dramskih umjetnosti. U Sisak se vraća po inspiraciju za filmove.

– To je prostor mog djetinjstva.

Njegov posljednji film ‘Na vodi’ vrlo je osoban, posveta je gradu u kojem je odrastao, rijeci Kupi na kojoj je proveo djetinjstvo, ali i film, kako sam kaže, “za mene i starog”.

– To je drukčiji film od onih koje inače radim, većina ih nastaje na špurijus, kada vidim nešto i znam da bi bio dobar film. Ali ovaj put sam odlučio napraviti nešto što nije politički i društveno relevantna tema, kao moji dosadašnji filmovi. Ovo je film o Sisčanima, kroz njihova iskustva. Ta ljudska poezija nam filmski fali, forma je kriva, treba slušati ljude, objašnjava Dević.

Ispričao je kako su zanimljiviji bili materijali snimljeni u ‘offu’, kada su se ljudi opustili, kao i da je u početku u glavi imao sasvim drugačiji film od onog koji je na kraju snimio, za pet godina.

– Svijet se ne događa prema tvojim redateljskim željama, realni svijet je nepredvidiv.

Likovi u filmu stvarni su ljudi, njihovi su životi lišeni uobičajenog filmskog uljepšavanja, ne glume i baš ih to čini zanimljivima. Oni su Marijo i Mićo, Hrvat i Srbin koje spaja ljubav prema ribolovu, bivši branitelj Ivica Vračan Rambo kojeg u gradu gledaju kao neshvaćenog samotnjaka i čudaka, bivši radnik Željezare Sisak Damir Radošinović kojeg zovu Štakac…

Još je jedan ‘osobenjak’ spomenut u emisiji, on je Marko Francišković, lik Devićevog filma koji prati sudski proces u kojem se Franciškoviću sudi zbog radikalnog političkog aktivizma, odnosno činjenice da je kod njega pronađeno oružje koje nakon rata, kao i mnogi drugi građani – ističe Dević, nije predao. No Franciškovićeva priča ima pozadinu, mnogi ga se sjećaju kao čovjeka koji je na HRT-u, predstavljajući se kao kandidat na izborima 2013., izjavio kako se zalaže za smrtnu kaznu za političare koji su odgovorni za trenutno stanje u državi. Nakon sudskog procesa proglašen je paranoidnim shizofrenikom i smješten je u psihijatrijsku ustanovu, a kada je uspio dokazati da je zdrav, na slobodi je odlučio ostaviti se politike i pisati knjige. Franciškovićevu priču Dević povezuje s Gavrilom Principom.

– Čovjek je završio u ludnici samo zato jer se usudio javno reći svoju viziju, objašnjava motiv za snimanje tog filma Dević, dodajući kako mu se Francišković, kada ga je posjetio u bolnici, činio sasvim normalnim, uz opasku kako ne smatra da u Hrvatskoj uopće postoji neki doista opasan radikalni pojedinac.

Osim zbog stavova prema Franciškoviću, Stanković je Devića malo novinarski provocirao i pitanjem o radu u kulturnom vijeću sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček, inače članice SDP-a koja ne skriva svoje antifašističke stavove i sukobljava se s biskupom Košićem i zagrebačkim gradonačelnikom Bandićem, no Dević se odbio opredijeliti i razgovor vratio na temu filma.

– Ambicija mi je pokušati natjerati ljude da osjećaju, da prožive nešto, da imaju iste osjećaje prema onome što gledaju kao što sam i ja imao kada sam snimao. Komunikacija emocijama, to je bavljenje filmom, poručio je Dević.

Cijeli intervju pogledajte ovdje.

The post Goran Dević u Nu2: Realni svijet je nepredvidiv, ne događa se prema željama redatelja appeared first on Lider Media.

S kruhom i lukom, uz čašu piva ili vina, čvarci su delikatesa kojoj rijetki mogu odoljeti. Ovaj tradicionalni proizvod koji nastaje topljenjem svinjske slanine posljednjih se godina ponovo vraća u modu, a za to je zaslužan i Miroslav Mataušić, čiji je obrt Frelimo iz Samobora lani proizveo, te na domaće i europsko tržište plasirao preko 74 tone čvaraka.

Jedan od glavnih Frelimovih aduta je vrlo moderno i praktično dizajnirano pakiranje čvaraka u limenci.

– Puno putujem i znam da se uz čvarke gledaju utakmice, planinari, druži s prijateljima… Zato sam osmislio pakiranje čvaraka u limenci. Namijenjeni su ugostiteljima, kao poklon, a postoji interes i za uključivanje u ponudu mini-barova unutar hotela. Ideja je moja, i zasad smo jedini koji tako pakiraju čvarke – navodi Mataušić.

Frelimovi čvarci u limenci osvojili su mnoge nagrade

Biznis je pokrenuo je 2003. godine, sve je krenulo iz garaže obiteljske kuće i proizvodnje masti za potrebe lokalnih pekara. Uz svinjsku mast, obitelj je pravila i čvarke koje su ponudili mesarima i otkrili da postoji veliki interes. Nitko u početku nije vjerovao da se od čvaraka može napraviti dobar biznis, u to je vrijeme svinjska mast bila na glasu kao nezdrava, no ta se gurmanska nepravda u međuvremenu ispravila.

Obrt je svoje domaće čvarke proizvedene prema tradicionalnoj recepturi počeo predstavljati na sajmovima u Hrvatskoj, poput Proizvoda hrvatskog sela i Rujanfesta, a zatim i na sajmovima u inozemstvu. Frelimovi čvarci našli su put i do Bruxellesa, gdje su tri puta osvajali priznanja Superior Taste Award. Postoji i težnja širenja u Kinu, gdje kupci izuzetno cijene i vole čvarke, no taj cilj još nije ostvaren zbog dugotrajne procedure ishođenja dozvola i certifikata za izvoz na kinesko tržište.

Frelimovi proizvodi trenutno se prodaju u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, BiH i Sloveniji, a najveći su kupci trgovački centri i trgovine u Hrvatskoj, poput Konzuma, Metroa, Lonije, Interspara, Dione, i Vindije.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih, a lani je ostvario preko 6 milijuna kuna prihoda. Sljedeći je cilj postati najveći izvoznik u zemlji.

– Cijeli sam život želio biti samostalni poduzetnik, a to sam i ostvario – kaže Miroslav. Najviše u poslu motivira ga kad njegove čvarke kušaju ljudi koji ih nikada nisu jeli i onda se ‘navuku’. – To su iskustva koja me najviše vesele i motiviraju da ustrajem na svom životnom i profesionalnom putu.

The post Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini appeared first on Lider Media.

Suvlasnik i direktor tvrtke Inchoo danas shvaća koliko su važne motivacija ljudi i izgradnja njihove uloge u sustavu. Motivirani ljudi smanjuju potrebu za prebacivanjem posla na druge i kontrolom te se mogu mnogo brže razvijati

Bolje živjeti sto godina kao bogataš nego jedan dan kao siromah – omiljena je izreka u poslu suvlasnika i direktora osječke tvrtke Inchoo Tomislava Bilića koji razmišlja kao Bob Rock, lik iz ‘Alana Forda’. Prva radna iskustva direktor jedne od najuspješnijih tvrtki u Osijeku stekao je još kao dijete kad je, kako nam je otkrio, s majkom prodavao švercanu odjeću iz Trsta na osječkim tržnicama. Tada mu vjerojatno nije bilo ni na kraj pameti da će jednoga dana osnovati tvrtku koja je danas jedna od vodećih agencija za e-trgovinu u Hrvatskoj, specijalizirana za dizajn, izradu i unapređivanje web-trgovina.

Savjetnici koje nije slušao

Samostalno radno iskustvo Bilić je stekao još za studentskih dana kad je osmišljavao web-trgovine preko studentskih ugovora. No, zapravo, njegovo prvo poduzetničko iskustvo bilo je osnivanje tvrtke Escape u kojoj je 2003. bio suosnivač, a ondje je stekao i prvo menadžersko iskustvo vodeći tim ljudi koji su radili na web-projektima.

– U tim početnim danima bio sam u ranim dvadesetima. Imao sam osjećaj da je dobro upravljanje jednako što i dobro dodjeljivanje poslova i dobra organizacija rada. Danas shvaćam koliko su važne motivacija ljudi i izgradnja njihove uloge u sustavu. Motivirani ljudi smanjuju potrebu za prebacivanjem posla na druge i kontrolom te se mogu mnogo brže razvijati – uvjeren je Bilić.

Na karijernom putu Bilić nije imao mentora, no imao je brojne savjetnike koje, kako nam je rekao, nije slušao. Tri su glavna načela kojima se on i njegov tim vode u poslovanju integritet, izvrsnost i strast.

Školovanje: Nakon III. gimnazije završio je Ekonomski fakultet u Osijeku.
Karijera: Prvo poduzetničko iskustvo stekao je 2003. osnovavši s partnerima Escape, tvrtku u kojoj je vodio tim ljudi koji su radili na web-projektima; 2008. osnovao je Inchoo.
Hobi: Nema ga.

Riječ kao pitanje časti

– Imati integritet znači imati bezuvjetnu i nepokolebljivu obvezu prema vlastitim moralnim vrijednostima i dužnostima. Promatramo ga kroz jačinu ljudske riječi. Cijenimo, nagrađujemo i unaprjeđujemo ljude koji svoju riječ doživljavaju kao pitanje časti. Težnja prema izvrsnosti temelj je našeg rasta i nešto što nas je krasilo tijekom deset godina našeg poslovanja. Osoba koja ima strast za poslom pozitivno utječe na rast i kolege. Brže se razvija i potiče razvoj ljudi koji je okružuju. Zato smo skloniji dati upravljačke ovlasti ljudima koji pokazuju strast za poslom – rekao nam je Bilić.

Ogledni dopis za smeće

Kad smo ga upitali da nam ispriča neku anegdotu iz karijere, osvrnuo se na jedan primjer sa samih početaka, anegdotu koju profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i danas, nakon dvadeset godina, kako nam je rekao, prepričava svojim studentima.

– Bio sam druga godina fakulteta i s dvojicom kolega htjeli smo dogovoriti sastanak s profesoricom kako bismo joj izložili svoju poslovnu ideju. Imao sam tada 19 godina. Napisali smo poslovno pismo, pomno odabrali predložak i font, kupili kvalitetan papir, ispisali, stavili u kuvertu, na nju napisali ime primatelja i ostavili gospođi na porti da je uruči toj profesorici. U tom dopisu izložili smo idejni projekt svoje poslovne ideje. No napravili smo poveći propust; niti smo se potpisali niti smo ostavili bilo kakav kontakt kako bi profesorica znala tko joj se obraća. Sretna okolnost bila je to što joj je pismo bilo zanimljivo pa se dala u potragu za pošiljateljem i uz nekoliko razgovora došla do kolege i mene – ispričao nam je Bilić i rekao da se tako to njihovo pismo već dvadeset godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku predstavlja kao primjer lošega poslovnog dopisa.

No na pogreškama se uči – od loše do odlične poslovne ideje. Menadžerska funkcija nosi svoje, pa tako Bilić danas uz tvrtku, obitelj i troje djece ne nalazi dovoljno vremena za hobi kojemu se može posvetiti. 

The post Direktor Inchooa Tomislav Bilić: Upravljačke ovlasti daju se ljudima koji pokazuju strast za poslom appeared first on Lider Media.

Četrnaest vodećih tvrtki na Zagrebačkoj burzi na svojim računima ukupno ima impresivne 7,4 milijarde kuna gotovine. U količini gotovog novca lani je najviše skočio Adris, za čak 431,5 milijuna kuna 

Najveće i najatraktivnije kompanije čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi plivaju u ‘kešu’. Četrnaest analiziranih kompanija na kraju prošle godine u bankama i u svojim blagajnama imalo je impresivne 7,4 milijarde kuna gotovine! A to je za čak 248 milijuna kuna više nego u isto vrijeme godinu prije. Lider je analizirao bilance deset kompanija (nerevidirana konsolidirana izvješća) čije su dionice u sastavu indeksa Crobex 10 i dodao još četiri (Inu, Janaf, Plavu lagunu te Maistru) koje su među najvećima na burzi.

Spustimo li lopticu malo niže i promatramo li pojedinačno HT (dioničko društvo) i svaki obvezni mirovinski fond, dobijemo uistinu zanimljiv zaključak: HT je imao više gotovine u bilanci od bilo kojega pojedinačnog obveznog mirovinskog fonda. Štoviše, imao je više nego dvostruko od AZ-ovih fondova (kategorije A, B i C, koji su na kraju godine imali 1,29 milijardi kuna gotovine) te RBA-ovih (kategorije A, B i C, koji su na kraju godine imali 1,13 milijardi kuna).

Uz grupaciju HT-a još je deset grupacija imalo više od stotinu milijuna kuna u gotovini. Tako je na drugome mjestu Arena Hospitality Group s 802 milijuna kuna, slijedi ‘konsolidirani’ Adris sa 633 milijuna, Končar EI grupa sa 616,6 milijuna, Janaf s 441,5 milijuna kuna, Ina s 422 milijuna kuna i tako dalje.

U količini gotovine u bilanci lani je najviše skočio Adris, čak 431,5 milijuna kuna, a najveći pad, od 151 milijun kuna, zabilježila je Podravka. Na kraju prošle godine koprivnička je kompanija imala 211 milijuna kuna gotovine. 

The post Bilance: HT ima ‘keša’ koliko i četiri obvezna mirovinska fonda zajedno appeared first on Lider Media.

Najavljujemo najvažnije događaje za ponedjeljak, 18. ožujka.

ZAGREB – Konferencija “InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj”, na kojoj će se biti riječi o propuštenim prilikama odnosno planiranim investicijama koje se nisu realizirale te o preprekama, ali i mogućim poboljšanjima za dolazak i tretman stranih ulagača. Ta je konferencija druga u nizu od četiri konferencije u sklopu cjelogodišnjeg multimedijskog projekta Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata pod nazivom “InvestCro: Kako do ulagača”. Ured predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović najavio je njen dolazak na skup (10.00 sati, Hotel Westin, Izidora Kršnjavog 1).

ZAGREB – Hrvatske zračne luke u siječnju ove godine zabilježile su ukupno 257,2 tisuće putnika, što je 2,1 posto više nego u siječnju 2018., a za 4 posto u tim je lukama povećan i broj operacija, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Za razliku od porasta broja putnika, u zračnim lukama je u siječnju ove godine zabilježen pad prometa tereta. Uobičajeno, najviše putnika bilo je u zagrebačkoj zračnoj luci, a slijedi zračna luka u Splitu.

ZAGREB – Svečano potpisivanje sporazuma o suradnji na provođenju Programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2019. godinu. Sporazum će potpisati ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te ravnatelji 29 općih i županijskih bolnica, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara (11 sati, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Trg Nevenke Topalušić 1).

ZAGREB – Konferenciji za medije na kojoj Udruga “Sve za nju” najaviti događanja kojima će obilježiti Dan narcisa u parku Zrinjevac (23. ožujka). U sklopu akcije organizirane su humanitarna utrka i štafeta pod nazivom “Utrka za fajterice” oko parka Zrinjevac. Na konferenciji za medije govorit će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, voditeljica Odsjeka za program ranog otkrivanja raka dojke HZJZ Andrea Šupe Parun, Ljiljana Vukota iz Udruge Sve za nju, korisnica te Udruge Milada Rabihić i pisac Bruno Šimleša (11 sati, prostorije Udruge “Sve za nju”, Ulica kneza Mislava 10).

ZAGREB – Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS) predstavit će Sporazum o udruživanju za prikupljanje potpisa za referendum. Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić predstavit će razloge pokretanja incijative, a organizacijski odbor “Inicijative 67 je previše” objavit će referendumsko pitanje i datum početka prikupljanja potpisa za referendum (10 sati, dvorana Andromeda Matice hrvatskih sindikata, Florijana Andrašeca 18a/I).

The post Danas u Hrvatskoj: Zračne luke u siječnju zabilježile 257,2 tisuće putnika appeared first on Lider Media.