Quantcast
Channel: Lider Media
Viewing all 8311 articles
Browse latest View live

Vatreni otvorili novi Hyundai centar u Zagrebu

$
0
0
Hyundai centar
Hyundai centar

Nogometni reprezentativci Milan Badelj, Nikola Vlašić, Bruno Petković, Duje Ćaleta Car, Dominik Livaković, Marko Rog i Josip Brekalo, uz podršku Zorislava Srebrića i team menadžerice Ive Olivari, otvorili su sinoć novi Hyundai centar.

Svečanost otvorenja uveličali su veleposlanik Republike Koreje, Njegova Ekselencija gospodin Won Sup Park te ministar gospodarstva i poduzetništva Darko Horvat, predsjednik Hyundai Motor Europe, Dongwoo Choi te Thomas Schmid, izvršni dopredsjednik Hyundai Motor Europe.

Poznati grafiter Slaven Kosanović Lunar uživo je navijačkim motivima oslikao model električne Hyundai Kone, prvog električnog B-SUVa na automobilskom tržištu, a reprezentativci su je ukrasili svojim potpisima.

– Investicija od 25 milijuna kuna u izgradnju novog, najmodernijeg Hyundai centra čini nas jedinstvenom lokacijom u Hrvatskoj s električnim punionicama, gdje se istovremeno može puniti 15 električnih vozila – rekao je Lovre Živković, predsjednik Uprave Hyundai Hrvatska.

The post Vatreni otvorili novi Hyundai centar u Zagrebu appeared first on Lider Media.


Socijala pobijedila biznis: Struja poskupljuje tvrtkama 30 posto, kućanstvima šest posto

$
0
0

Poduzetnicima koji električnu energiju nabavljaju preko HEP Elektre u tzv. zajamčenoj usluzi struja će od 1. travnja poskupjeti više od 20 posto, a nekima čak i 30 posto. Za utjehu biznisu, i kućanstva će plaćati skuplju struju, premda će njima poskupljenje biti manje (šest posto), i stići će sa zadrškom (od 1. srpnja).

Ovu obavijest iz Narodnih novina stručnjak za energetsko tarifiranje u udruzi Splitski potrošač u Slobodnoj Dalmaciji obrazlaže rastom cijena na burzi električne energije u Budimpešti. Uz to, ove je zime bila izuzetno loše hidrološka situacija, pa su hrvatske hidroelektrane od listopada do siječnja isporučile 17,7 posto manje električne energije nego u istom razdoblju lani, pa smo sad još više ovisni o uvozu.

Mladena Pejnovića, koji je godinama u energetici poskupljenje ne iznenađuje.

– Savršeno je jasno da će se sva ekonomska kretanja kod nas u nekom roku približiti europskim kretanjima. Vidjelo se to kod promjena cijena rada proizvodnih radnika naročito u građevini, industriji i turizmu. Zato ni malo ne iznenađuje da se to događa i u energetici. Uostalom plinari su to već prošli pa je bilo za očekivati da se to dogodi i s električnom energijom. Strani opskrbljivači već su ranije najavljivali povlačenje s hrvatskog tržišta koje im nije dovoljno lukrativno, a općenito, konkurencija nam nije nam donijela ništa posebno dobroga. Prema podacima EU, kućanstva u samo šest država plaćaju manje od Hrvatske. No, u industriji je Hrvatska u ‘zlatnoj sredini’ – poduzetnici u čak 15 država plaćaju jeftiniju struju. Naravno, ovo poskupljenje našu će industriju učiniti još manje konkurentnom jer je i ovaj puta pobijedio socijalni pristup. Kakvi smo, nije ni moglo drugačije.

Paradoksalna situacija može se ilustrirati s klima uređajima na dvije susjedne zgrade, koji proizvode različite troškove. Od 1. travnja ta razlika bit će još dramatičnija. ‘Kućanstvo’ koje ima ‘zimmer frei’ imat će znatno jeftiniju struju od susjednog hotela, pa se mogu očekivati reakcije i od hotelijera.

A što je s argumentiranjem poskupljenja kretanjima na budimpeštanskoj energetskoj burzi?

– To bi i u principu bilo u redu. Ali, bilo bi u redu da su cijene padale u Hrvatskoj kada su bile niske na burzi, pa bi sada i slika bila nešto drugačija. Ali mi burze ne upotrebljavamo uvijek. Već samo kada nam odgovaraju – zaključuje Pejnović.

The post Socijala pobijedila biznis: Struja poskupljuje tvrtkama 30 posto, kućanstvima šest posto appeared first on Lider Media.

Javni poziv za projektne ideje poslovnog sektora u području istraživanja, razvoja i inovacija

$
0
0

Tematska inovacijska vijeća za zdravlje i kvalitetu života, sigurnost, promet i mobilnost, hranu i bioekonomiju te energiju i održivi okoliš objavila su 15. ožujka 2019. javne pozive za dostavu projektnih ideja poslovnog sektora u tematskim prioritetnim područjima definiranim Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Projektne ideje prikupljaju se s ciljem pripreme zalihe projektnih ideja poslovnog sektora u području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) u skladu sa Strategijom. Na taj se način, pristupom odozdo prema gore, osigurava učinkovit proces poduzetničkog otkrivanja i pruža podrška provedbi i apsorpciji sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u području IRI.

Ovim se pozivima prikupljaju isključivo projektne ideje. Prikupljene ideje poslužit će za usmjeravanje nadolazećeg natječaja za financiranje projekata koje će raspisivati Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u području IRI. Projektne ideje se trebaju odnositi na razvoj novih proizvoda i usluga, tehnologija i poslovnih procesa kroz povećanje privatnih ulaganja u IRI (vlastite aktivnosti istraživanja i razvoja, ugovorna ili kolaborativna istraživanja) te jačanje kapaciteta poslovnog sektora za IRI kroz poboljšanje suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama. Projektne ideje moraju biti u jednoj ili više sljedećih kategorija istraživanja i razvoja: industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj, studija izvedivosti. Projekti proizašli iz projektnih ideja moraju se moći realizirati u roku od najviše 36 mjeseci od početka eventualne realizacije, na području Republike Hrvatske. Prihvatljivi podnositelji i partneri su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici. Institucije iz znanstveno- istraživačke zajednice mogu se prijaviti kao partneri poslovne zajednice.

Proces validacije projektnih ideja provode validacijski odbori tematskih inovacijskih vijeća. Osnovni kriteriji prihvatljivosti temeljem kojih će se validirati relevantnost projektnih ideja su: 1. relevantnost projektne ideje za svako prioritetno tematsko područje; 2. kvaliteta projektne ideje. Javni pozivi otvoreni su do 25. ožujka 2019. godine, a projektne ideje se podnose slanjem potpisanog i ovjerenog obrasca u skladu s odgovarajućim javnim pozivom. Pozivi su objavljeni u rubrici Aktualno, na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

The post Javni poziv za projektne ideje poslovnog sektora u području istraživanja, razvoja i inovacija appeared first on Lider Media.

Potop malih vodovoda: Od 138 vodoopskrbljivača Vladin prag za opstanak doseže samo 28

$
0
0

Vlada je na današnjoj sjednici u saborsku proceduru pustila paket zakona koji reguliraju područje vodnih usluga, voda i vodnog gospodarstva. Najdramatičnije su promjene u Prijedlogu zakona o vodnim uslugama, kojim se definira okrupnjavanje lokalnih vodovoda. Prag za ‘samostalnost’ vodoopskrbnih tvrtki utvrđen je na dva milijuna prostornih metara isporučene vode na godinu (s tolerancijom od 10 posto, dakle 1,8 milijuna m3).

Rascjepkanost vodooopskrbne mreže notorna je činjenica. Postojeći vodnokomunalni sektor ima 8.400 zaposlenih, odnosno 4,6 zaposlenih na 1.000 priključaka. U Hrvatskoj je oko 190 ‘javnih isporučitelja vodne usluge javne vodoopskrbe i odvodnje’, dakle tvrtki koje se, pojednostavljeno, bave poslovima vodovoda i kanalizacije, a od 138 javnih vodovoda ‘prag samostalnosti’ od dva milijuna mvode na godinu doseže samo njih 28, i oni isporučuju čak 80 posto vode. Ostalih 110 lokalnih vodovoda koji isporučuju preostalu petinu vode bit će osuđeno na pripajanja većima, odnosno spajanja. No, sudeći prema obrazloženju zakonskog prijedloga, u kojem se spominje  ’35 i više uslužnih područja’, može se pretpostaviti da će se uz postojećih 28 spajanjima uspostaviti još samo desetak vodovoda.

Okrupnjavanje bi trebalo donijeti ujednačavanje cijena na jednom ‘vodouslužnom području’ i smanjenje ogromnih gubitaka u vodoopskrbnoj mreži, koji su oko 50 posto. Veće tvrtke moći će jače investirati u izgradnju sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jer je pokrivenost stanovništva tom uslugom samo 47 posto, i pritom će moći u većoj mjeri koristiti raspoloživa sredstva iz fondova EU.

Uslužna područja ne uređuju se zakonskim aktom, već Vladinom uredbom ‘nakon savjetovanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga’. Dakle, u općinskim i gradskim upravama i vodoopskrbnim tvrtkama počinje vrijeme vodovodnog lobiranja.

 

 

The post Potop malih vodovoda: Od 138 vodoopskrbljivača Vladin prag za opstanak doseže samo 28 appeared first on Lider Media.

RIT Croatia: I američka tvrtka zainteresirana za studente iz Dubrovnika

$
0
0

Događanje Dan karijera sastavni je dio obrazovanja na RIT Croatia koji svoje studente od prvog dana priprema za poslovne prilike i izazove s kojima se susreću na tržištu rada tijekom studija i nakon diplome. Između ostalog, fokus je na razvoju praktičnih znanja te osmišljenom programu stručne prakse od 800-1200 sati vezanom uz područje studija, koji svaki student mora završiti prije diplome.

Uz renomirane tvrtke iz Hrvatske i regije, ovom je događanju prisustvovala i američka tvrtka Admirals Cove Florida. Daniela Ayala, direktorica ljudskih resursa te tvrtke, izjavila je sljedeće: „Sa studentima RIT Croatia imamo vrlo pozitivna iskustva te smo odlučili doći na Dan karijera u Dubrovnik kako bi otvorili još pozicija. Impresionirana sam događanjem i interakcijom sa studentima. Prisustvovala sam na mnogo panela raznih sveučilišta, no ovakav stupanj proaktivnosti kod studenata je zaista rijedak.“

Ovogodišnji Dan karijera u Dubrovniku je okupio 300 sudionika s ciljem uspostave izravne komunikacije između studenata i poslodavaca. Obzirom na očekivanja tržišta rada, poželjno je čim ranije započeti se poslovno umrežavati. Studenti RIT Croatia ovu su priliku odlučili maksimalno iskoristiti kako bi pronašli odgovarajuću stručnu praksu ili zaposlenje te je u svega par sati održano gotovo 100 intervjua!

The post RIT Croatia: I američka tvrtka zainteresirana za studente iz Dubrovnika appeared first on Lider Media.

Dani komunikacija ugostit će najvećeg svjetskog PR stručnjaka Aarona Sheriniana

$
0
0
Aaron Sherinian

Već je poznato da bogati program ovogodišnjih Dana komunikacija nudi ponešto za svakoga u komunikacijskoj industriji. Uz razne panele i radionice namijenjene PR-ovcima, na festival stiže jedno od najnagrađivanijih imena u industriji: Aaron Sherinian, stručnjak za odnose s javnošću s više od dva desetljeća iskustva u korporativnim, filantropskim i diplomatskim sektorima.

Cijenjeni PRWeek prepoznao je njegov rad za UN Foundation i dodijelio mu laskavu titulu Global Communications Professional of the Year, a timu pod njegovim vodstvom nagradu Public Affairs Team of the Year.

Sherinianovo znanje i iskustvo u različitim sektorima vinulo ga je u visine komunikacijske industrije. Svoju karijeru započeo je i uspješno ju gradio u diplomaciji SAD-a kao čelnik komunikacija UN Foundationa, a u industriji koja je po samoj svojoj prirodi izazovna uspio je nezamislivo. U ulozi globalnog direktora komunikacija Aga Khan Development Networka, ne obazirući se na geografsku udaljenost i različitost industrija, Sherinian je gradio mostove između političkih ideologija.

Danas obnaša ulogu globalnog komunikacijskog potpredsjednika Philip Morris Internationala, a njegova jedinstvena pozicija čini ga predvodnikom komunikacijske transformacije jedne od najvećih svjetskih korporacija. Kroz cijelu je karijeru efikasnom komunikacijom dolazio do velikih rezultata, a koliko komunikaciju smatra esencijalnom jasno nam je kada kaže: „Inovativne komunikacije mogu graditi pozitivne globalne promjene te unaprijediti živote milijuna ljudi.“

Stručnjak za odnose s javnošću Aaron Sherinian najveći je, ali nikako nije jedini predstavnik PR-ovaca na ovogodišnjim Danima komunikacija; u trodnevnom programu posebno ističemo PR panel o komunikacijskom aspektu Brexita koji će analizirati komunikacijski stručnjaci te PR “anti-masterclass” na temu kriznog komuniciranja.

Sve koje zanima koji su najbolji recentni projekti domaće industrije odnosa s javnošću pozivamo na prezentacije projekata koji su nedavno okrunjeni Grand PRixom na natjecanju Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Za mlade, na svečanoj dodjeli nagrada bit će uručene nagrade dobitnicima natjecanja Young Lions u kategoriji PR, a u dnevnom programu osigurane su i PR radionice za studente.

The post Dani komunikacija ugostit će najvećeg svjetskog PR stručnjaka Aarona Sheriniana appeared first on Lider Media.

Vino uz žlicu: Pjenušac se sasvim fino sljubljuje s buregdžicima

$
0
0

Možda se toga ne biste sami dosjetili, no Mladinini pjenušci Poy sasvim se lijepo sljubljuju s buregdžicima (mali bureci s mesom), a moslavački Škrlet Trdenić private collection 2017. odlično ide uz begovu čorbu (kremastu juhu s bamijom, pilećim mesom i povrćem).

Novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su eno-gastro projekt ‘Vino uz žlicu’ kojim žele dokazati kako se vrhunska hrvatska vina mogu sljubljivati i s jelima koja se jedu žlicom. Projekt je nedavno predstavljen u zagrebačkom Aperitivo baru, gdje su se s vinima sljubljivala Podravkina jela, a ovog je tjedna novo  druženje s medijima upriličeno u restoranu Sofra, koji se nalazi u sklopu trgovačkog centra Green Gold, gdje je održano sljubljivanje vina s tradicionalnim bosanskim jelima.

Osim spomenutih, u Sofri su još sljubljeni Jakovac Chardonnay 2017 i klepe (kuhana tjestenina punjena mljevenom junetinom u umaku od vrhnja i češnjaka); japrak (male sarmice u listu raštike) i  Sirovica Rizling rajnski 2017; bamija s junetinom i rižom s Florijanićevom Frankovkom 2017.; slastica tufahija (kuhana jabuka punjena mljevenim orasima) i Traminac Radosh 2016 iločkog vinara Mladena Papka; bosanski lonac i Jakovac Cuvée crni 2013, kupaža merlota i cabernet sauvignona s puno sunca iz Erdutskog vinogorja. U neslužbenom ocjenjivanju, upravo je ova kombinacija imala najviše poklonika među novinarima, vinarima i ostalim uzvanicima.

The post Vino uz žlicu: Pjenušac se sasvim fino sljubljuje s buregdžicima appeared first on Lider Media.

Harald Trautsch objašnjava prednosti i ograničenja blockchain tehnologija

$
0
0

Decentralizirana tehnologija je vjerojatno najperspektivnija inovacija 21. stoljeća. No, kritičari odnedavno postaju sve glasniji i glasniji. Harald Trautsch, stručnjak za tehnologiju i izvršni direktor tvrtke Dolphin Technologies, već se neko vrijeme bavi temom ‘Blockchain’ promatrajući potencijale tehnologije, njene izazove, smislene aplikacije.

Podaci su virtualno zlato 21. stoljeća, vrlo su traženi i stoga u stalnoj opasnosti od oštećenja, manipulacije i krađe. Čudesno oružje protiv tih prijetnji zove se blockchain. Decentralizirana tehnologija omogućuje šifriran, transparentan prijenos podataka unutar mreže. To izvršavanje ugovora čini jednostavnijim i transparentnijim, primjerice u osiguranju ili prometu nekretnina. U financijskim transakcijama može se spriječiti pranje novca i korupcija, a kada se koristi u logistici teret se može bolje pratiti, distribuirati i prevoziti. Krivotvorenje proizvoda je otežano jer se komponente mogu pratiti uzduž opskrbnog lanca pa sve do porijekla sirovina. Blockchain bi također mogao revolucionirati upravljanje energetskim sustavima ili čak cijelim državama i, uglavnom, automatizirati financijska tržišta.

Globalno tržište Blockchaina raste brzo – Prvo šire polje primjene blockchain tehnologije veže se za kriptovalutu Bitcoin, koja je postala zanimljiva kao decentralizirana valuta prvenstveno zbog prvotnog ogromnog povećanja cijena. Čak i korporacije već dugo eksperimentiraju s blockchain tehnologijama koje će u sljedećih pet godina prema Trending Topics povećati globalno tržište do 10 milijardi dolara. Otvorenu izvornu blockchain platformu Hyperledger, kojom upravlja Linux Foundation, već koristi više od 260 banaka i korporacija kao što su Deutsche Telekom, Alibaba Cloud, Airbus, American Express, Daimler i Intel. Oni pružaju kodove i alate, webinare i vodiče za daljnji razvoj ove nove tehnologije.

Austrijska tvrtka Dolphin Technologies također dio svoje “Mobilio” aplikacije premješta na blockchain. Korisnici koji ne koriste svoje mobilne telefone tijekom vožnje zbrajaju bodove koje mogu zamijeniti za Mobilio tokene. Ovi tokeni mogu biti upotrijebljeni za kupnju usluga osiguravajućih kuća i njihovih partnera. – Zapravo, naši tokeni su prava valuta – kaže Harald Trautsch, izvršni direktor tvrtke Dolphin Technologies i bivši polaznik programa Global Executive MBA na poslovnoj školi WU Executive Academy. Tvrtka Dolphin Technologies koristi javni blockchain kako bi pridobila povjerenje javnosti: – To zapravo jamči da su u optjecaju samo tokeni koje su kreirali korisnici – objašnjava Trautsch.

Kritičari izazivaju zabrinutost – Ne susrećemo se samo s pozitivom, i glasovi kritičara postaju sve glasniji. Poslovni savjetnici u McKinseyju smatraju da je ‘hype’ o tehnologiji blockchaina pretjeran i o njoj nemaju pozitivno mišljenje: preskupa je, previše složena i u mnogim slučajevima nepotrebna (vidi ovdje). Vjeruju da tehnologija neće prerasti svoj pionirski status i predviđaju joj neizvjesnu budućnost.

– Naravno, morate pažljivo razmisliti o tome je li vam blockchain uopće potreban za određenu poslovnu aplikaciju – priznaje Harald Trautsch te nastavlja kako je u stvari transakcija na javnom blockchainu vrlo skupa: Transakcija na javnom blockchainu košta oko milijun puta više od obične transakcije putem konvencionalnog sučelja. Ima li takav skup sustav smisla? To ovisi o ugovornoj osnovi. – Informacije mogu zaista biti toliko relevantne ili ugovor toliko važan da se isplati – kaže Trautsch. Još jedan nedostatak – u usporedbi s konvencionalnim sučeljima za financijske transakcije, javni blockchaini su vrlo spori. Etherum blockchain trenutno može obraditi samo oko 20 transakcija u sekundi. S druge strane, pružatelji usluga plaćanja kao što je Visa obrađuju oko 30.000 transakcija u sekundi. Osim toga, s javnim blokchainima svi se podaci pohranjuju na svakom pojedinom čvoru. Na prvi pogled to zvuči vrlo neučinkovito i u mnogim slučajevima jest. – Blockchain ima smisla ako želite omogućiti transakciju između stranaka koje nemaju povjerenja jedna u drugu – kaže Harald Trautsch te dodaje: Takozvani pametni ugovori omogućuju provođenje određenih transakcija bez posrednika, usto prihvaćajući veće troškove. Transakcije osjetljivog sadržaja, koje ne bi trebale biti vidljive trećim stranama, moguće je provesti van blockchaina i jednostavno napisati verifikaciju transakcije u lancu. – To je posebno važno za ugovore o osiguranju, gdje se razmjenjuju osobni podaci i osjetljive informacije – kaže Trautsch. Naravno, sigurnost podataka i zaštita od manipulacije također su važni. Budući da su podaci na blockchainima pohranjeni na više mjesta, manipulacija je teža. Postoji hipotetski problem od 51% da ‘ako netko kontrolira više od 50 posto blockchaina, može njime manipulirati – kaže Trautsch. Iz današnje perspektive, međutim, u javnim blockchainima nije realno da si netko može pružiti veću računalnu snagu od svih ostalih sudionika zajedno.

Eksponencijalni napredak – No, znači li to doista da se ‘boom’ oko blockchaina bliži kraju prije nego što je stvarno započeo? Alfred Taudes, znanstveni direktor Istraživačkog instituta za kriptoekonomiju na bečkom sveučilištu WU, s time se ne slaže: E-mail je bio nova aplikacija u to vrijeme i nismo mogli naslutiti što možemo očekivati. Blockchain će ponuditi brojne potpuno nove aplikacije koje će dominirati čitavim gospodarstvom. Mi smo samo u fazi pokušaja i pogreške. Harald Trautsch ima slično stajalište: Baš kao što je internet tek postao relevantan zbog sadržaja i usluga, brzina adaptacije blockchaina postat će eksponencijalno brža s brojem slučajeva uporabe. Važno je naglasiti da se tehnologija blockchaina mora koristiti namjerno i selektivno u poslu. Onda definitivno ima svijetlu budućnost.

Pojednostavljeno, ovako funkcionira blockchain tehnologija: svaka transakcija svakog dijela informacije dobiva odgovarajući tzv. hash kod preko kojeg se može pratiti do odgovarajućih umreženih računala (čvorova). Sve informacije i transferi pohranjeni su na svim čvorovima. Na javnim blockchainima sve transakcije su vidljive svima, u privatnim blockchainima vidljive su dotičnoj zatvorenoj grupi ili čak i određenim sudionicima.

The post Harald Trautsch objašnjava prednosti i ograničenja blockchain tehnologija appeared first on Lider Media.


IN2 pobijedio JGL, A1, Končar, Perpetuum Mobile, Styriju i Croatia osiguranje

$
0
0

U Zagrebu završilo se dvodnevno Natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC) u organizaciji hrvatskog Alumni kluba IEDC-Poslovne škole Bled. Nakon finalnih prezentacija timova svih sedam tvrtki: JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje, vođa natjecanja prof. Jim Ellert, proglasio je, da je tim IN2 najbolje riješio zadani poslovni izazov. Prof. Ellert, profesor na IEDC-Poslovnoj školi Bled i bivši dekan IMD Lausanne u Švicarskoj, ovom prilikom predavao je hrvatskim menadžerima na temu “Lekcije uspješnih ulagača na burzi”.

U skladu s misijom razvijanja poslovnog razmišljanja, suočavanja mladih managera s aktualnim izazovima u tvrtkama i poticanja timskog rada, IEDC-Poslovna škola Bled već tradicionalno organizira međunarodno natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva.

IEDC Alumni klub Hrvatska okuplja diplomante IEDC-Poslovne škole Bled, s ciljem promocije dodatne poslovne edukacije te cjeloživotnog učenja među mladim menadžerima i voditeljima hrvatskih tvrtki. Na dužim IEDC programima prisustvovalo je više od 1.000 menedžera iz Hrvatske, a više od polovica završilo je Executive MBA. Hrvatski alumni klub IEDC je u 2008. godini, kako bi demonstrirao naprednu metodologiju učenja i potencijalne koristi za mlade menadžere, organizirao 1. natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, a zbog iznimnog uspjeha i velikog interesa sudionika, ono je već postalo tradicija u Hrvatskoj. Pobjednici natjecanja u Hrvatskoj će se suočiti sa pobjedničkim ekipama iz Rumunjske, Rusije, Slovenije i Srbije na IEDC Global Case study competition koji će se održati u rujnu 2019.

Sedam vodećih hrvatskih tvrtki – JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje sudjelovalo je u sljedećem izazovu: u 24 sata riješiti zahtjevan slučaj iz realne poslovne situacije. Nakon završnih predstavljanja je žiri, kojeg su činili Goran Augustinović, Neven Dujmović i prof. Ellert, proglasio pobjednika: ekipu IN2 koja se dokazala najtemeljitijim pristupom, uravnoteženom analizom i prijedlogom rješenja.

– Ovo je bilo stvarno šokantno, nismo očekivali pobjedu. Došli smo kao tim nešto naučit, steći nova iskustva i vidjeti kako u ovakvim situacijama reagiramo. Bilo je jako intenzivno i edukativno iskustvo – komentirali su pobjedu članovi tima IN2.

Nakon završetka natjecanja, IEDC-Poslovna škola Bled organizirala je otvoreno predavanje tzv. MBA for a day. Prof. Ellert, održao je interaktivno predavanje na temu “Lekcije uspješnih ulagača na burzi”.

The post IN2 pobijedio JGL, A1, Končar, Perpetuum Mobile, Styriju i Croatia osiguranje appeared first on Lider Media.

#prvih25: Uz čistilicu iz Podravine zablistat će svjetske metropole

$
0
0
čistilicu

Kad su prije gotovo trideset godina u Kalinovcu Frane Franičević i Darko Paviša, dvojica prijatelja i entuzijasta inženjera, otvorila malu zanatsku radionicu za popravak alatnih strojeva i poljoprivredne mehanizacije, nisu ni slutili da će njihovi proizvodi danas biti zastupljeni na pet kontinenata i u gotovo četrdeset zemalja.

Većina prihoda od izvoza

Tvrtka RASCO danas je među vodećim proizvođačima opreme za komunalno održavanje u Europi. Poslovne ideje često realizira u sklopu projekata koje sufinancira Europska unija
Njihova tvrtka RASCO danas je među vodećim proizvođačima opreme za komunalno održavanje u Europi. Kontinuirano raste, razvija asortiman i danas ima 380 zaposlenih u četiri države te više od sedamdeset različitih izvoznih proizvoda koje odlikuju visoka kvaliteta izrade i vrhunska tehnologija. Više od osamdeset posto prihoda RASCO ostvaruje izvozom. U moderno opremljenim pogonima proizvodnja je potpuno integriran proces koji počinje sirovim metalom, a završava gotovim proizvodom.

Godine 2012. malim univerzalnim vozilom poznatijim kao MUVO tvrtka je ušla u segment komunalnog tržišta, a danas su u njoj usredotočeni na razvoj nove generacije opreme za čišćenje javnih gradskih površina. Njezin je novi proizvod Lynx, kompaktna gradska vakuumska čistilica otporna na klimatske uvjete.

– Lynx je, zapravo, veliki usisavač koji kruži gradom i skuplja otpatke, proizvod koji se upotrebljava u svim godišnjim dobima. Za njime postoji velika potražnja na tržištu, traže se tisuće komada. Zahvaljujući planiranom ostvarivanju prihoda od Lynxove prodaje i rezultatima tog projekta koji će se provoditi do 2025. namjeravamo zaposliti sedamnaest novih zaposlenika i očekujemo porast prihoda od izvoza za više od pedeset posto – naglasio je predsjednik Uprave tvrtke RASCO Ivan Franičević i dodao da do 2020. planiraju uložiti 71 milijun kuna kako bi proširili ponudu na poslovna područja koja ne ovise o klimatskim promjenama.

– Investicije i inovacije, rast zaposlenosti i razvoj gospodarstva ciljevi su koji pridonose društvu u cijelosti, a ne samo pojedinom poduzetniku. Svojim proizvodima i rješenjima pridonijeli smo ostvarenju tih ciljeva i uspjeli ostvariti status jednog od vodećih europskih proizvođača opreme za komunalno održavanje – tvrdi Franičević, dodajući da će osim s klasičnim dizelskim motorom Lynx biti dostupan u električnoj izvedbi te će tako doista ekološki čistiti ulice.

Nepovratno 16 milijuna kuna

Električni pogon svoje nove čistilice RASCO razvija u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u sklopu trajno otvorenog poziva ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja’ financiranog novcem Europskog fonda za regionalni razvoj. RASCO je za svoju novu čistilicu u sklopu ovog poziva dobio gotovo šesnaest milijuna kuna nepovratnih sredstava, a tvrtka i druge poslovne ideje često realizira u sklopu projekata koje sufinancira EU. U sklopu jednoga financirala je ulaganje u poboljšanje informacijsko-telekomunikacijske tehnologije kako bi poboljšala poslovne procese. Koliko su nove tehnologije važne za tu podravsku tvrtku, dovoljno govori podatak da još od 2006. dio proizvodnog procesa obavljaju – roboti.

– Kako bismo postali još bolji, potreban nam je dodatni prostorni i strojni kapacitet. Pomažu nam razvoj informacijske tehnologije i automatizacija procesa u proizvodnji, a za sve to potrebni su izvori financiranja. U tome nam znatno mogu pomoći nepovratna sredstva iz fondova EU – zaključuje Franičević.

RASCO je samo jedan od #prvih25.

The post #prvih25: Uz čistilicu iz Podravine zablistat će svjetske metropole appeared first on Lider Media.

Marko Turalija: U početku sam učio od starijih kolega, danas nerijetko od mlađih

$
0
0
Mario Turalija

Zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a smatra da rezultata, koji su najbolji pokazatelj učinkovitog menadžmenta, ne bi bilo bez svakodnevnoga predanog rada njegova tima s poduzetnicima 

Zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija imenovan je na tu funkciju u veljači ove godine, nakon što je dvije godine obnašao dužnost člana Uprave. Turalija je prije dolaska u HAMAG-BICRO bio zamjenik ondašnjeg ministra u Ministarstvu poduzetništva i obrta od 29. veljače 2016. do 17. studenoga 2016. godine. Također ima veliko iskustvo rada u realnom sektoru, osobito u bankarskom sustavu. Rukovoditeljske vještine usavršio je radeći na vodećim pozicijama, počevši od vinkovačke tvrtke Eurco, vodeći posebne projekte i savjetujući Upravu o bankarstvu i financijama. Nakon toga, 2011. godine priključuje se Pivovari Daruvar kao predsjednik Uprave, a zatim odlazi u Splitsku banku kao regionalni direktor za malo i srednje poduzetništvo za istočnu Hrvatsku.

Usmjerenost na rezultate

Svojim bogatim iskustvom u radu s manjim tvrtkama i većim korporacijama, pregovaranju i savjetovanju u vezi s rizičnim proizvodima bankarskog sektora, za Turaliju u agenciji HAMAG-BICRO kažu da snažno pridonosi uspješnom vođenju te agencije. Što ne čudi, jer kako nam je i sam rekao, njegov svakodnevni rad usmjeren je isključivo na rezultate, koji su jedini pokazatelj uspješnosti upravljanja tvrtkom.

– Mogu se pohvaliti da kao agencija, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, bilježimo odlične rezultate u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije namijenjenih poduzetnicima. Naime, samo u protekle tri godine potaknuli smo više od 9,3 milijarde kuna investicija putem različitih nepovratnih potpora i financijskih instrumenata. Osim nepovratnih sredstava, za koja su poduzetnici posebno pokazali interes, zabilježen je izniman uspjeh u povlačenju sredstava putem ESIF financijskih instrumenata Mikro i Malih zajmova. Primjerice, putem ESIF financijskih instrumenata poduzetnicima smo stavili na raspolaganje 112 milijuna eura, ali predviđena alokacija iscrpila se velikom brzinom, stoga smo za tu namjenu osigurali dodatnih 20 milijuna eura. Zajmovi HAMAG-BICRO-a doista su se pokazali kao vrlo brz i najjeftiniji način financiranja mikro i malog poduzetništva u Hrvatskoj – objašnjava Turalija. U svojoj dosadašnjoj karijeri imao je više različitih mentora, savjetnika i kolega uz koje je jako mnogo učio. Otkrio nam je da se voli okružiti ljudima od kojih može svakodnevno naučiti nešto novo.

– Svi već znamo od kolike je važnosti cjeloživotno učenje i usavršavanje. Od mog prvog posla do danas, stvari su se potpuno promijenile. Koliko god sam u početku učio od starijih kolega, danas nerijetko učim i od mlađih – rekao je Turalija.


Školovanje: Ekonomski fakultet u Osijeku
Karijera: Počeo je u tvrtki Eurco, gdje je bio zadužen za vođenje posebnih projekata i savjetnik Uprave za bankarstvo i financije, a zatim imenovan predsjednikom Uprave u Pivovari Daruvar. U Splitskoj banci bio je regionalni direktor za malo i srednje poduzetništvo za istočnu Hrvatsku. Prije dolaska u HAMAG-BICRO bio je zamjenik ministra u Ministarstvu poduzetništva i obrta.
Hobi: nautika i fitness


Ljudi čine posao

Neopipljive elemente liderstva – ustrajnost, dosljednost, radoznalost, zaigranost, autentičnost i samosvijest, Turalija smatra poželjnim osobinama, ali jako teško mu je sagledati sebe objektivno i nazvati se liderom.

– Međutim, opet ću se vratiti na rezultate koji su najbolji pokazatelj učinkovitog menadžmenta. Istih tih rezultata naravno ne bi ni bilo bez mog tima, koji svakodnevno predano radi s poduzetnicima koji nam ukazuju povjerenje birajući nas kao strateškog partnera u osiguranju svoje investicije. Vjerujem kako upravo dobro usklađen tim predstavlja žilu kucavicu svake organizacije i koji dobrim upravljanjem može postići uspjeh u poslovanju – uvjeren je Turalija.
Zato Turalija uvijek voli reći kako ljudi čine posao. Ljudski faktor je po njemu od velike važnosti i temelj za sastavljanje tima. A ako je temelj dobar, kako kaže Turalija, rezultati su neizostavni.

Uz upravljačku funkciju, Turalija se stigne i posvetiti hobijima, kojih, otkriva, ima više, a neki od najdražih su mu nautika i fitness. Svako slobodno vrijeme voli provoditi sa svojom najboljom prijateljicom, partnericom i najvećom ljubavi – suprugom Majom i njihovom kćeri Mijom. Zamjeniku predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Mariju Turaliji upravo je obitelj najveća podrška i oslonac. 

The post Marko Turalija: U početku sam učio od starijih kolega, danas nerijetko od mlađih appeared first on Lider Media.

TOP 12 antiaging inovacija: Vječna mladost bliža je nego što mislite

$
0
0

Mnogi su mitski junaci tražili vrelo vječne mladosti. Kako bi očuvala mladolik izgled, Kleopatra se kupala u magarećem mlijeku, grofica Bathory u krvi djevica, a danas se koriste usluge plastičnih kirurga, pilule u obliku vitamina i antioksidansa, dodataka prehrani…

U potragu za eliksirom mladosti dao se i akademik Miroslav Radman kreirajući ADR energizer HPE 40, antioksidans nove generacije. Iako nitko dosad nije smislio formulu koja zaustavlja starenje, postoje brojne inovacije koje zaustavljaju taj neizbježni prirodni proces, kako bi barem za trenutak odgodili neizbježnost vlastite smrtnosti.

Pogledajte koje su najnoviji trendovi u inovacijama protiv starenja.

1. Reprogramiranje stanica starenja

Primjena djelomičnog reprogramiranja pomaže oporavku mišića u starijih miševa. Pokusni miševi živjeli su trideset posto dulje od onih na kojima taj postupak nije primijenjen.

2. Ciljanje mutantnoga mitohondrijskog DNK-a

Istraživači s CalTecha i UCLA-e još su u studenome 2016. otkrili kako se manipuliranjem mitohondrija učinkovito popravlja DNK.

3. Poticanje diobe starih stanica

Britanski istraživači sa Sveučilišta Exeter i Sveučilišta Brighton otkrili su da se ubrzigavanje tzv. reveraloga, tvari slične resveratrolu, antioksidansu iz vina, može potaknuti starije stanice na diobu.

4. Obrnuto starenje pasa

Startup Rejuvenate Bio sa Sveučilišta Harvard modificira gene koker španijela i dobermana kako bi im produljio život.

5. Senolitički lijekovi

Selektivno se ubiju stare stanice i usko uspori starenje.

6. Sintetski peptidi

 

Znanstvenici sa Sveučilištu Marshall miševima na zapadnom načinu prehrane davali su sintetske peptide, što je usporilo starenje njihovih stanica. Slične razultate polučio je test proveden na humanim kožnim fibroblastima.

7. Virusi zaglađuju stanice

Boranje jezgre stanice otežava funkcioniranje DNK-a, zbog čega se stari. To mogu spriječiti virusi koji pomažu u zagladiti nuklearnu membranu stanice.

8. Ubrizgavanje mlade krvi u stari krvni sustav

Ubrizgavanje krvi mlađih miševa u krv starijih potaknulo je proizvodnju neurona i matičnih stanica u mozgu starijih miševa koji je počeo funkcionirati kao mozak mlađih.

9. Tablete protiv starenja

Nekoliko kapi nikotinamid adenin dinukleotida (NAD +) dodanog u vodu miševima pobudilo je razinu NAD+ u njihovim stanicama pa su se pomladili.

10. Pomlađivanje kanabisom

Sastojak kanabisa THC poboljšava funkcije mozga, što znači da može poboljšati kognitivne sposobnosti. To su zaključili znanstvenici sa Sveučilišta u Bonnu i Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

11. Upotreba bakterija u tabletama protiv starenja

Rapamicin, sastavni dio bakterije pronađene na Uskršnjem otoku, odgađa smrt crva, mušica i miševa.

12. Brisanje loših gena

U Institutu Buck i na Sveučilištu Washington izdvojili su i izbrisali neke gene identificiravši i uklonivši 238 stanica, što je produljilo životni vijeki za šezdeset posto.

Cijelu priču o ‘antiaging’ industriji pročitajte od četvrtka u tiskanom izdanju Lidera, a već od srijede poslijepodne u digitalnom izdanju.

The post TOP 12 antiaging inovacija: Vječna mladost bliža je nego što mislite appeared first on Lider Media.

Influencerica Ella Dvornik otkriva koji joj je sljedeći veliki pothvat u poslovnom planu

$
0
0

Ellu Dvornik prvi smo puta upoznali u jednom od prvih hrvatskih reality emisija, Dvornikovi, gdje se predstavila kao buntovna kćer poznatog pjevača Dine Dvornika. Put ju je zatim odveo u manekenske vode, kratko vrijeme bavila se pjevanjem, a zatim je otišla u inozemstvo gdje je izgradila karijeru influencerice i upoznala današnjeg supruga, britanskog poduzetnika Charlesa Pearcea, a iz te se ljubavi rodila kćerkica Balie Dee.

Njezin Instagram profil prati 318 tisuća ljudi, vlog na YouTubeu ima 45,794 pratitelja, dok je na Facebooku lajka 351,202 fana.

U specijalnom prilogu Lider trend donosimo veliki intervju s Ellom Dvornik koja iz tjedna u tjedan zabavlja naciju nastupajući u HTV-ovoj emisiji ‘Zvijezde pjevaju’ s partnerom Goranom Boškovićem.

Iako fotografije supruga i kćerke Balie Dee često objavljuje u svojim statusima na društvenim mrežama, u intervjuu za Lider trend ističe kako joj je privatnost bitna te da ne bi voljela svoje voljene izložiti nekom većem projektu poput reality showa. Međutim, doznajemo što je sljedeće u biznis planu svestrane Elle.

– Planiram se baciti u izradu vlastitih proizvoda. Nekako mi to najviše nedostaje u svemu ovome. Već sam se okušala s nekim drugim brendovima i jako sam zadovoljna rezultatima, pa se nadam da će me život odvesti u tom smjeru.

Zašto je Ella Dvornik najgori neprijatelj samoj sebi i koliko bloger u Hrvatskoj može zaraditi pročitajte u velikom intervjuu u prilogu Lider Trend, koji dolazi uz novi broj digitalnog i tiskanog Lidera.

The post Influencerica Ella Dvornik otkriva koji joj je sljedeći veliki pothvat u poslovnom planu appeared first on Lider Media.

Sara Hedjever, Infobip: Zašto sam se odlučila za MBA i prijavila za COTRUGLI stipendiju

$
0
0
Cotrugli

COTRUGLI Business School, vodeća poslovna škola u JI Europi, dodjeljuje Executive MBA (EMBA) i MBA stipendije ambicioznim pojedincima koji ulažu u svoju budućnost. Misiju škole da potiče lidere na osobni razvoj, razvoj svojih organizacija i društva u cjelini ove godine COTRUGLI će ostvariti dodjelom po četiri polovične MBA i EMBA stipendije te stipendija od 30% kandidatima.

PRIJAVITE SE

Među stipendistima škole proteklih godina je i Sara Hedjever, Telecom Solutions Executive u Infobipu, jednoj od vodećih regionalnih IT kompanija. S nama je podijelila svoja iskustva iz prestižne poslovne škole.

Zašto ste se odlučili za Executive MBA program?

– Prije svega, iz želje za produbljivanjem postojećih te stjecanjem novih znanja i vještina. Tu je naravno i želja za dobrim networkingom, kao i očekivanje da će se sve navedeno pozitivno odraziti na poslovni uspjeh. Na kraju, MBA je i svojevrsna izjava kojom poručujem da želim više i da sam spremna ulagati u vlastiti razvoj.

Kakva su bila očekivanja od programa i koliko su ispunjena?

– Moja očekivanja su uvelike ispunjena kada govorimo o međunarodno priznatim predavačima, metodama rada, studijama slučajeva te konkretnim primjerima, ali i što se tiče polaznika, grupnog rada, razmjena ideja te drugačijih pogleda na poslovanje.

Kakve su mogućnosti umrežavanja, tj. networkinga s ostalim polaznicima?

– Na mjesec u prosjeku provodimo tri do četiri dana zajedno na predavanjima, gdje radimo u timovima. Jasno je da su komunikacija, upoznavanje, a time i umrežavanje, neizbježni dio programa. Ono što daje dodatnu čar jest da su polaznici iz raznih industrija, a ako uzmemo u obzir i COTRUGLI mrežu alumnija, mogućnosti za širenje ne samo mreže poslovnih kontakata nego i prijatelja su nebrojene.

Koje bi vještine uspješan menadžer, odnosno lider poslovnog tima, trebao imati u današnje vrijeme?

– Prije svega, svaki menadžer trebao bi imati viziju vlastitog tima te domensko znanje; treba imati razvijenu emocionalnu inteligenciju, što uključuje kako razumijevanje drugih tako i razumijevanje samog sebe. Od njega se očekuje da prevenira i uspješno rješava konflikte, pokazuje razumijevanje i empatiju prema potrebama i emocijama članova svog tima te uspješno navigira kroz kompleksne socijalne strukture organizacije i poslovne okoline. Pritom je potrebno voditi računa o uključivosti, moralu, etici, ekologiji i ostalim ne nužno poslovnim pitanjima.

Koji su vam planovi za daljnji razvoj karijere?

– Jedna od najvažnijih stvari koje sam naučila tijekom MBA programa jest da treba težiti povećanju vrijednosti organizacije u kojoj radiš, ali naravno i svoje okoline i društva u cjelini, pritom ne izgubivši vlastiti identitet i principe. Završetak MBA programa ne znači završetak učenja tako da ću sigurno i dalje raditi na tom polju. Već tijekom pohađanja Executive MBA programa moja je karijera doživjela skok. Budući da sam dio brzorastuće organizacije, ne sumnjam da će biti izazova i mogućnosti za učenje i rast.

Koji biste savjet dali budućim kandidatima za stipendije? Na što bi se trebali usredotočiti?

– Budućim kandidatima savjetovala bih da prije svega ispitaju svoje motive i očekivanja te da budu svjesni da vrijednost koju će dobiti od studija primarno ovisi o njima samima. Prije prijave za stipendiju ili studij bilo bi dobro da svaki kandidat napravi retrospektivu samog sebe i svojeg dosadašnjega karijernog puta, kako bi u selekcijskom procesu mogao predstaviti sebe, svoje znanje i iskustvo te, ono najvažnije, motivaciju za studij.

PRIJAVE ZA STIPENDIJE

Ako ste stekli relevantno radno iskustvo, imate fakultetsku diplomu i govorite engleski jezik, možete se prijaviti za E/MBA stipendije OVDJE.

The post Sara Hedjever, Infobip: Zašto sam se odlučila za MBA i prijavila za COTRUGLI stipendiju appeared first on Lider Media.

EKSKLUZIVNO: Lider na Baselworldu, najvećoj svjetskoj izložbi satova i nakita

$
0
0

Piše Dubravka Tomeković Aralica

Proljeće je u Baselu počelo otkucajima finih satnih mehanizama i sjajem dijamanata. Od danas do idućeg ponedjeljka u ovom švicarskom gradu  okuplja se urarska i draguljarska elita, i premda se u odnosu na ranije godine broj izlagača ozbiljno smanjio, već prvog dana održavanja ovog sajma vidljivo je da Baselworld itekako ima što ponuditi posjetiteljima.

Više od 500 izlagača predstavlja svoja dostignuća,  a mnoge kolekcije satova i nakita upravo ovdje pred novinarima i distributerima iz cijelog svijeta imaju svoju premijeru. Kreativci koji se okupljaju na Baselworldu diktiraju trendove u svijetu urarstva i draguljarstva, i baš svi imaju ista očekivanja: povećati prodaju i osvojiti nova tržista.

Švicarsku –  kolijevku svjetskog urarstva – zastupa 108 izlagača, a nakon dvije teške godine 2018. im je donijela rast izvoza satova  od 6,3 posto. Zato u renomiranim brandovima – Patek Philippe, Zenith, Breitling, Chopard, Rolex, Hublot… – smatraju da su prošlogodišnji rezultati  u kombinaciji s njihovim odvažnim kreacijama, dobar indikator optimizma s pokrićem.

Baselworld vuče tradiciju od 1917. godine, kad je već na prvom gospodarskom sajma u Baselu dio bio posvećen urarima i draguljarima. Izložba se kasnije osamostalila, mijenjala nazive, branša je bilježila uspone i padove, ali u protekle 102 godine jedno je ostalo nepromijenjeno – renomirani urari i draguljari baš ovdje predstavljaju svoje luksuzne klasične modele satova za žene i muškarce, komplicirane kronografe i kronometre, lude kreacije i remek djela ručnog rada…

Lider sljedećeg tjedna u tiskanom i digitalnom izdanju objavljuje veliku reportažu Dubravke Tomeković Aralice o transformaciji Baselworlda, i otkriva kako će urari i draguljari kapitalizirati svoje prisustvo na showu u Baselu

The post EKSKLUZIVNO: Lider na Baselworldu, najvećoj svjetskoj izložbi satova i nakita appeared first on Lider Media.


Strujna diskriminacija: Cvjećar za 12 kvadrata platio struju 800 kuna – prije poskupljenja

$
0
0
cvjećar

– 30 godina sam obrtnik i nikada nisam živio lošije. Zašto smo mi obrtnici diskriminirani? Cijene za struju trebale bi biti iste svima, i kućanstvima i obrtima – požalio se redakciji Lidera obrtnik koji se bavi prodajom cvijeća. Ogorčen najavljenim poskupljenjem električne energije koje stupa na snagu 1. travnja pita se kolike će tek sada račune dobivati za svoj poslovni prostor od 12 kvadrata, kada mu je posljednji račun za struju iznosio više od 800 kuna.

Podsjetimo, jučer je najavljeno da će poduzetnicima koji struju nabavljaju preko HEP Elektre računi po novom biti 20 do 30 posto veći.

Veliki je to udar obrtnicima, koji su već sada pod teretom raznih nameta, kaže nam obrtnik koji iznajmljuje prostor od 12 kvadrata na tržnici u Dubravi. Osim što je ovoga mjeseca samo za struju dobio račun od preko 800 kuna, tu su i računi za vodu, te najam prostora.

Uz cvjećaru, naš sugovornik koji je želio ostati anoniman ima i postolarsku radionicu, no ni tu mu ne cvjetaju ruže.

– U Zagrebu je 1991. godine bilo 700 postolara, a danas ih je 60. Neki od obrtnika koje znam zatvorili su obrte i otišli u Irsku gdje je mnogo lakše poslovati. I sam bih otišao, no imam dijete koje ovdje ide u školu.

Obrtnik je osobito ljut na neravnopravnost i povlašten položaj nekih, što samo stavlja dodatan teret na male poduzetnike.

– Jedini koji dobro posluju su oni povezani s Gradom, s gradonačelnikom Bandićem, oni gradski prostor unajmljuju po povlaštenoj cijeni. Mi ostali nemamo nikakvu podršku, postoji Hrvatska obrtnička komora koja ništa ne radi da bi zaštitila nas i naše interese – kaže nam ogorčeni obrtnik pozivajući i druge da se pobune protiv dvostrukih mjerila za cijene struje.

The post Strujna diskriminacija: Cvjećar za 12 kvadrata platio struju 800 kuna – prije poskupljenja appeared first on Lider Media.

Danas u Hrvatskoj: Konferencija Power of Data 2019

$
0
0

Najavljujemo najvažnije događaje u Hrvatskoj za petak, 22. ožujka.

ZAGREB – Konferencija Power of Data 2019 u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, Platinum IBM Business partnera i poslovnog tjednika Lider održat će se u hotelu Academia u Zagrebu.

VINKOVCI – U susret glavnom dijelu turističke 2019. te ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma u Slavoniji, ministar turizma Gari Cappelli na radnom će sastanku s ključnim predstavnicima turističkog sektora Hrvatske razgovarati o pripremi i očekivanjima od ove turističke godine (13,30 sati izjave za medije, Hotel Admiral, Ulica bana Josipa Jelačića 6).

ZAGREB – Sjednica Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Australijom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojoj će biti riječi o pregovorima EU-a i Australije o ugovoru o slobodnoj trgovini. Cilj Poslovnog vijeća je poticanje i jačanje gospodarskih odnosa Hrvatske i Australije u trgovini, industriji, tehnološkom razvoju, ulaganjima, turizmu, uslugama i drugim područjima, s posebnim naglaskom na povećanje izvoza hrvatskih roba u Australiju (13,00 sati, HGK – Komora Zagreb, Draškovićeva 45).

ZAGREB – Nastavak 11. sjednica Hrvatskog sabora (9,30 sati, Hrvatski sabor- Velika vijećnica,Trg sv. Marka 6).

ZAGREB – U organizaciji Vijeća mladih Predsjednice Republike Hrvatske održat će se okrugli stol na temu „Biti mlad, politički obrazovan i živjeti u Hrvatskoj“. Predviđeno je obraćanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović (14 sati, Pantovčak 241). Predstavnici medija u Ured predsjednice trebaju doći do 13,30 sati.

ZAGREB – Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak svečano će uručiti ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu Poziva „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“ iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u 10 sati, Donje Svetice 38). Na svečanosti će biti uručeni ugovori dobitnicima bespovratnih sredstava za 26 projekata ukupne vrijednosti od gotovo 100 milijuna kuna. Sredstvima će se omogućiti visokim učilištima da provode aktivnosti/projekte kojima će reformirati postojeće ili izraditi nove studijske programe i programe cjeloživotnog učenja prema HKO metodologiji.

ZAGREB – Konferencija za novinare Gonga na kojoj ta nevladina udruga želi upozoriti na potrebu odgode donošenja Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (9 sati, ispred Hrvatskog sabora, Trg sv. Marka 6). Na konferenciji će govoriti zamjenik predsjednice Vijeća Gonga Goran Čular i izvršna direktorica Gonga Jelena Berković.

ZAGREB – Predstavljanje izvješća Analiza rodne ravnopravnosti Svjetske banke pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova (11 sati, Europski dom, Jurišićeva 1/I, Zagreb). Skup će pozdraviti direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, a samo izviješće predstaviti viša stručnjakinja Svjetske banke za društveni razvoj Tara Sharafudeen i stručnjak za obradu podataka Svjetske banke Paul Andres Corral Rodas.

PLITVIČKA JEZERA – Svečano obilježavanje Svjetskog dana voda održat će se u Nacionalnom parku Plitvička jezera pod nazivom “Nikoga ne smijemo ostaviti po strani – Voda za sve“. Obilježavanje tog dana predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru 1992. Nakon konferencije, Opća skupština UN-a, odlučila je da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. (11 sati, kongresna dvorana hotela „Jezero“).

The post Danas u Hrvatskoj: Konferencija Power of Data 2019 appeared first on Lider Media.

Tvrtke i karijere: Promjene u Dogusu, Vagrosu Zagreb, Pastor inženjeringu…

$
0
0

Cem Ecevit novi je direktor tvrtke DOGUS CROATIA d.o.o. umjesto Ethema Nacija Başerdema. U Upravi tvrtke koja vodi operacije turskog DOĞUŞ HOLDINGA u Hrvatskoj od ranije su Burak Baykan (od 2015.) i Özlem Kavasoğlu (od 2017.).

Katica Posavac nova je direktorica VAGROSA ZAGREB. Njen prethodnik  Miroslav Pavelić bio je direktor manje od dva mjeseca – od 21. prosinca 2018. (kad je imenovan umjesto vlasnika Vlade Duspare) do 12. veljače 2019.  Duspara je izabrao poziciju prokurista. Bave se proizvodnjom i distribucijom voća i povrća, a glavni proizvod je mandarina.

Eduard Vasilj novi je predsjednik NO-a PASTOR INŽENJERINGA d.d. umjesto Danijela Šterna. Novi članovi NO-a su i Janislav Šaban i Dubravko Mar, a mandat je istekao Ingrid Žnidarić, Konstantinu Darmaniyanu i Miroslavu Smiljancu. Štern je većinski vlasnik PASTOR INŽENJERINGA (77,07 posto posredstvom svoje tvrtke IGNIS PLACITUM), i dosad je bio na funkciji zamjenika članaa Uprave, a sad je jedini član Uprave. Prokurist je Željko Lekšić.

Paul Ronald Mower novi je direktor tvrtke  GROUPM CENTRAL EUROPE ZAGREB za tržišno komuniciranje umjesto Gavina Dukea. U Upravi tvrtke u nizozemskom vlasništvu od ranije su direktorice Rajna Cuculić i Valentina Bujkal-Sudak.

Dosadašnji član Uprave CROATIAŠPEDA d.d. iz Zagreba Dino Ferić imenovan je predsjednikom Uprave umjesto Kristine Klakočar Barišić, koja je sad članica Uprave, zajedno s Marijanom Pečar i Mirelom Lopac. Tvrtku vlasnički kontrolira četvero suvlasnika – Lidija Klakočar, Nikola Dubravica, Ivica Biondić i Vladimir Ferić – svaki sa po 20-ak posto dionica, Klakočar je predsjednica NO-a, Dubravica njen zamjenik,a Biondić član. Predstavnik četvrte obitelji najvećih suvlasnika sad je predsjednik Uprave.

Vlado Kruhak i Igor Vidmar zamijenili su uloge u NO-u tvrtke VODOPRIVREDA LONJA-ZELINA d.d. iz Dugog Sela. Sad je Vidmar predsjednik, a Kruhak njegov zamjenik. U NO-u je ostao Jozo Katić, a novi članovi su Ivan Zadravec i Siniša Cerjanec umjesto Željka Koščice i Joze Vrdoljaka.

Dosadašnji član NO-a RIJEKAPROJEKTA Mladen Grbac novi je predsjednik NO-a umjesto Zvonimira Medeka koji nije više ni član. Novi član NO-a je Damir Šimunić, a treći član Darko Pavoković u NO-u je od 2012.

Tvrtka HARVEY NORMAN ZAGREB d.o.o. promijenila je naziv u HARVEY NORMAN CROATIA.

Azra Fajković Nemet izašla je iz suvlasništva u ZAGREBINSPEKTU d.o.o. ova tvrtka za kontrolu i inženjering sad ima još 56 suvlasnika.

Thomas Schachner novi je direktor GROHE ADRIJE d.o.o. umjesto Tina Bana. Per Olof Jonas Persson Brennwald ostao je na direktorskoj poziciji.

Csaba Gal novi je član NO-a Inine tvrtke STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o. iz Zagreba umjesto Davorke Tancer.

Tvrtka S&T CARRIER BUSINESS iz Zagreba pripojena je vlasniku, tvrtki S&T HRVATSKA.

Ivica Prevolšek novi je predsjednik Uprave tvrtke EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. iz Zagreba umjesto Marija Frlana, koji je sad član Uprave umjesto Krunoslava Išpana. Suvlasnik tvrtke Renato Išpan ostao je prokurist.

Ivana Marušić Zubović ušla je u vlasničku strukturu DUBROVNIK TRAVELA d.o.o., koji ima još četiri suvlasnika – Danijela Marušića, Marka Podkubovšeka, Matu Božovića i Marija Marušića.

Katica Pavlaković preuzela je kao nova vlasnica i direktorica tvrtku BONA FIDE LJ.D.I. d.o.o. od Ilije Bošnjaka. (8. veljače), koji je bio vlasnik i direktor samo tjedan dana – 30. siječnja preuzeo je tvrtku od Ljerke Ljubičić, koja je tvrtku preuzela u proljeće 2017. od Dragana Ivanovića. Zanimljivost je da je kratkotrajni direktor te tvrtke, koja se tada zvala DIM GRAĐENJE, od 30. prosinca 2016. do 27. siječnja 2017 bio Nikica Valentić.

Harun Gadžo i Valentin Ilievski novi su članovi NO-a tvrtke MESSER CROATIA PLIN d.o.o. iz Zaprešića umjesto Hansjörga Karla Grubera i Danila Lukača.

Anđelko Barat novi je direktor ALUMILA ZAGREB umjesto Daniela Đakića, koji je suvlasnik tvrtke. Drugi suvlasnik je tvrtka BH ALUMINIUM iz Vlasenice (BiH).

Miroslav Delić novi je predsjednik jednočlane Uprave splitskog autobusnog prijevoznika PROMETA umjesto Tomislava Vojnovića. Dejan Glavina umjesto Anđelka Bosančića novi je član 16-eročlanog NO-a koji predstavlja 17 suvlasnika – grada Splita i 16 dalmatinskih gradova i općina.

The post Tvrtke i karijere: Promjene u Dogusu, Vagrosu Zagreb, Pastor inženjeringu… appeared first on Lider Media.

PROTIV ZAKONA: Poreznici traže da pacijenti privatnih medicinskih tvrtki plaćaju PDV

$
0
0
pacijenti

Kada izvadite krv ili obavite bilo koju drugu medicinsku pretragu kod privatnika, ne smije vam za tu zdravstvenu uslugu biti naplaćen porez. Barem tako kaže zakon. Međutim, u Hrvatskoj volimo onu izreku ‘pravila su tu da se krše’. Jedna naša institucija pogrešno je protumačila zakon, tvrdi struka, i sada građani ispaštaju, a da toga nisu ni svjesni. Ispaštaju i poduzetnici u zdravstvenom biznisu.

Donosimo priču što je tu pošlo po krivu i kako bi bockanja po venama i novčanicima građana i poduzetnika mogla postati bezbolnija.

Zakon o PDV-u je propisao da su medicinske usluge oslobođene PDV-a neovisno o pravnom obliku pružatelja usluge, ali Porezna uprava tumači da ako zdravstvenu uslugu pruža trgovačko društvo, dakle neki d.o.o., onda zdravstvena usluga ipak nije oslobođena PDV-a jer se trgovačka društva osnivaju radi ostvarivanja dobiti. To znači da kad pacijent odlazi izvaditi krv u privatni biokemijski laboratorij, koji je osnovan kao d.o.o., jer mu primjerice zbog radnog vremena ne odgovara odlazak u dom zdravlja u vrijeme predviđeno za vađenje krvi, on će morati platiti PDV na istu uslugu koja je u domu zdravlja oslobođena od plaćanja PDV-a – tumači za Lider odvjetnica Dora Ljevar.

Dora Ljevar

Zašto se krši zakon?

Različit porezni tretman privatnih zdravstvenih poliklinika i ordinacija ovisno o tome jesu li osnovane kao ustanove ili trgovačko društvo izrijekom se kosi s važećim Zakonom o PDV-u, piše dr. s. Nevia Čičin-Šain u časopisu Pravo i porezi. Pravnica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u tom članku objašnjava što je dovelo do sadašnje prakse i kako je presudnu ulogu imala promjena mišljenja Porezne uprave koja je u prvom mišljenju interpretirala zakon ispravno da bi samo tri tjedna kasnije, 30. siječnja 2017. donijela novo mišljenje koje je dijametralno suprotno onom prvom i zahvaljujući kojem su poliklinike i privatne ordinacije oformljene kao trgovačka društva stavljene pod režim naplate PDV-a.

– Ne samo da se tim tretmanom pogrešno oporezuju djelatnosti od socio-ekonomske važnosti i javnog interesa (…) čime se krše prava građana na dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo da se krši načelo fiskalne neutralnosti jer se dva ekonomska operatera koja se bave istim djelatnostima porezno različito tretiraju samo zbog oblika u kojem se obavlja usluga, nego se naposljetku krši samo pravo Europske unije zbog čega bi Republika Hrvatska mogla snositi novčane kazne – piše Čičin-Šain apelirajući na Poreznu upravu da promijeni svoja stajališta.

Budući da je otada prošlo nekoliko mjeseci, čini se da apel nije uspio. Porezna uprava ostala je pri svom mišljenju, a na Liderove upite hoće li ih ponovno razmotriti nije ponudila odgovor.

Biznis strana priče

Ovakva situacija nije baš zadovoljavajuća jer se privatne ordinacije, poliklinike i biokemijski laboratoriji ne žele dovesti u situaciju da plaćaju kazne za nepoštivanje propisa, a postoje dvije različite interpretacije zakona. Tako da se šutke prihvaća tumačenje Porezne uprave kao ispravno.

Gotovo je nemoguće dobiti jasno i jednoznačno mišljenje o PDV-u i biti sto posto siguran da je tumačenje dobro. U jednom trenutku angažirali smo puno različitih savjetnika i dobili nekoliko različitih mišljenja. Na kraju smo mi kao ustanova oslobođeni plaćanja PDV na zdravstvene usluge koje pružamo. Naravno, jako pazimo jer bih ja htjela da je sve prema zakonu, a ponekad je to teško ako ne možete jednoznačno znati što se točno od vas traži – ispričala nam je Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.

Hana Breyer Priselac, Foto: Breyer.hr

Ističe kako su kao ustanova ponekad u boljoj poziciji od trgovačkih društava jer su zbog oslobođenja od PDV-a konkurentniji s cijenama usluga.

– S druge strane, kad kao ustanova idemo u investiciju, na primjer, u preuređenje prostora, ili kada kupujemo reagense bez kojih ne možemo raditi, onda smo u minusu jer ja za njih uredno platim državi PDV, a za njega ne dobijem povrat – navodi prednosti i mane poreznog tretmana privatne zdravstvene ustanove Breyer Priselac.

Upravo to problem je koji apostrofiraju i ostale ustanove s kojima smo razgovarali.

Iz Poliklinike Radiochirurgia Zagreb, koja ne naplaćuje PDV za svoje usluge, kazali su nam kako smatraju da je PDV poželjan za ustanove koje imaju velike investicije zbog mogućnosti poreznog odbitka.

Jednaki uvjeti poslovanja

– Svi pravni subjekti trebali bi, bez obzira radi li se o trgovačkom društvu ili ustanovama, imati jednake uvjete poslovanja. Trgovačka društva koja se bave drugim djelatnostima (od proizvodnje brodova, madraca, namještaja do prodaje IT usluga), imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost, za razliku od ustanova, koje u ovom slučaju, iako plaćaju porez na dobit, nemaju tu mogućnost, već im taj PDV opterećuje poslovanje – kazao je na tu temu Ivan Rajković, predsjednik Uprave Medikol Grupe.

Pojašnjava kako odlaskom u trgovinu ili automehaničaru uredno za robu i usluge uplaćujemo PDV, a korisniku usluge u zdravstvenoj ustanovi PDV se ne naplaćuje. To naziva ‘protuprirodnom bludnom radnjom u ekonomiji‘. Pogotovo kada se uzme u obzir da ustanove ne mogu odbiti PDV kao pretporez poput ostalih gospodarskih subjekata, a dužni su ga plaćati za sve ulazne račune (za potrošni materijali, struju, vodu, transport).

Danas u Hrvatskoj

Rajković predlaže dva različita rješenja za rasterećenje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Prvo je da se po uzoru na smanjenje PDV-a u turizmu za usluge boravka, smještaja, hrane i pića sve zdravstvene usluge obračunavaju s porezom na dodatnu vrijednost u maksimalnom iznosu do 10%, a drugo je da se pružatelje zdravstvenih usluga u potpunosti oslobodi plaćanja PDV-a, što uključuje i sve troškove potrebne za obavljanje djelatnosti za koju su registrirani (uključujući izgradnju, kupovinu medicinske opreme, potrošnih materijala, lijekova…).

Ponešto drugačiji izlaz iz situacije u kojoj pacijenti za istu uslugu negdje plaćaju porez, a negdje ne ima Hrvatska udruga za prava pacijenata (HUPP).

– Potrebno je ponovno uvesti povrat poreza na troškove koji se odnose na zdravstvene usluge, a ne spadaju u medicinski turizam, kao što to i dan danas ima većina EU zemalja. Jedino tako bi građanima olakšali liječenje, a samim time napravili dostupnijima usluge kod privatnika – smatra Jasna Karačić, predsjednica HUPP-a.

Nejednakost nije samo u poreznom tretmanu

Da je porezna jednakost za sve ključna slaže se i HUP-ova Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb. Trgovačka društva su u zdravstvu postala moguća tek 2008., ali još uvijek je osnivanje ustanove češći izbor.

– Za osnivanje trgovačkog društva većinom se odlučuju pružatelji usluga koji procjene da im je ulaganje u kupnju ili izgradnju nekretnine i nabavu opreme izuzetno veliko, kaže nam Marijana Filipić, direktorica Udruge.

Marijana Filipić

Pojašnjava kako je zakonima napravljen niz nejednakosti koje su dovele do neravnopravnosti ustanova i trgovačkih društava u zdravstvu. Osim poreznih nelogičnosti, neke od razlika su i u tome što ustanova mora za svaku svoju djelatnost zapošljavati zdravstvene radnike u radnom odnosu sukladno normativima i standardima, dok trgovačko društvo ne mora. Također, kod osnivanja zdravstvene ustanove potrebno je zadovoljiti niz propisa u pogledu opreme, prostora i kadra, dok su trgovačka društva obvezna od Ministarstva zatražiti ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju i  priložiti dokaz o raspolaganju prostorom.

– Kao Udruga upozoravamo da su nam propisi neusklađeni i podložni su dodatnim i različitim tumačenjima što stvara nesigurnost u poslovanju. Ako težimo uređenom zdravstvenom sustavu, tada standardi i normativi za obavljanje djelatnosti moraju biti isti za sve pružatelje zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj, a takav mora biti i porezni tretman – zaključuje Filipić.

Pravna rješenja postoje, treba ih samo primjenjivati

Odvjetnica Dora Ljevar drži kako je potrebno osvijestiti pacijente da im se porez neopravdano naplaćuje, a tu je ključna uloga udruga za zaštitu pacijenata, koje često kasno reagiraju.

Pacijentu treba biti svejedno kojeg je organizacijskog oblika ili vlasničke strukture mjesto na koje odlazi po zdravstvenu uslugu. Često je slučaj da pacijenti ne znaju ili ne uzimaju u obzir da su upravo oni krajnji korisnik i obveznik plaćanja PDV-a pa bi udruge za zaštitu pacijenata tu morale ozbiljnije reagirati jer je ovo direktno kršenje prava pacijenata na jednakost i dostupnost u postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti – naglašava te dodaje da udruge poliklinika, laboratorija, sanitetskih prijevoznika i sličnih na raspolaganju imaju zakonske mogućnosti i mehanizme europskog prava koje ne iskorištavaju kako bi mogli.

Prijedlog da se uvede niži porez ili vraćanje povrata poreza na zdravstvene usluge nije rješenje, objašnjava Ljevar, jer pacijenti imaju pravo na zdravstvene usluge u potpunosti oslobođene od plaćanja PDV-a. Radi se o uslugama koje su od socijalno-ekonomske važnosti i od javnog interesa i zato nema mjesta polovičnim rješenjima, objašnjava Ljevar napominjući kako rješenje već postoji. Zakon o PDV-u je izmijenjen na temelju presuda Europskog suda u Luxembourgu te je usklađen s pravom Europske unije. Problem je u onima koji tumače zakonske odredbe pogrešno.

– Potrebno je razlikovati svrhu i vrstu usluge od organizacijskog oblika pružatelja usluge. Jedan privatni biokemijski laboratorij može prodavati sokove u čekaonici i na to treba obračunavati PDV koji će platiti pacijent koji je sok kupio dok je čekao vađenje krvi, ali na uslugu vađenja krvi se ne smije obračunavati PDV jer pacijent ima pravo na zdravstvenu uslugu oslobođenu plaćanja PDV-a – kategorična je Ljevar.

The post PROTIV ZAKONA: Poreznici traže da pacijenti privatnih medicinskih tvrtki plaćaju PDV appeared first on Lider Media.

Film ‘Brexit’ ili kako je jedan čovjek nagovorio naciju da si puca u obje noge

$
0
0
Brexit

Film ‘Brexit’, nedavno dostupan na HBO-u, jedva da je mogao doći u bolje vrijeme. Iako na prvi pogled može djelovati kao prigodničarsko ubiranje love na valu aktualnih događaja, priča o mozgu operacije izvođenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije (premda je pitanje koliko će ujedinjeno izaći), stanovitom Dominicu Cummingsu iznimno je uspješno ostvarenje gledano u kontekstu onoga što želi postići, kojem prigoda samo daje na šarmu. ‘Brexit:The Uncivil War’ (u ovoj igri riječi prijevod bi zapravo bio nepristojan rat), završava tamo gdje niska britanskih poniženja počinje, na uspjehu referenduma kojim su građani ovog liliputanskog otoka (kako ga Alan Greenspan podrugljivo u svojoj novoj knjizi naziva) efektno pucali sami sebi u obje noge. U tipično britanski efikasnom filmu brzog tempa i domišljatih opservacija Benedict Cumberbatch (specijalno poružnjen za ovu priliku) glumi glavnog stratega kampanje za odlazak kojeg film bez izmotavanja određuje kao ključnog za uspjeh ovog bizarnog samoranjavanja cijele nacije.

Da je riječ o nečuvenom političkom poniženju već sada, ali i ekonomski i društveno potpuno promašenoj odluci, spori i sve manje onih koji su nasjeli na Cummingsove štoseve odlučivši glasati za izlazak. U kratkom i slatkom predstavljanju procesa i čovjeka u njegovom središtu, film se oslanja na nekoliko stupova. Prvo, Cummings je inteligentni sociopat koji je cijelu stvar odradio više za vlastitu zabavu nego iz nekog jasnog uvjerenja jer se na kraju sugerira da niti sam nije zapravo znao što želi s tim Brexitom, osim nekog maglovitog ‘resetiranja sustava’, bez razrade što bi to točno trebalo biti. Drugo, riječ je o iznimnom marketinškom umu koji je otpočetka dobro shvatio ključne elemente igre i kako ih iskoristiti u svoju korist. Njegov slogan (take back control – preuzmimo ponovo kontrolu) bio je dodir genija, koji utiskuje kroz tri moćne riječi duboku subliminalnu poruku u mozgove birača, a njegovo uočavanje frustracije zaboravljenih društvenih statista iz britanskih predgrađa i pasivnih krajeva bilo je presudno za prevagu protiv onoga što je trebala biti glatka pobjeda opcije za ostanak.

Uspjeh Brexita i Donalda Trumpa u svojoj su biti identični jer su utemeljeni na izokretanju tradicionalne logike vođenja kampanja izgrađenih na ratu brojkama i činjenicama, više ili manje točnima, odnosno apeliranju prvo na razum, pa onda na srce. Cummings je  shvatio da se bitka vodi za uvjerenja i da golemu količinu frustracija nakupljanih desetljećima neće mobilizirati grafovima i ‘pitama’. Štoviše, oni koji to pokušaju bit će u težoj poziciji jer ti ljudi ostavljeni u jarku pored puta kojim su globalizacija i tehnologija protutnjali  više ne žele slušati činjenice i podatke, već jednostavne slogane i teze koje potpiruju njihov bijes i želju za osvetom sustavu krivom za njihovo životno potonuće. Istina i točnost ne igraju nikakvu ulogu, iskristaliziralo se Cummingsu. Njihova kampanja počela je prije 20 godina, rezignirano će u jednom trenutku ustvrditi šef kampanje za ostanak Craig Oliver i time u velikoj mjeri sumirati poantu filma.

Posljednji nositelj filma su društvene mreže, premda je riječ o priči koja zaslužuje cijeli novi, zasebni film. Cummings je na vrijeme otkrio moć tog đavoljeg izuma i perfektno ju iskoristio. Mogućnost dobivanja golemih količina osobnih podataka i njihove rapidne računalne obrade, pa shodno tome i trenutačna reakcija na njih, otvorila je Pandorinu kutiju čije ćemo posljedice tek otkrivati od izbora do izbora. Neke scene su naprosto maestralne, zato što slikovito i bolno precizno prikazuju dubinu problema. Primjerice, kada šef kampanje za ostanak potpuno izgubi živce zbog besmislenog, netočnog i upornog lupetanja ‘običnih ljudi’ okupljenih u fokus grupi i osobno se krene s njima svađati u promašenom pokušaju da objasni koliko su podaci s kojima raspolažu netočni.

Brexit nije velik ili posebno umjetnički vrijedan film, no to niti ne želi biti. Jedini interes je rekapitulacija ovog povijesnog procesa i skiciranje operatora koji je do njega doveo, bez zamaranja poniranjima u osobnosti drugih dionika cijele afere, traženjem nijansi i širom raspravom. Pitanje je i koliko materijala počiva na provjerljivim činjenicama, a koliko na ‘popunjavanju praznina’ od strane tvoraca i vlastitim interpretacijama. Jednako tako, za ‘Brexit’ se ne može reći da je hladna analiza dokumentarističkog tipa, s obzirom da je od početka jasno vrijednosno određen u svojoj redukciji kompleksne teme, no to mu se teško može upisati u minuse zato što ne skriva svoju motivaciju i namjere.

Nastavak filma o onome što je uslijedilo bio bi vjerojatno jednako interesantan, ako ne i interesantniji. Tvorci izlaska u principu su se razbježali ili dobacuju sa sigurne distance, dok premijerka Theresa May vodi bitku sama protiv svih. Europska unija sasvim predvidljivo pokušava maksimalno zagorčati život Britancima koji su u tobožnjim pregovorima svedeni na Grčku, njeni euroskeptici nastavljaju fantazirati o popuštanju EU-a i izvrsnim uvjetima odlaska, oporba koristi svaki trenutak za kritiku i nema nikakvu namjeru konstruktivno sudjelovati, a javnost i dalje ne zna što zapravo želi. U međuvremenu, sve je manje onih koji još nisu shvatili da je Velika Britanija otočić od 60-ak milijuna ljudi pored kontinenta od 500 milijuna, u svijetu kojim dominiraju tržišta od nekih 150 milijuna pa sve do 1,4 milijarde ljudi. Možda i jedina stvar koja nije eksplicirana u filmu je ironija potpunog gubitka kontrole onih koji su snivali o njenom vraćanju.

The post Film ‘Brexit’ ili kako je jedan čovjek nagovorio naciju da si puca u obje noge appeared first on Lider Media.

Viewing all 8311 articles
Browse latest View live