Više ne znam koja je osnovna cijena moga proizvoda – požalio mi se poljoprivrednik koji posluje s trgovačkim lancima. Nazvao me prošli tjedan i u poduljem razgovoru, osjetih mu to u glasu, shvatio sam koliko je razočaran, tvrdeći da je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom mrtvo slovo na papiru. Moj sugovornik koji ima imanje u dijelu zemlje istočno od Zagreba tvrdi da trgovci zaobilaze Zakon, konkretno čl. 12. st. 17. u kojem stoji da se pod nepoštenom trgovačkom praksom smatra i ‘naplata naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca’ (moj kurziv, nap. a.).

– Dakle, kao zabranjuje se, ali postoje iznimke. Ako mi proizvođači poželimo da naši proizvodi budu na akciji, onda moramo to i potpisati da bi se trgovački lanci opravdali pred inspekcijom. Kunem se da me često trgovci prisiljavaju da potpišem vlastiti zahtjev za akciju svojeg proizvoda; jednako je s ostalim malim proizvođačima. To je postalo neizdrživo – objašnjava moj sugovornik.

Zakon će se mijenjati

Moram reći da ne sumnjam u njegove riječi, djelovao mi je iskreno, a, ruku na srce, još i prije donošenja tog zakona javna je tajna bila da trgovci pritišću, bolje reći ucjenjuju, dobavljače, pogotovo male. Međutim, nisu ni oni bez krivnje. Toliko je puta spomenuto da se trebaju udružiti jer će tako imati mnogo jači pregovarački položaj nego sada.

Zakon koji se dugo pripremao i koji je donesen za aktualnog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, nema sumnje, ostavio je dovoljno prostora da trgovački lanci, uz malo više opreza, i dalje ucjenjuju poljoprivrednike. Pitao sam Ministarstvo poljoprivrede što misle o tom i sličnim slučajevima te može li se tu nešto popraviti. U njemu su mi potvrdili da će biti izmjena Zakona, no nisu naveli kada.

– U tijeku su pripreme za prihvaćanje Direktive o nepoštenim praksama na razini Europske unije. Naš će se zakon morati uskladiti s njezinim zahtjevima. U sklopu tih izmjena i dopuna planiramo urediti i neke druge odredbe Zakona – poručuju iz Ministarstva i pozivaju poljoprivredne proizvođače da svaku sumnju u nepoštenu trgovačku praksu prijave Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

‘Dragovoljni’ potpis

POST SCRIPTUM
Osim rezigniranoga malog proizvođača hrane koji mi je rekao da redovito čita ‘Pravdu’ (hvala mu na tome, mislio sam da me čita samo mama), čini se da se krug mojih čitatelja širi, i to samo rezigniranih. Naime, nazvao me jedan koji nema problema s institucijama, ali ima s mojim tekstovima. Zasmetalo mu je moje stajalište u ‘Pravdi’ o gubitku posla našeg poduzetnika u Srbiji nakon incidenta s vaterpolistima Crvene zvezde. Uz uobičajene tvrdnje takvih likova da o Hrvatskoj mogu pisati samo Hrvati, ‘predložio’ mi je da se vratim odakle sam došao. Nije mi preostalo ništa drugo nego da ga vrlo pristojno zamolim da me više ne zove, nakon čega sam lagano poput perca spustio telefonsku slušalicu.

The post Edis Felić: Nepoštena trgovačka praksa nije eliminirana istoimenim zakonom appeared first on Lider Media.

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA

Kad je 2014. preuzeo posrnulu tvrtku (koja je još 2011. imala više od 650 milijuna kuna prihoda), Sergej Gljadelkin svašta je obećavao, ali ništa nije realizirao. Stečaj je obustavljen jer je tvrtka pripojena Hidroelektri mehanizaciji, koja je dotad bila u vlasništvu − Hidroelektre niskogradnje.

HSE ADRIA

Tvrtka u vlasništvu Holdinga slovenske elektrane s 516 mil. kn prihoda u 2016. došla je u fazu likvidacije.

HYUNDAI AUTO ZAGREB

U 2014. ostvario 400 mil. kn prihoda, ali je nakon neuspjele predstečajne nagodbe otišao u stečaj. Insajderi tvrde da su se slovenski vlasnici ‘zaigrali s nekretninama’. Danas Hyundai u Hrvatskoj posluje s drugim principalom − Hyundaijem Hrvatska d.o.o.

IMUNOLOŠKI ZAVOD

Ustanovi koja je nekad bila sinonim za najkvalitetnija cjepiva, cijenjenoj i u svijetu, privatizacijski lobi umjetno je skidao vrijednost pripremajući je za ‘budzašto’ privatizaciju, koja nije realizirana, ali je Zavod došao na rub stečaja i danas čeka dokapitalizacijsku milost države i Grada Zagreba.

INDUSTROGRADNJA

Kad je Josip Galinec 2006. postao većinski vlasnik Industrogradnje, ta je tvrtka imala poslova za 20 do 30 milijuna eura na godinu i više od 2000 zaposlenih, a danas se preostali zaposlenici mogu izbrojiti prstima. Ostali su višemilijunski dugovi i brojne druge dubioze, a i nova tvrtka Isto d.o.o. je u stečaju.

INTERENERGO

Posrednička tvrtka u slovenskom vlasništvu 2015. i 2016. ostvarivala je više od 400 mil. kn. prihoda, već početkom 2017. pokrenut je likvidacijski postupak, a 2018. brisana je iz Sudskog registra.

JADRANKAMEN

U tvrtki Brune Orešara, koja je u 2007. prešla sto milijuna kuna prihoda, 2012. otvoren je stečajni postupak. Još je moguće preuzimanje od  tri ozbiljna ponuđača − GPD-a Zagreb, Kamena iz Pazina ili kalifornijskog poduzetnika MRC Rock & Sand LLC i Santa Paula Materials Inc.

JADRANSKA BANKA

Cijena lošeg poslovanja i financiranja propadanja TLM-a bila je fuzija s Hrvatskom poštanskom bankom i nestanak.

K I K ELEKTRONIKA

U vlasništvu bugarskih poduzetnika, čiji su se Technomarketi diljem države pozatvarali zbog blokade i dugova.

KERUM 

Željko Kerum bio je vladar Splita, upravljao je tvrtkom koja je 2012. ostvarila 526 mil. kn prihoda, ali ni gradonačelnička fotelja i pogodovanje vlastitim projektima nisu spasili Kerum od stečaja.

Sutra: Od južnoafričke Kike do Valentićeve Nive

The post Abeceda propadanja (4): Od Hidroelektre niskogradnje do Keruma appeared first on Lider Media.

LOŠINJSKA PLOVIDBA – HOLDING d.d. doživjela je ovih dana podalje od medijske pozornosti niz ključnih kadrovskih promjena. Marina Brajković nova je predsjednica Uprave. Došla je u Lošinj s 15-godišnjim iskustvom u HT-u, gdje je obavljala više menadžerskih funkcija, a do prošle godine bile je i članica Nadzornog odbora  OPTIMA TELEKOMA. Njezin prethodnik na čelu LOŠINJSKE Đanino Sučić nakon sedam godina na čelu tvrtke ostao je član Uprave, u kojoj je Antony Saganić dobio novi mandat. Dosadašnjem članu Uprave Vinku Mužiću dodijeljena je prokura, a prokurist je od ranije i Željko Grbac. To je odlučio NO u novom rasporedu. Nakon ostavke predsjednika NO Marinka Dumanića na njegovu poziciju imenovan je dosadašnji zamjenik Miroslav Ivić, a članica NO Vanja Kabalin imenovana je zamjenicom predsjednika NO-a. Igor Maša i Zoran Mužić ostali su članovi NO-a.

Holding ne ostvaruje velike prihode, ali je krovno društvo LOŠINJSKE PLOVIDBE – BRODOGRADILIŠTA i LOŠINJSKE PLOVIDBE – TURIZMA. U LP – BRODOGRADILIŠTU dosadašnjem članu Uprave Vinku Mužiću dodijeljena je prokura umjesto Davora Jankovića, a druga dvojica prokurista su Željko Grbac i Dragan Balija. Antony Saganić ostao je predsjednik Uprave BRODOGRADILIŠTA. U LP – TURIZMU prokura je oduzeta Nenadu Navratilu i Miodragu Kličkoviću, dodijeljena Dariju Mužiću i dosadašnjem članu Uprave Vinku Mužiću, treći prokurist ostao je Željko Grbac, a na čelu Uprave TURIZMA i dalje je Đanino Sučić.

Grupa LOŠINJSKA PLOVIDBA svojedobno je rasprodala flotu i povukla se iz brodarskog biznisa u brodogradnju i turizam. Lani je ostvarila 88 milijuna kuna prihoda, što je 7,5 posto manje nego u 2017., i od dobitaša iz 2017. skliznuli u minus od pet milijuna kuna, a vrijednost dionice od vrhunca 20. veljače 2018. sa 200 kuna pala je do prosinca na 129 kuna, da bi danas bila na 148 kuna.

Najveći dioničar Lošinjske je Ivan Ivić (preko svoje tvrtke DALMONT iz Kraljevice ima 24,45 posto dionica), slijede Myriam Maša (24,32 posto) i Nenad Bakić (7,91 posto).

Prije godinu dana Lošinjska plovidba  je najavila tri velika projekta – izgradnju novog hotela na Rujnici, razvoj nautičko-servisnog centra na području marine Privlaka i brodogradilišta Lošinj te ulaganje u kampove Lopari i Rapoća u Nerezinama. Ukupna vrijednost tih investicija procjenjuje se na 60 milijuna eura.

The post Lošinjska plovidba: Ostavka predsjednika Nadzornog odbora, nova predsjednica Uprave appeared first on Lider Media.

U 2018. godini na portalu MojPosao objavljeno je više od 53.000 oglasa što je čak 26% više nego u 2017. S obzirom da je u jednom oglasu moguće naznačiti da se traži više izvršitelja, broj slobodnih radnih mjesta bio je i veći od toga.

Među najtraženijim zanimanjima u 2018. bili su: Trgovac/Prodavač, Konobar/Barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji, Vozač, Pomoćni radnik u kuhinji, Čistač te Programer.

U prva dva mjeseca ove godine objavljeno je preko 2.500 oglasa za područje Turizma i ugostiteljstva. U ukupnom broju oglasa, ovo je kategorija s najvećim brojem oglasa i čini 20% ukupnog volumena na našem portalu.

Najtraženija zanimanja u kategoriji turizam su konobar/barmen, kuhar, pomoćni radnik u kuhinji, pizza majstor, recepcionist.

Zbog sve uspješnijih turističkih sezona u proljeće se naglo povećava potreba za sezonskim djelatnicima, ne samo u kategoriji turizma već i ostalim kategorijama kao što su prodaja (trgovina), promet, transport, pomorstvo te zaštita. U odnosu na 2017. godinu, u 2018. godini broj oglasa za sezonska radna mjesta porastao je za čak 49%.

S druge strane, sve je više posloprimaca koji su spremni raditi sezonski. U 2018. godini 27% posloprimaca više nego godinu ranije označilo je da su spremni raditi sezonski.

Bez dovoljnog broja djelatnika, a posebno onih educiranih i motiviranih, trpi poslovanje svakog poslovnog subjekta. S ciljem bržeg, jednostavnijeg i pravovremenog zapošljavanja upravo takvih djelatnika, MojPosao portal organizira virtualni sajam sezonskih poslova – sezonac.hr.

Sajam najavljujemo za 3. do 10. travnja, a već sad možemo reći kako će poslove oglašavati neka poprilično jaka imena i poželjni poslodavci.

The post Virtualni sajam sezonskih poslova: Otkrijte koja su najtraženija zanimanja appeared first on Lider Media.

Greenfield investicije, iako najpoželjnija vrsta ulaganja, najzahtjevniji su oblik investiranja. Na ovogodišnjoj Liderovoj konferenciji ‘Greenfield investicije – kako snovi postaju stvarnost‘ središnja tema su razvojni i investicijski izazovi u jedinicama lokalne samouprave.

Čak 30 govornika i predavača će na dvodnevnoj konferenciji u Općini Medulin govoriti o strateškim izazovima za greenfield ulaganja u Hrvatskoj, makroekonomskim okvirima, primjerima iz prakse.

Ove godine, konferenciji će sudjelovati Darko Horvat, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Kroz panel diskusije ulagači i predstavnici jedinica lokalne samouprave prezentirat će svoja iskustva u planiranju i realizaciji greenfield projekata.

>>>Buić: Sve se može sinergijom sva četiri stupa – gospodarskog, realnog, lokalnog i državnog

Kako prevladati probleme i potaknuti razvoj kvalitetnog upravljanja u trgovačkim društvima u vlasništvu općina i gradova, koja su najbolja europska iskustva u upravljanju poduzećima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, kako se upravlja takvim društvima i Medulinu te kako se realizira jedan greenfield projekt – pitanja su i teme su koje će se obrađivati prvoga dana konferencije.

Drugoga dana konferencije govorit će se o ulozi jedinica lokalne samouprave u održivome razvoju, prikazat će se uspješna realizacija projekta Bauwer Boena u Gradu Đurđevcu te će se na panel diskusiji govoriti o modelima financiranja investicija u jedinicama lokalne samouprave.

Na kraju konferencije bit će prezentirane Medulinske preporuke koje bi trebale pridonijeti poboljšanju uvjeta za povećanje broja i kvalitete greenfield investicija.

Ususret ovogodišnjoj konferenciji, podsjećamo na prošlogodišnje Medulinske preporuke. Svakako će biti zanimljivo analizirati je li se i što od preporuka ostvarilo od tada.

Medulinske preporuke 2018:

1. Hrvatskoj treba novi ekonomski model. Cilj novog modela treba biti stvaranje izvozno orijentiranog gospodarstva.

2. Sredstvo za ostvarivanje tog cilja su greenfield i brownfield investicije koje će za posljedicu imati značajno povećanje plasmana roba i usluga na svjetsko tržište.

3. Osnovni kriteriji po kojima se trebaju odabirati investicije koje treba posebno poticati su: a) udio izvoza, b) udio domaćih sirovina, repromaterijala i usluga u finalnom proizvodu/usluzi, c) broj novih radnih mjesta, d) stupanj suvremenosti tehnologije, e) visina ostvarene dodane vrijednosti, f) ekološka prihvatljivost.

4. Nužno je napraviti akcijski plan poticanja i privlačenja poželjnih investicija, odrediti mjerljive ciljeve, odgovorne institucije i rokove realizacije.

5. Umjesto oslanjanja samo na tržišna gibanja, slučajnost i sreću, država mora imati proaktivan pristup u privlačenju poželjnih ulaganja. Potrebno je značajno povećanje sredstava za aktivno privlačenje ulaganja, te objedinjavanje u jednu prepoznatljivu instituciju.

6. Poticajno investicijsko okruženje nije moguće bez prilagodbe porezne politike koja mora biti konkurentna susjednim zemljama po poreznim stopama i olakšicama.

7. Promjena zakonodavnog okvira nužna je za uklanjanje administrativnih prepreka (razrada je u posebnom dijelu ovih Medulinskih preporuka).

8. Investicijska politika treba uvažavati regionalne i lokalne specifičnosti. Unificiranim pristupom nije moguće kvalitetno iskoristiti prave kapacitete ni prednosti za ciljane ulagače.

9. Jedinice lokalne samouprave treba osposobiti za kvalitetnije poticanje ulaganja na svom području.

10. Država treba uvesti i razviti tehnike tzv. “after care” usluge ulagačima, koja će uz ostale aktivnosti dovesti do poboljšanja trenutno lošeg imidža Hrvatske kao mjesta za investiranje u proizvodnju i izvoz namijenjenu svjetskom tržištu.

The post Čak 30 predavača na Liderovoj konferenciji o greenfield investicijama, dolazi i ministar Horvat appeared first on Lider Media.

Pokušamo li zamisliti da kojim slučajem u kladionicama osvane par „Sutkinja Elma Kaleb-Mamić protiv bivše Uprave Karlovačke banke“, pitanje je koliki bi koeficijent bio za onoga tko bi se kladio da će sutkinja do 24. lipnja 2019. godine uopće moći održati bilo koje ročište, a kamo li i donijeti presudu, jer istekom tog dana nastupa zastara.

Riječ je o slučaju iz 1999. godine, kad je tadašnja Uprava Karlovačke banke, koju su činili Vladimir Tvrdinić kao predsjednik, te članovi Sanda Cvitešić, Danko Seiter i Mijo Bursić, 24. lipnja 1999. godine, donijela odluku „o izmjeni i dopuni odluke Uprave o reguliranju obveza tvrtke „Zagrebdrvo“ prema Karlovačkoj banci. Odluka Uprave, što njeni živući članovi ističu i danas u hodniku ispred sudnice, bila donesena na temelju suglasnosti Nadzornog odbora Karlovačke banke, kojim je tad predsjedao Željko Mažuran, a njegova zamjenica bila je u ime Karlovačke pivovare kao dioničara Kabe, Helena Lenac. Kako bi se ta tvrdnja potkrijepila nečim konkretnim, na adresu Županijskog državnog odvjetništva 15. ožujka ove godine dostavljen je anoniman dopis s USB stickom na kojem je tonski zapis sjednice Nadzornog odbora od 10. lipnja 1999. godine na kojoj je donesena odluka kojom se ovlašćuje Uprava da tvrtci „Zagrebdrvo“ u vlasništvu Zdravka Pašalića, brata Ivića Pašalića, otpiše pola neotplaćenog kreditnog duga u iznosu od 13.436.209,02 kuna.

Spis “Karlovačka banka i Zagrebdrvo”, Foto: Mladen Volarić/Lider

Nakon dvaju provedenih financijskih vještačenja i desetgodišnjeg istražnog postupka, Optužno vijeće Županijskog suda u Karlovcu za otpisani iznos, kao zloporabu službenog položaja i omogućavanje stjecanja protuzakonite imovine Pašalićevoj tvrtci „Zagrebdrvo“ podignulo optužnicu i proslijedilo je 2011. godine na potvrdu Vrhovnom sudu, ali je ta optužnica u nekoliko navrata vraćana na „doradu“, pa je završila čak i na sudu u Gospiću, koji je postao u međuvremenu sastavni dio Županijskog suda u Karlovcu.

Vrhovni sud konačno je, nakon osam godina, prihvatio optužnicu i potvrdio je, a taj slučaj, gotovo pred zastarom, dobila je sutkinja Elma Kaleb-Mamić. Kako je prvookrivljeni, bivši predsjednik Uprave Tvrdinić, umro prije nekoliko godina, pred sudom su se danas pojavili Mijo Bursić, Sanda Cvitešić, Danko Seiter i Zdravko Pašalić.

Odvjetničke opstrukcije i odugovlačenja

Zaista, teško se složiti s onima koji tvrde da je pravo, a tako i odvjetništvo, vrlo suhoparna, dosadna i teško razumljiva profesija, jer koliko nas uči hrvatska pravosudna praksa, odvjetnička kreativnost u domeni opstrukcije i odugovlačenja sudskih postupaka jako je efikasna, a čini se da je ovaj slučaj danas započet pred sutkinjom Kaleb-Mamić jedan od takvih.

Zdravko Pašalić na današnjem je ročištu rukom prekrivao lice, Foto: Mladen Volarić/Lider

Bursić je uvjeravao novinare kako je ta odluka o otpisu duga Pašaliću bila najmanje štetna za Karlovačku banku, obrazlažući je stavom da je bolje od jalovog pokušaja naplate čitavog duga ići na otpis polovice, pa onda lakše naplatiti drugu polovicu od Pašalićeve tvrtke koja je ionako nakon pola godine završila u stečaju. Na pitanje je li onda ta druga polovica u iznosu od tada još važećih 3,459.374 DEM zaista naplaćena od takve besperspektivne tvrtke, Bursić je kazao da se sad više ne sjeća, s obzirom da je njemu mandat člana Uprave istekao šest dana nakon donošenja odluke o tom otpisu, te da je on nakon dva mjeseca otišao iz Karlovačke banke. Vještačenja su pak u pitanje dovela čitav poslovni odnos Karlovačke banke sa „Zagrebdrvom“ kojem su se bez problema postojeći dugovi nastojali reprogramirati novim i novim kreditnim zaduženjima, a pitanje je i kakvi su bili instrumenti osiguranja naplate od Pašalića, koji se danas cijelo vrijeme dlanom pokrivao i sakrivao od objektiva fotoaparata. A poznato je iz prakse koliko su banke dosljedne u ishođenju statusa razlučnih vjerovnika u osiguranju naplate svojih kreditnih potraživanja, čak i kad njihov dužnik završi u stečaju. Ovdje kao da se dužnik izborio za status miljenika.

Odgoda ročišta i već pomalo izvjesna utrka sa zastarom

Zatraženo je izuzeće svih sudaca Županijskog suda u Karlovcu, izuzeće županijskog državnog odvjetnika, podneseni su i zahtjevi za zaštitu osobnih podataka, kao i isključenje javnosti sa suđenja (ako do ročišta uopće i dođe), a kako se razaznaje iz nesluženih razgovora s optuženima, oni će se vjerojatno vaditi na način ili da su morali donijeti odluku o otpisu duga Pašaliću jer im je tako navodno naredio (sad pokojni) predsjednik Uprave Tvrdinić, ili da iza takve odluke stoji već spomenuto odobrenje Nadzornog odbora Karlovačke banke. Članovi Uprave, kaže Bursić, imali su shodno tome legitimno pravo donijeti odluku o otpisu kakvu su donijeli.

U takvim proceduralnim zadanostima, sutkinja Elma Kaleb-Mamić morala je odgoditi današnju raspravu, te će u najkraćem roku sve spomenute zahtjeve za izuzeća dostaviti na odlučivanje Vrhovnom sudu. Vrijeme curi, trajat će ta komunikacija između Županijskog i Vrhovnog suda bez obzira na sadržaj odluke Vrhovnog suda. A kad ta odluka i dođe, opet su tu rokovi za zakazivanje najranijeg mogućeg ročišta, a onda će biti iznenađenje izostane li nova odvjetnička kreativnost… asortiman prokušanih metoda prilično je širok i efikasan, a zastara tako blizu.

The post Sudski spor dug 20 godina zbog otpisa 13 milijuna kuna Zdravku Pašaliću ide prema zastari appeared first on Lider Media.

Građanska Inicijativa 67 je previše predstavljena u ponedjeljak kojoj je glavni cilj prikupiti dovoljno potpisa za referendum kako bi se starosni prag za mirovinu vratio sa sadašnjih 67 na 65 je velika besmislica, tvrdi ekonomski stručnjak Andrej Grubišić.

Inicijativa 67 je previše okupila je predstavnike najvećih sindikata koji su pozvali građane da od 27. travnja do 11. svibnja svojim potpisom podrže smanjenje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu, kao i povratak starosnog praga za mirovinu na 65 godina.

– Oni mogu doći s referendumskim pitanjem: ‘Želite li poći u mirovinu s 55 godina?’ Ono što ljudima moraju objasniti, a zasigurno nemaju odgovor na to pitanje jest tko će raditi i isplaćivati tim ljudima mirovinu? Mirovinu ne isplaćuje država, već oni koji rade uplaćuju za one koji su u mirovini. Dakle, referendumsko pitanje trebalo bi glasiti: ‘Želite li u mirovinu sa 65 godina i jeste li pritom svjesni da ćete potencijalno imati još nižu mirovinu?’ – tumači Grubišić.

Osim što je referendumsko pitanje nepotpuno jer ne podrazumijeva da su glasači svjesni potencijalnih posljedica svog odgovora, Grubišić predlaže pitanje koje bi bilo bolje postaviti na referendumu.

– Puno bolje bi bilo na referendumu postaviti pitanje: ‘Želite li sami, svojom slobodnom voljom, odlučivati hoćete li doprinose iz plaće uplaćivati u privatni ili u postojeći sustav koji vas prisiljava da doprinose uplaćujete državi?‘ Država obećaje da će vam isplaćivati mirovinu, no, promislite, oni koji vas na te uplate prisiljavaju nisu izloženi nikakvom materijalnom ni nikakvom drugom riziku kad ne ispune svoje obećanje – nudi svoju alternativu potencijalnom referendumu osnivač i partner u tvrtki Grubišić & Partneri.

Grubišić zaključuje kako je s ekonomskog aspekta inicijativa za pokretanje referenduma o mirovini velika besmislica jer ne daje ljudima cijelu sliku.

The post Andrej Grubišić o referendumu: Umirovljenje sa 65 godina donijelo bi još niže mirovine appeared first on Lider Media.

Svi su marketinški stručnjaci lažljivci, poznata je izjava Setha Godin, ujedno i jednog od najvećih svjetskih marketinških stručnjaka. O umjetnosti prodaje proizvoda kupcima ovaj je guru marketinga napisao ukupno 19 knjiga, među kojima je najpoznatija ‘Plava krava’ koja je proglašena bestsellerom po izboru New York Timesa. Njegova zadnja knjiga ‘This is marketing’ govori o marketinškim trendovima budućnosti, pozivajući struku da razmišlja o tome što prodaje jer, baš kao i proizvođač, snose odgovornost za loš proizvod. Doznajte što Godin savjetuje marketingašima u 2019. godini.

1. Pozornost i povjerenje dva su najvažnija elementa budućnosti ekonomije, a to je ono što velike kompanije zanemaruju i propuštaju uvidjeti. Alternativa su organizacije koje oglašavaju slušajući ljude, a ne oglašavaju proizvode ljudima. Pritom ljudi kojima se ‘prodaje’ određeni proizvod prirodno osjećaju otpor, osjećaju da oglašivači samo ‘prodaju’ i ne vjeruju u proizvod.

2. Marketing prodaje dobre ideje, pomaže ljudima ostvariti njihove ideje i snove, ne mora im se nametati.

3. Tehnologija i online prisutnost pomažu, no samo ako radite nešto posebno, nešto što će ljudi htjeti podijeliti sa svojim prijateljima.

4. Nije bitno da budete veliki, samo budite utjecajni, razmišljajte na način da to što radite ima neku vrijednost, važnost.

5. Bolje je naći malu, ali ciljanu grupu ljudi kojoj se obraćate. Nema smisla nametati ljudima ono što im ne treba, to je na kraju samo trošenje energije i resursa.

Savjeti su preuzeti iz kratkog intervjua koji možete pročitati ovdje.

Više o marketingu i općenito marketinškom načinu razmišljanja možete doznati na Godinovom blogu koji je časopis Time 2009. godine uvrstio na svoju listu 25 najboljih.

The post VIDEO Seth Godin: Mojih pet marketinških savjeta za 2019. iz knjige ‘This is marketing’ appeared first on Lider Media.

Najavljujemo najvažnije događaje za utorak, 19. ožujka.

ZAGREB – Američka gospodarska komora organizirat će poslovni doručak pod nazivom “Održivost sustava zdravstva u Hrvatskoj“. Ministar zdravstva Milan Kujundžić osvrnut će se na rad vlade u osiguravanju održivosti sustava zdravstva u Hrvatskoj, planove u nadolazećem razdoblju te najveće izazove s kojima je sustav suočen. Nakon uvodnog govora uslijedit će panel rasprava na temu održivosti sustava zdravstva. Po završetku službenog dijela programa ministar Milan Kujundžić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucian Vukelić odgovarat će na pitanja novinara (od 9 do 11 sati, hotel Esplanade Zagreb, dvorana Paris, Ul. Antuna Mihanovića 1).

SPLIT – Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obići će radove na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala Zračne luke Split. Ukupna vrijednost tog projekta je 450 milijuna kuna, a uključuje dogradnju putničkog terminala, izgradnju pješačkog mosta dužine 120 metara, izgradnju autobusnog terminala za 50 autobusa i parkirališta kapaciteta 900 vozila, kao i radove rekonstrukcije postojećeg terminala (13,50 sati, a nakon obilaska (u 14,30 sati) predviđene su izjave za novinare, Zračna luka Split, Cesta dr. Franje Tuđmana 1270, Kaštel Štafilić).

ZAGREB – Ministarstvo turizma i ove će godine sufinancirati dodatne timove medicinske pomoći u turističkim odredištima koja bilježe najviše dolazaka turista u četiri vršna mjeseca u godini. Ugovore o sufinanciranju bit će potpisani u Ministarstvu turizma, a uz ministra Garija Cappellija, na prigodnoj će svečanosti biti i župani i predstavnici jadranskih županija te ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, koja će predstaviti djelovanje i rad timova hitne medicinske pomoći tijekom ljetnih mjeseci (13,00 sati, Ministarstvo turizma, Prisavlje 14).

ZAGREB – Hrvatska je za makedonski turizam jedno od strateških tržišta, s kojeg skoro svake godine bilježi poraste dolazaka turista, što očekuju i ove godine, dijelom i zbog snažnije promocije Makedonije u jadranskoj regiji, ističe direktor makedonske Agencije za promociju i podršku turizmu Ljupčo Janevski.

ZAGREB – Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić dat će izjavu za medije u kojoj će se osvrnuti na inicijativu sindikalnih središnjica o prikupljanju potpisa za referendum (16,30 sati, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Vukovarska 78, 6 kat. Predstavnici medija dolazak trebaju potvrditi do 14 sati na mail: javnost@mrms.hr.)

ZAGREB – U Ministarstvu znanosti i obrazovanja bit će najavljen zajednički projekt Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom “The ISABS Future Scientist Award” (12 sati, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Donje Svetice 38). Projekt će najaviti ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predsjednik ISABS-a Dragan Primorac, a najavljen je i dolazak veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Roberta Kohorsta. “The ISABS Future Scientist Award” dodjeljuje se srednjoškolcima s najbolje ocijenjenim radovima/esejima, a selekcijski postupak provest će ugledni svjetski i hrvatski znanstvenici, uključujući i dobitnike Nobelove nagrade. Nagradom će se nagraditi šest najboljih hrvatskih srednjoškolaca za njihove radove (eseje) iz područja biologije čovjeka, kemije i genetike. Natječaj će biti otvoren do 1. svibnja 2019., a nakon selekcijskog postupka rezultati će biti objavljeni 15. svibnja na web stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja (www.mzo.hr) te ISABS-a (www.isabs.net).

ZAGREB – Klub zastupnika SDP-a održat će konferenciju za medije na temu: “Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama”. Na konferenciji će govoriti predsjednik SDP-a, saborski zastupnik Davor Bernardić, saborska zastupnica Marija Alfirev i predsjednica Savjeta SDP-a za osobe s invaliditetom s djecu s teškoćama u razvoju Vesna Škulić (11 sati, dvorana Ivana Kukuljevića, Hrvatski sabor, Trg sv. Marka 6).

ZAGREB – Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sudjelovat će na svečanom obilježavanju 29. obljetnice osnutka HDZ-a Peščenica-Žitnjak (18,30 sati, prostorije mjesne samouprave Peščenica, Njegoševa 10). U pratnji Plenkovića bit će visoki stranački dužnosnici.

ZAGREB – Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista održat će konferenciju za medije na temu: “Netransparentnost u donošenju odluke o azilu u Petrinji“. Na konferenciji će govoriti zastupnik Marko Sladoljev, koordinator Mosta za Sisačko-moslavačku županiju Milan Brigljević te branitelji iz Petrinje (10 sati, dvorana Ivana Kukuljevića, Hrvatski sabor, Trg sv. Marka 6).

ZAGREB – Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Andrija Mikulić održat će konferenciju za novinare o predstojećoj 21. sjednice Gradske skupštine, koja će se održati 21. ožujka (11 sati, dvorana Kaptol, Stara gradska vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5).

ZAGREB – Gradski zastupnici Kluba lijevog bloka Tomislav Tomašević (Zagreb je NAŠ!), Rada Borić (Nova ljevica), Miljenka Ćurković (Radnička fronta) i Svibor Jančić (Za grad) održat će konferenciju za medije o predstojećoj 21. sjednice Gradske skupštine (10 sati, Stara gradska vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5).

The post Danas u Hrvatskoj: Panel rasprava o održivosti zdravstvenog sustava appeared first on Lider Media.

Odlazak Davora Mladine u mirovinu izazvao je niz promjena u Končarovim tvrtkama. Zajednički je nazivnik jačanje pozicije Gordana Kolaka u sustavu. Podsjećamo, on je već nominiran da preuzme čelno mjesto u Končaru kad Darinko Bago ode u mirovinu. Zbog toga je promijenjen i Statut tvrtke, koji je omogućio da Uprava bude imenovana i na samo godinu dana, pa će posljednji Bagin mandat na čelu Končara trajati do 19. siječnja 2020. Već smo pisali da je u tom paketu Kolak postao član Uprave KONČAR ELEKTROINDUSTRIJE d.d.

Dosadašnja zamjenica predsjednika NO-a KONČARA – MALIH ELEKTRIČNIH STROJEVA Marina Kralj Miliša postala je predsjednica NO-a umjesto Mladine, koji je ostao u NO-u kao član, u NO je ušao Ivan Tomšić kao zamjenik predsjednice, a iz NO-a je izašao Jozo Miloloža.
Slična je rotacija i u KONČARU – NISKONAPONSKIM SKLOPKAMA I PREKIDAČIMA d.o.o. Mladinina zamjenica Kralj Miliša postala je predsjednica, Mladina je ostao član NO-a, u NO je ušao Kolak kao zamjenik predsjednice, a iz NO-a su izašli Renata Godek i Jozo Miloloža.

• Od ostalih novosti iz KONČARA valja izdvojiti da je Igor Košutić postao član NO-a KONČARA MJERNIH TRANSFORMATORA umjesto Ognjena Trbojevića.
• U Sudskom registru objavljeno je i da je Drago Krpetić još sredinom 2018. zamijenio Mladena Predovana kao član Uprave KONČAR – ELEKTRIČNIH UREĐAJA d.d. iz Prisoja (Dicmo).
• Donesena je odluka o likvidaciji KONČAR INŽENJERINGA d.o.o., pa je dosadašnji direktor Branislav Leković imenovan likvidatorom.

The post Gordan Kolak jača poziciju: Niz promjena u upravama i NO-ima Končarovih tvrtki appeared first on Lider Media.

KIKA

Južnoafrička grupacija Steinhoff International, koja je 2013. završila preuzimanje austrijske Kika-Leiner grupe, s dolaskom Ikee zatvorila je dva od četiri svoja centra Kika u Hrvatskoj, a u preostala dva uselila se Emmezeta u njezinu vlasništvu.

KOMPAS ZAGREB

Jedna od jačih turističkih agencija krenula je prema dolje nakon što ju je preuzeo Matko Bolanča. Bukirani aranžmani nisu realizirani, novac nije vraćen i tvrtka je potkraj 2018. otišla u stečaj. Sličan scenarij sa stečajnim epilogom doživjela je i druga Bolančina tvrtka, Fleet rent a car.

KONSTRUKTOR-INŽENJERING

KOZMO

Agrokorova niša za prodaju kozmetike u godinama rasta nabila je oko 300 milijuna kuna minusa. Čak je i Todorić shvatio da tvrtku treba ugasiti, što se dogodilo i prije kraha Agrokora. Drogerijski biznis prodao je početkom 2017. Mülleru.

LIMEX

Stečaj nekoć najveće slavonske izvozne tvrtke za proizvodnju bicikala smatra se najtežim u Hrvatskoj, jer su obveze bile veće od imovine.

MAGMA

Tvrtka koja je prodavala igračke i odjeću i vrijedila 1,5 milijardi kuna otišla je u stečaj uslijed krize, nepodmirenih dugova i blokade računa jer nije dobila povoljan reprogram dugova. Vlasnik Goranko Fižulić danas piše zapažene ekonomske analize u Telegramu i kompetentno secira propast tvrtki.

MANDI

Talijanska tvrtka za prodaju namještaja zatvorena je 2011. zbog neprofitabilnosti, a danas su u zgradi na zagrebačkom Žitnjaku rijetki zakupci.

MERKUR HRVATSKA

Slovenski Merkur završio je u stečaju, a sve trgovine u Hrvatskoj su zatvorene.

MUCIĆ&CO

Građevinska tvrtka iz Dugopolja u 2015. otišla je u minus od gotovo 50 milijuna kuna, otvorena je predstečajna nagodba koja još nije dobila epilog, a prihodi su s 369 milijuna kuna pali na 12 milijuna.

NIVA

Bivši premijer Nikica Valentić u vrijeme građevinskog buma gradio je stanove i poslovne prostore, ali se u klasičnoj priči pucanja nekretninskog balona preinvestirao, ušao u vlasničke probleme s gradnjom Črnomerec centra. Niva završava u seriji predstečajeva i stečajeva s rasprodajom imovine.

Sutra: Od Pan papirne industrije do Spectator grupe

The post Abeceda propadanja (5): Od južnoafričke Kike do Valentićeve Nive appeared first on Lider Media.

Američki Centar za razvoj malih tvrtki (SBDC) kreirao je nekoliko savjeta koji mogu pomoći malim poduzetnicima koji ozbiljno planiraju o širenju svog biznisa.

1. Proučite prednosti i slabosti svoje konkurencije. Ne želite se s njima natjecati tamo gdje su jaki, radije se fokusirajte na područje u kojem su slabiji i tu budite bolji.
2. Istaknite se u digitalnom svijetu, pokažite da brinete, budite pažljivi prema klijentima.
3. Učinite svoje klijente/kupce ambasadorima vašeg proizvoda tako da im ponudite odlično korisničko iskustvo.
4. Trenirajte i učite svoje zaposlenike.
5. Surađujte s konkurencijom. Oni koji se udruže, pa čak i reklamiraju jedni druge, na kraju profitiraju.
6. Doista upoznajte svoje kupce/klijente. Nije loše čak ni kroz anketu upitati što biste mogli popraviti.
7. Poslove dogovarajte uživo, nemojte upasti u klopku e-maila jer je to vrlo hladan i neosoban oblik komunikacije i prodaje.
8. Obnovite dizajn svoje web stranice, samo premještanje pozicije loga može imati velik utjecaj.
9. Budite vjerodostojni, držite se danih obećanja, tražite povratnu informaciju i zadržite odnos povjerenja s dugogodišnjim klijentima.
10. Vođenje biznisa znači da uvijek imate nekog posla. No dozvolite si uzeti pauze kako bi se odmorili i obnovili.
11. Pronađite dobre partnere koji će vam pomoći unaprijediti proizvod.
12. Vodite računa o troškovima, čak i kada prodaja raste.
13. Široko razmišljajte kada tražite izvore financiranja. To ne moraju nužno biti banke, opcija je i crowdfunding.
14. Vlasnik biznisa ne mora sve obavljati sam, treba naći sposobne ljude od povjerenja kojima će prepustiti određene segmente posla.
15. Stvarajte proizvode koji vam garantiraju simpatije potrošača, segment prodaje koji najbrže raste su proizvodi za djecu, unuke, obitelj i kućne ljubimce.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

The post VIDEO Ameri znaju najbolje: 15 savjeta kako unaprijediti mali biznis appeared first on Lider Media.

Većina nas bila je prilično skeptična kada smo prije tjedan dana u anketi postavili pitanje kada će HŽ ukloniti veliku kamionsku gumu koja je odbačena na praznom parkiralištu željezničke stanice Haganj stajala mjesecima. Samo 10 posto vas u anketi je izrazilo nadu kako će guma biti otklonjena kroz nekoliko dana. Najviše je bilo ‘nevjernih Toma’ koji su prorokovali kako će guma zauvijek ostati na parkiralištu, a više od četvrtine onih koji su sudjelovali u anketu predvidjela je kako će HŽ Infrastrukturi za tu veliku akciju čišćenja biti potrebna barem godina dana.

Međutim, prilikom jučerašnje redovne inspekcije koju Lider provodi na željezničkoj stanici koja nikako da dočeka otvaranje dionice pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno utvrdili smo da je guma netragom nestala.

Ne znamo je li to zahvaljujući HŽ Infrastrukturi ili nekom drugom akteru koji je gumu odnio iz altruizma ili je u tom činu pronašao neki osobni interes. U svakom slučaju, zahvaljujemo svima što ste sudjelujući u našoj anketi uperili prst prema najsporovoznijoj mogućoj administraciji i jednom od najrecentnijih primjera kako velike investicije naočigled sviju propadaju jer su zaglavile u nekoj od vrlo složenih hrvatskih procedura.

Dok čekamo da se vlakovi pokrenu, a to bi navodno u drugoj polovici ove godine trebali i dočekati, budnim okom ćemo nastaviti motriti osvijetljenu stanicu na kojoj zasad prevladava pustoš. Unatoč tome, netko je uspio dupkom napuniti kantu za smeće. Što mislite koliko će trebati da se ona isprazni?

Koliko će trebati da se isprazni ova kanta za smeće? Foto: Miodrag Šajatović/Lider

The post Upalilo je! Zaboravljena kamionska guma ipak je uklonjena sa željezničke stanice Haganj appeared first on Lider Media.

Prodana je jedna od najskupljih nekretnina u Hrvatskoj, ako tu rečenicu temeljimo na cijeni po metru četvornome. Naime, tvrtka Stanovi Jadran potpisala je predugovor o kupoprodaji šibenske nekretnine od 76,1 kvadrata s pripadajućim vrtom i garažnim mjestom za pola milijuna eura!

Jednostavnom računicom dobije se iznos od oko 6.000 eura po metru četvornome (napominjemo kako u cijenu stana ulaze i garaža i vrt, pa su koeficijenti izračuna nešto drugačiji).

Inače, prema javno dostupnim podacima, definitivno najskuplje cijene po kvadratu drže stanovi na Stradunu u Dubrovniku (jako se rijetko prodaju, ali dosežu cijenu od 6000 do 10.000 eura po kvadratu), slijedi opatijska Ulica maršala Tita (od 4500 do 8000 eura), splitska Riva doseže cijene od 3000 do 6000 eura, a centar Zagreba drži cijenu između 3000 i 5000 eura. Stoga ovaj šibenski kvadrat skače na sam vrh spomenute ljestvice.

Kako su obavijestili Zagrebačku burzu, riječ je o stanu u sjevernoj zgradi takozvane stare Peškarije. Riječ je o projektu koji je preuzela splitska tvrtka Stanovi Jadran, a koji je godinama bio napušten i poprilično devastiran kompleks na samoj Rivi, tek stotinjak metara od katedrale svetog Jakova.

Projekt ima dvije zgrade s ukupno sedam stanova, od kojih su za sada prodana tri. Prvi je prodan krajem kolovoza prošle godine – stan od 97,7 metara četvornih s pripadajućim vanjskim prostorima za 560.800 eura (cca 5.700 eura po kvadratu), a drugi ukupne površine 139 metara četvornih prodan je u listopadu za 660.000 eura (cca 4700 eura po kvadratu).

Inače, prosječna cijena metra četvornog u Šibeniku iznosi oko 2100 eura.

Ukupan iznos za tri stana iznosi 1,72 milijuna eura. Spomenimo da u tome projektu postoji i penthaus koji se prema raspoloživim informacijama prodaje za oko 1,5 milijuna eura. Ukupna investicija u ovaj projekt viša je od tri milijuna eura, a cijeli projekt rađen je pod strogim nadzorom konzervatora te uz dozvolu UNESCO-a.

The post Stanovi Jadran uredili devastirani kompleks i sad prodaju stanove za 6000 eura po kvadratu appeared first on Lider Media.

Točno je da su Narodne novine prepisale naš program i najavile svoj seminar s našim programom, potvrdio je direktor TEB poslovnog savjetovanja Mladen Štahan informaciju koju je Lider anonimno dobio da je program seminara o porezu na dobit plagiran.

Iako iznenađen što mediji za taj slučaj znaju jer nisu namjeravali oko toga dizati buku, Štahan je za Lider ispričao detaljnije što se događa. Naime, kada su primijetili da je u ponudi Narodnih novina identičan program seminara o porezu na dobit koji već nekoliko godina i sami održavaju, direktor TEB-a poslao je mail predsjedniku Uprave Narodnih novina Zlatku Hodaku, voditelju edukacija Zvonimiru Jukiću i Sanji Perić koja vodi Nakladnički sektor. Zamolio sam ih da otkažu održavanje seminara s našim programom. TEB je nekad bio dio Narodnih novina, pa sam se nadao da ćemo to riješiti u tišini, priča nam Štahan.

Mladen Štahan, direktor TEB poslovna savjetovanja

– Gospodin Hodak mi je odgovorio pismom da je program sličan jer se radi o istoj temi, a zasnovan je i na istom zakonu pa je i to razlog zašto je sličan. Ponovo sam mu poslao mail. Međutim, naš je program i dalje u ponudi Narodnih novina na njihovom webu – kao njihov.  U programu se ne navode nazivi poglavlja ni članaka iz Zakona o porezu na dobit, već je program razrađen prema našem znanju i dugogodišnjem iskustvu. Mi održavamo ovaj seminar već nekoliko godina i program je autorsko djelo TEB-ove savjetnice mr. sc. Ide Dojčić – kazao nam je Štahan koji kaže kako je TEB ‘stara firma’ koja posluje samostalno već 30 godina, ali je sa svojim programima već 70 godina na tržištu i imali su dosad već svakakvih situacija s konkurencijom.

Žutim su označena preklapanja u programima seminara TEB-a i Narodnih novina (kliknite za detaljniji prikaz)

Obično su se u ovakvim situacijama nalazili s manjim, novim i pomalo ‘outsajderskim’ tvrtkama. U tim slučajevima najčešće ni ne reagiraju kada vide što su napravili, ali ipak tome se nisu nadali od velike tvrtke poput Narodnih novina, prema kojoj imaju veliki respekt s obzirom da su bili u zajedničkom OUR-u u Jugoslaviji i njeguju poslovne i partnerske odnose. Upravo stoga TEB ne planira dizati tužbu, ali nadaju se kako će u Narodnim novinama ipak korigirati program.

– Držim da je jaka konkurencija poticaj da budemo još bolji. Međutim, nemam razumijevanja za nelojalnu konkurenciju, osobito kada nam konkurira s našim programom – zaključio je Štahan.

Nakon našeg poziva Narodnim novinama, čini se da je do nekih korekcija ipak došlo. Iako prepiska između Štahana i Hodaka traje više od tjedan dana i ništa se nije pomaknulo s mrtve točke, sve do naše intervencije. Nakon jutrošnjeg poziva Narodnim novinama, stigao je odgovor kako je ‘nakon ukazivanja TEB-a na sličnost programa, isti promijenjen i nalazi se na internetskim stranicama Narodnih novina‘.

– Kako bi proširili svoju djelatnost i na ekonomske teme, smatrajući ih usko povezanih s temama koje inače obrađujemo, Narodne novine d.d. započele su organizirati edukaciju na temu poreza, računovodstva kao i obrađivati navedene teme novim izdanjima pravne biblioteke. Zbog opsežnosti tema i složenosti istih upravo se obraćamo eminentnim stručnjacima koji nam predlažu teme, obrađujući ih na svoj jedinstven, autorski način. A sve teme koje se obrađuju, često se ponavljaju, budući da prate normativne aktivnosti, te se upravo temelje na pravnim institutima važećih propisa. Upravo radi navedenog, smatramo da je došlo do sličnosti u programima, budući da je sastavljanje prijave poreza na dobit propisano za sve porezne obveznike na jednak način (te je propisano Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit). No, kao što je ukazano, predavanja se izvode na jedinstven način, što predstavlja autorsko djelo (pa i izrada radnih materija, prezentacija i dr.) – izjavio je za Lider predsjednik Uprave NN-a Zlatko Hodak uz objašnjenje da radni materijali koji bi to dokazali, budući da se smatraju autorskim radom, nisu objavljeni javno.

Zlatko Hodak, predsjednik Uprave Narodnih novina

Kao jamstvo da je program autentičan, Hodak ističe stručnjake koji provode program.

– Upravo stručnjaci s kojima surađujemo kao certificirani ovlašteni revizori i porezni savjetnici imaju svoj autorski pristup, način rada te dugogodišnjim iskustvom i svojim primjerima ostvarit će sasvim drugačiji pristup temama i institutima.

Smatramo da se navedeni programi razlikuju i smatramo da nema potrebe za otkazivanjem istog, barem ne iz navedenog razloga. Upravo temeljem ukazivanja na sličnost, prihvatili smo sugestije konkurencije, odnosno TEB-a, te smo isti izmijenili kako bi se ukazala i razlika i pristup u obradi teme, poručio je Hodak uz napomenu kako su baš kao i TEB otvoreni za kolegijalnu, etičnu i profesionalnu suradnju u budućnosti s obzirom na dugogodišnju tradiciju na sličnim poslovima.

– Program je tek letimično izmijenjen, to je i dalje naš program s našim konceptom, ali i to je nešto – zaključuje direktor TEB-a, koji također unatoč neugodnoj situaciji s Narodnim novinama i dalje u toj tvrtki vidi prvenstveno svog partnera i nada se kako će ovaj izgred izgladiti na najbolji mogući način – originalnim, izvorno napisanim programom Narodnih novina.

The post Konkurencija: Narodne novine prepisale od TEB-a program seminara o porezu na dobit appeared first on Lider Media.

Odlazak u mirovinu sa 67 godina u Hrvatskoj već postoji od 2014. godine, mi smo to mirovinskom reformom samo ubrzali na 2033. godinu, izjavio je ministar Marko Pavić na današnjoj konferenciji za novinare, dodajući kako će u mirovinu sa 67 godina ići samo oni koji nisu uspjeli skupiti 41 godinu staža.

Postoji i institut dugotrajnog osiguranika koji omogućava onima koji ranije ulaze na tržište rada, a to su naši građevinarci, naše blagajnice, gospođe u dućanima, da kada nakupe 41 godinu staža mogu u mirovinu sa 60. godina. Studenti koji studiraju do 24. godine moći će u mirovinu sa 65 godina, kaže Pavić.

Hrvatska godišnje za mirovine daje 40 milijardi kuna, a 18 milijardi nedostaje, naveo je ministar, ponavljajući kako je bitno stabilizirati sustav i najavljujući kako će mirovine ove godine rasti još 3,13 posto, piše N1.

The post Pavić: U mirovinu sa 67 godina ići će samo oni s manje od 41 godine staža appeared first on Lider Media.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Jedrzej Miroslaw Mierzewski podnio je ostavku na funkciju predsjednika Uprave i člana Uprave tvrtke, objavila je Zagrebačka burza.

Odluka stupa na snagu 1. travnja 2019. godine.

Mierzewski je funkciju predsjednika Uprave Luke Rijeka preuzeo početkom prošle godine, a na upit Hine o ostavci koju je danas podnio navodi kako je zaključio da je ona najkvalitetnije rješenje za sve zainteresirane strane.

– Nakon više razgovora s predstavnicima vlasnika o budućnosti Luke Rijeka zaključio sam kako je najkvalitetnije rješenje za sve zainteresirane strane moja ostavka te sporazumni raskid ugovornog radnog odnosa, izjavio je Mierzewski za Hinu.

The post Mierzewski podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Luke Rijeka appeared first on Lider Media.

Najavljujemo najvažnije događaje za srijedu, 20. ožujka.

ZAGREB – Uoči Svjetskog i Europskog tjedna novca, koji se održava od 25. do 31. ožujka, društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) predstavit će svoje aktivnosti vezane uz promicanje financijske pismenosti na području osiguranja (10,00 sati, Martićeva 71).

ZAGREB – Svečanost otvorenja 3. festivala svjetla, kojim se uz 23 svjetlosne instalacije na 20 lokacija u povijesnoj jezgri grada označava početak proljeća i intenzivnijeg predsezonskog turističkog prometa u glavnom hrvatskom gradu. Festival se održava od 20. do 24. ožujka. Taj turističko-umjetnički-kulturni projekt organizira Turistička zajednica grada Zagreba, a održava se uz podršku Grada Zagreba (19,00 sati, Muzej grada Zagreba, Opatička 20).

RIJEKA – Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetit će Prvu riječku hrvatsku gimnaziju (12 sati, Ulica Frane Kurelca 1), a zatim će održati sastanak s predstavnicima Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci (13 sati, Viktora Cara Emina 5). Nazočit će i svečanoj sjednici i promociji diplomanata Fakulteta zdravstvenih studija (14 sati, Hrvatski kulturni dom, Josipa Jurja Strossmayera 1). Predviđeno je prigodno obraćanje predsjednice.

ZAGREB – Nastavak sjednice Hrvatskog sabora (9,30, Trg Sv. Marka 6).

ZAGREB – Institut Ruđer Bošković (IRB) i projektni tim organiziraju završnu konferenciju ESF projekta ‘Ja raSTEM!’ u sklopu kojeg je uspješno razvijen višegodišnji interdisciplinarni STEM program inovativnog poučavanja darovitih osnovnoškolaca (10 sati, dvorani 3. krila Instituta, Bijenička cesta 54). Riječ je o projektu koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Korisnik sredstava i nositelj projekta je osnovna škola Hugo Kon iz Zagreba. Znanstvenik Ivo Crnolatac, jedan od mentora na projektu, izvest će praktičnu radionicu zajedno s učenicima, a pozdravne govore održat će ministrica regionalnog razvoja i programa Europske unije Gabrijela Žalac te ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

ZAGREB – Nositelj HNS-ove liste za europske izbore Matija Posavec i kandidat na listi Tome Antičić predstavit će na konferenciji za novinare znanstveni, obrazovni i tehnološki dio Programa za europske izbore. Na konferenciji će govoriti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak (10 sati, Kaptol Boutique Cinema, dvorana 5, Nova Ves 17).

ZAGREB – Opstojnost hrvatske brodogradnje, tema je konferencije za novinare Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i Ri-a te Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a. Govorit će zastupnici Tulio Demetlika i Silvano Hrelja (10.30 sati, dvorana Ivan Kukuljević, Hrvatski sabor, Trg Sv. Marka 6).

ZAGREB – Klub zastupnika HSS-a održat će konferenciju za medije o ulasku Demokrata u zajednički Klub zastupnika s HSS-om. Govorit će zastupnici Krešo Beljak i Mirando Mrsić (11,30 sati, u dvorani Ivana Kukuljevića, Hrvatski sabor, Trg Sv. Marka 6).

ZAGREB – Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e održat će konferenciju za novinare na temu: Najava HZZO-a da će hitno izmijeniti opće akte nakon niza aktivnosti stranke SNAGA. Govorit će zastupnik stranke SNAGA Goran Aleksić i zamjenica predsjednika Glavnog odbora stranke Katarina Turković Gulin ( 12,30 sati, Hrvatski sabor, dvorana Ivana Kukuljevića, Trg Sv. Marka 6).

ZAGREB – Na konferenciji za novinare zagrebačkog GLAS-a i HSU-a bit će govora o predstojećoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba (11 sati, prostorije GLAS, Pasarićeva 12). Govorit će Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a i predsjednica Kluba zastupnika GLAS-HSU u Gradskoj Skupštini, Davorka Vukadin Tabaković, predsjednica zagrebačke Gradske organizacije HSU-a i Sonja König, zastupnica GLAS-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba).

The post Danas u Hrvatskoj: Radionica STEM programa za osnovnoškolce na IRB-u appeared first on Lider Media.

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA

U 2008. imala je 262 milijuna prihoda, što je padalo do manje od pet milijuna kuna 2017. Tvrtka je zapala u dugove i bila na listi najvećih poreznih dužnika, a u ožujku 2017. pokrenut je stečajni postupak.

PEVEC

Pevec u vlasništvu Zdravka i Višnje Pevec neslavno je završio u stečaju jer je nadrastao vlasnike. No stečajni upravitelj Darko Šket vratio ga je u život, u međuvremenu je morao otići, a Pevec danas solidno posluje s novim vlasnicima.

PURIS

Tvrtku s gubicima i dugom preuzeo je Gavrilović 2008., ali 2012. otišla je u stečaj. Podravka je kupila pogone 2016. i preprodala ih Valipiletu, koji ih je već držao u zakupu; do lipnja bi trebalo biti prodano i ostalih nekoliko objekata.

ROBERTO PLUS

Veletrgovac duhanskim proizvodima pao je s 382 milijuna kuna prihoda u 2013. do stečajnog postupka otvorenog u veljači 2017.

S IMMORENT LEASING

Imao 678 mil. kn prihoda u 2009., preimenovan u Theta projekt, pa pripojen tvrtki vlasniku − Baotić nekretninama, koje posluju s četiri do pet milijuna kuna prihoda.

SKLADGRADNJA

Za tvrtku braće Žužul najpoznatiju po najskupljem bojenju tunela Fina je potkraj prošle godine zatražila stečaj zbog duga od 12,8 milijuna kuna. Istodobno gradi autocestu u Crnoj Gori, a Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv Žužula zbog neisplate plaća.

SOKOL MARIĆ

Žrtva izloženosti Agrokoru. Tvrtka je otišla u predstečaj zbog 142 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja. Prošlog četvrtka izglasan je izmijenjeni plan restrukturiranja kojim je otpisano, ovisno o grupama vjerovnika, uglavnom 40-ak posto potraživanja.

SOLIDUM ŽUŽIĆ

Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje o istodobnom otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nad tvrtkom Željka Žužića, pa će se nakon pravomoćnosti tog rješenja ta tvrtka s više od 7,8 milijuna kuna duga brisati iz Sudskog registra.

STARLIGHT

Izgleda kao tvrtka za jednokratnu upotrebu − osnovana je u ožujku 2015. za trgovinu i usluge, te je godine bez ijednog zaposlenog iskazala 228 milijuna kuna prihoda, a već potkraj 2016. otvoren je stečajni postupak, koji je završio brisanjem te umaške tvrtke u ožujku 2017.

SPECTATOR GRUPA

Dio Spectator grupe obitelji Crnčević, zastupnik jahti Sunseeker i automobila Aston Martin u 2009. iskazao je gotovo pola milijarde kuna prihoda i pozitivno poslovao te je iste godine izbrisan iz sudskog registra. Cijela grupa otišla je u stečaj, kao i A štedna banka.

Sutra: Od Stipić nekretnina do željezara

The post Abeceda propadanja (6): Od Pan papirne industrije do Spectator grupe appeared first on Lider Media.

Na 28 godina zatvora osuđena je ovog utorka ‘Forex sedmorka’, dok se osma članica skupine izvukla s uvjetnom kaznom.

Vođa prevarantskog lanca Tomislav Prlić osuđen je na šest i pol godina zatvora, Tin Mudrovčić na šest godina, Dejan Perić na tri i pol, Ratko Sopić na tri, Sanjin Krpelnik na dvije i pol godine, Donat Lokas na tri i pol, a Rossita Barila na tri godine zatvora. Jedino je Amra Sopić dobila uvjetnu kaznu od godine i 11 mjeseci zatvora u koji neće ići ako u od četiri godine od pravomoćnosti presude ne ponovi kazneno djelo, javlja Hina.

Epilog je to (doduše zasad nepravomoćan) više od pet godina suđenja u kojem je na 190 rasprava ispitano 650 svjedoka. Istraga je počela prije punih osam i pol godina, a Lider je o tom fenomenu pisao puno prije, u srpnju 2009. Već smo tada objasnili o kakvoj je piramidalnoj obmani riječ. Prisjećam se našeg naslova: ‘Forex obmana – 400 ulagača u lancu sreće na deviznom tržištu izgubilo 70 milijuna kuna‘. U presudi se sad spominje 450 žrtava čiji su imovinsko-pravni zahtjevi usvojeni, šteta se procjenjuje na više od 80 milijuna kuna, a osuđena osmorka treba vratiti 65 milijuna te nekretnine i pokretnine stečene pranjem novca. Gotovo cijelo desetljeće prije pravosuđa precizno smo procijenili razmjere ove prijevare.

Prlić je prevarantski lanac navodno osmislio s Goranom Pavlovićem koji se u ožujku 2012. ustrijelio u zahodu jednog samoborskog kafića. Još trojica optuženika u međuvremenu se nagodila s tužiteljstvom pa je u slučaju ostalo osam okrivljenih.

A kako je sve počelo? Pročitajte ovdje cijeli tekst Amira Kulenovića iz Lidera od 17. srpnja  2009.

Čovjeka ponijela pohlepa

Nekoliko stotina ulagača u Hrvatskoj žrtve su nove varijante lanca sreće. Uloživši iznose od 50 tisuća do nekoliko milijuna kuna, izgubili su ukupno 70-ak milijuna kuna nasjevši na novu varijantu već dobro uigrane piramidalne sheme koja je u začetku osuđena na krah.

– Znate kako je, čovjeka ponese pohlepa i doista velika zarada koju na početku ostvaruje. Misleći da je riječ o legitimnoj stvari koja, eto, zbog određenih zakonskih zabrana mora ostati u svojevrsnoj sivoj zoni, ni trenutka nisam sumnjao da bi iza svega mogla stajati klasična prijevara – kaže jedan od ulagača u tvrtku koja, prema svemu sudeći, odrađuje svojevrsnu varijantu financijske piramide posljednjih godinu i pol dana.

Naime, iza svega stoji magična riječ Forex, odnosno tržište devizama na kojemu vješti trgovci mogu upotrebljavajući fi nancijsku polugu zaraditi doista basnoslovne svote u samo nekoliko minuta. Sve je počelo u vremenima kraha burzi i ulaganja na dioničko tržište koje je mnoge investitore naviknulo na godišnje dobitke veće od 50 posto. Upravo su tada internet, poslovne forume i druga mjesta na kojima se okupljaju ulagači skloniji riziku počele preplavljivati priče o Forexu kao neotkrivenoj oazi za velike dobitke.

Kako je potpisanom novinaru prošle godine rekao predstavnik Acron grupe iz Zagreba Branko Vlašić, riječ je o tome da to tržište banke čuvaju samo za sebe i zbog sebičnih razloga ne žele pripustiti obične ulagače da i oni okušaju sreću i bez prevelikog rizika zarade i do trideset posto u samo mjesec dana. Svi su spominjali Georgea Sorosa i njegove zarade na devalvaciji britanske funte izostavivši činjenicu da sam Soros i danas priznaje kako mu je to bio jedan od najriskantnijih poslovnih poteza. Osim toga, svako tržište posluje dvostrano: ako jedna strana (kupac ili prodavatelj) zarađuje, druga mora izgubiti. Taj se dio u reklamnim pričama o Forexu izostavlja. Uporno se naglašava samo dobitonosna strana, prema kojoj rizika gotovo nema.

‘Jamčili’ zaradu 100%

Međutim, činjenice su upravo suprotne. Naime, velika zarada na Forexu moguća je samo u slučaju velike financijske poluge koja može biti i dvjesto puta veća od početnog uloga, što, naravno, povećava i rizik od gubitka jer minimalni pomaci u valutnom ‘spreadu’ mogu u nekoliko minuta pojesti sve uloženo na devizno tržište.

Priča dvojice ulagača koja su se Lideru javila s imenima i prezimenima te dokumentima koje djelomično objavljujemo u osnovi je slična. Neki njihovi prijatelji sklopili su ugovore s tvrtkom Acron grupom različitih naziva – Depo 1, Depo 2 i Capital4you – i pohvalili im se fantastičnim zaradama koje im uredno sjedaju na tekuće račune već neko vrijeme. Ovisno o vrsti ugovora zajamčena im je zarada između 100 i 150 posto na godinu. Vidjevši da njihovi prijatelji zarađuju svote veće od onih na dioničkom tržištu čak i u zlatnim vremenima, i oni su se odlučili sklopiti neku od ponuđenih varijanata, u početku na manje novčane iznose. U sadržaju ugovora nije se spominjao Forex jer je postojala ‘sitna’ pravna zapreka – devizni zakon i Vladina uredba zabranjuju fi zičkim osobama trgovanje na Forexu. Acron grupa navodno je tomu doskočila tako što je imala svoje devizne dilere u riznicama nekoliko banaka koji su posao obavljali ‘ispod žita’ i ostvarenu zaradu uplaćivali na račune Acron grupe, koja ih je dalje prosljeđivala klijentima.

Faksimili ugovora

Acron prijavio poreznika

U jednom je trenutku Acron grupa na svojim internetskim stranicama imala i popis tvrtki koje su u njezino ime posredovale pri sklapanju ugovora s ulagačima: Ticma, Novus, Opes promet, Meritum product i Notos. Međutim, kada su novinari počeli postavljati pitanja, tvrtke su nestale s weba. Kako kažu nasamareni ulagači, u priču su bili i uključeni i akviziteri za koje se poslije doznalo da nemaju nikakav poslovni odnos s Acronom.

Priča zaplet dobiva početkom 2009., kad Acron obavještava ulagače da u sljedećih nekoliko mjeseci neće biti isplata jer se ‘tek na osnovi završnih fi nancijskih izvješća utvrđuje dobit društva i tek se tada može pristupiti obračunu dobiti’. Slučajno ili ne, otprilike u to vrijeme u Acron grupu stiže porezni inspektor koji zbog uočenih nepravilnosti kani napisati prijavu koju je voljan odbaciti za pozamašnu svotu. Acron prijavljuje poreznika USKOK-u, koji podiže optužnicu, no kako smo neslužbeno doznali, ne izvršava kompletnu fi nancijsku kontrolu društva. To nadležnima u Acronu kupuje dodatno vrijeme.

Konačni rasplet dogodio se u svibnju. Svakog ulagača poziva njegov Acronov akviziter i u ušminkanim prostorijama u Vukovarskoj ulici objašnjava mu da je Acron zapravo bio samo posrednik u trgovanju na Forexu koje su vršili dileri druge tvrtke pod nazivom Capys. Ulagači, gotovo odreda visokoobrazovane osobe koje su, da nije pohlepe kao glavne zapreke, kadre prepoznati prijevaru, pristaju potpisati nove ugovore kojima raskidaju svoj odnos s Acronom.

Pred gotovim činom

Iz Acrona (koji je, naglašava se u odgovoru, Capysov član) stiže odgovor Lideru: ‘Prema našem saznanju društvo Capys bavilo se za račun Acron grupe ulaganjem na devizno tržište u RH u hrvatskim bankama’, stoji u dopisu direktora Sanjina Krpelnika, koji za sve probleme izašle na vidjelo ove godine okrivljava Capys, kojem je na čelu 24-godišnji je Alan Pokupčić.

U tom trenutku većini ulagača postalo je jasno da moraju strahovati za svoje uloge, stoga su neki od njih odlučili javno progovoriti o načinu na koji su bili nasamareni za poprilične novčane iznose. Ukupno su naši izvori uložili više od 1,5 milijuna kuna od kojih im je samo dio vraćen kao navodna dobit na Forexu. Prema njihovim procjenama i tvrdnjama ljudi iz Acron grupe riječ je o više od 400 ulagača i 70-ak milijuna kuna uloženih u jednu tvrtku, a zatim i drugu. Prema Acronovim i Capysovim fi nancijskim izvješćima takav iznos može približno biti točan jer im ukupni prihodi i kratkoročna te dugoročna imovina premašuju 100 milijuna kuna, što je fantastičan rezultat za tvrtke sa samo osmero zaposlenika.

Slamka spasa

Pravno gledajući, ugovori ulagača i dviju tvrtki, osim što su puni dvojbi, ne upućuju na to da je riječ o prijevari jer se Forex nigdje ne spominje. Međutim, ima elemenata obmane jer su se klijentima usmeno obećavala brda i doline koja se, eto, zbog određenih zakonskih zaprječenja ne mogu pretočiti u ugovore. U tome ulagači vide svoju slamku spasa u mogućim sudskim procesima. Prema svemu sudeći, i ta će priča završiti s gubicima ulagača kao i u mnogim sličnim piramidalnim shemama.

Odgovornost je, svakako, na svakom ulagaču koji je morao računati i na potencijalne rizike ulaska u ne baš sasvim legalne poslovne kombinacije. S druge strane ostaje upitnim jesu li državna tijela, posebice Financijski inspektorat, nadležan za kontrolu deviznog poslovanja trgovačkih društava, mogla učiniti više da se te i slične makinacije ne rašire u tolikoj mjeri. Naime, osim dviju navedenih tvrtki internet vrvi sličnim ponudama za ulaganje na Forex koje, prema svemu sudeći, nitko ne kontrolira.

The post Forex obmana: Kako je Lider raskrinkao lanac sreće davno prije istrage i presude appeared first on Lider Media.