Sindikalna inicijativa “67 je previše”, koja je najavila prikupljanje potpisa za referendum protiv Vladine mirovinske reforme, kritizirala je u četvrtak nedavne izjave premijera Andreja Plenkovića kojima je branio reformu, poručivši kako produljenjem dobi za odlazak u mirovinu Vlada zapravo tjera radnike “da umiru za strojevima”.

Premijer je u izjavi koju je dao u utorak u Sesvetama ustvrdio kako je “netočna ‘fama o 67 godina’ jer do 67. godine ne bi radili oni zaposlenici koji su počeli raditi sa 19 ili 20 godina, već oni koji su krenuli kasnije na tržište rada”.

Nevjerojatno je da tako nešto kaže predsjednik Vlade u zemlji koja je rekorder po broju ugovora ne određeno vrijeme do tri mjeseca i u kojoj je visoka nezaposlenost mladih, u kojoj samo 40 posto radnika u dobi od 55 do 64 godine radi jer ih poslodavci više ne žele (osim kada je riječ o liječnicima, sveučilišnim profesorima ili odvjetnicima), pa će za većinu njih povišenje dobi značiti osudu na dvije godine dužeg čekanja mirovine, poručuju sindikalci u priopćenju.

Što se tiče Plenkovićeve izjave da je zakonom donesenim za vrijeme SDP-ove Vlade predviđeno produljenje radnog vijeka do 67. godine, sindikati podsjećaju da su i tada bili izričito protiv produljenja radnog vijeka do 67 godine.

Za tri posto rasta mirovina, koje je predsjednik Vlade najavio, nije trebalo provoditi reformu jer će za veliku većinu umirovljenika taj rast biti zanemariv zbog mizernog iznosa njihovih mirovina. Da bi mirovine rasle na “zdravi način” treba osigurati uvjete za povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje: značajno povećati broj zaposlenih, podići kvalitetu uvjeta rada, povećati plaće, osigurati efikasno suzbijanje rada na crno i sl.

Plenković je također podsjetio da su umirovljenicima omogućili povratak na tržište rada, čime je potvrdio da mu nije do radnika i umirovljenika već do poslodavaca. “Vlada bi se morala moći pohvaliti kako je radnicima osigurala da u trenucima potražnje za radnicima mogu tražiti rast plaća, kao i da uopće rade do 65. godine, a da je umirovljenicima osigurala socijalnu sigurnost u starosti”, navode sindikalci.

Za premijerovu ocjenu da je mirovinska reforma uspješna jer je napravljena na tragu praćenja trendova na tržištu rada zemalja EU sindikalci tvrde da predstavlja “zbrajanje krušaka i jabuka” jer uspoređuje Hrvatsku s najrazvijenijim državama, gdje radnici žive i rade u neizmjerno boljim uvjetima, s puno boljim plaćama i mirovinama, značajno su zdraviji i duže žive.

Trendovi na tržištu rada usporedivih zemalja EU-a upravo su obratni: Poljska, Češka i Slovačka odustale su od povišenja dobi umirovljenja na 67 godina, pa sada osam od 10 novih članica ima dob umirovljenja nižu od 65 godina, upozoravaju iz inicijative.

Slovaci su prošli mjesec poručili da “ne žele da im ljudi umiru za strojevima”, tako da su samo dvije najsiromašnije zemlje Europske unije – Bugarska i Hrvatska, povisile dob za starosnu mirovinu na 67 godina, ističe se u priopćenju.

The post ’67 je previše’: Samo dvije najsiromašnije zemlje EU povisile su dob za mirovinu appeared first on Lider Media.

Sve je dosta slično, ali ipak i različito, kazala je u četvrtak u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska zamjenica glavnog izvršnog direktora i glavna operativna direktorica Fortenova grupe Irena Weber uspoređujući dosadašnji i nov način poslovanja u tvrtki koju smo do prije nekoliko dana nazivali Agrokor.

Weber je naglasila je da su do 1. travnja bili maksimalno orijentirani na provedbu i implementaciju nagodbe, a od ovoga mjeseca na stvaranje novih vrijednosti. Kao što je i istaknuto jučer prilikom susreta članova uprave i premijera Andreja Plenkovića u budućnosti će se fokusirati na maloprodaju, poljoprivredu i proizvodnju hrane, a operativne kompanije nastavit će poslovati pod starim, prepoznatljivim brendovima.

Odgovarajući na pitanje hoće li Merkator, Konzum i Tisak biti prvi na udaru gdje će se raditi rekonstrukcije i rezovi, rekla je da neće biti nikakvih udara, rezova i dramatičnih konstrukcija.

Weber je naglasila da “postoji čitav niz kompanija koje su u sklopu Fortenova grupe, a koje neće biti fokus poslovanja sutra“.

– Strategija je bila da se krene u prodaju tih društava. Prodaja će se obaviti na maksimalno transparentan način, što znači putem javnog tendera. Tek sada, nakon 1. travnja, možemo početi s prodajom imovine ili društva.

Maksimalno smo socijalno osjetljivi, rekla je Weber, te ponovila da je zadovoljna što su u dosadašnjem procesu uspjeli sačuvati 52.000 radnih mjesta. No kazala je i da im nedostaje radne snage. Smatra da su radnici prošli teško razdoblje te ističe da se kontinuirano radi na povećanju plaća i ostalih benefita koje imaju, “uskrsnice, božićnice, dara za dijete”.

Nastup Irene Weber u cijelosti pogledajte ovdje.

The post Irena Weber: Niz Fortenovinih tvrtki prodavat ćemo na javnom natječaju appeared first on Lider Media.

Vlasnik Zagrebačke banke, javlja Financial Times pozivajući se na neslužbene izvore, vreba svoju priliku, ako razgovori između Deutsche Banka i Commerzbanka propadnu. Dvije njemačke banke, naime, pregovaraju o mogućem spajanju, no čini se da je prvotni entuzijazam splasnuo, čak i u njemačkom ministarstvu financija koje je ‘guralo’ ovo rješenje. S druge strane, UniCredit neko vrijeme mjerka Commerzbank kojeg bi rado pripojio svojoj postojećoj njemačkoj operaciji HypoVereinsbanku, ali dosada nije dao ponudu jer okolnosti nisu bile povoljne.

Iako je ministar financija Olaf Schulz u početku bio iznimno ‘zagrijan’ za spajanje banke u kojoj država ima 15 posto udjela s Deutsche Bankom, u međuvremenu se, tvrde mediji, ohladio zbog značajnih otpuštanja najavljenih u slučaju spajanja. Jednako tako, skepsa raste i unutar samih banaka koje bi trebale prikupiti oko deset milijardi eura svježeg kapitala nakon spajanja od ionako skeptičnih dioničara.

Kako piše FT, u talijanskoj banci nemaju namjeru uključiti se u postojeće pregovore, nego uskočiti ako pregovori između dvije njemačke banke ne uspiju. Štoviše, namjeravaju pričekati u tom slučaju da se cijela priča malo ohladi, pa onda pokušati realizirati svoju tihu njemačku patnju.

The post UniCredit razmišlja o ponudi za Commerzbank ako Deutsche Bank ispadne appeared first on Lider Media.

U Zagrebačkom inovacijskom centru ZICER, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) održala je prezentaciju ‘Eurostars informativni dan – 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za međunarodnu suradnju’.

Program Eurostars namijenjen je poticanju međunarodne suradnje istraživačko razvojnih malih i srednjih poduzeća s međunarodnim partnerima. Nastao je kao inicijativa Eureka zemalja Europske komisije, a Hrvatska se pridružila 2015. godine.

– HAMAG-BICRO  je jedna od najvažnijih vladinih institucija koja provodi ESIF fondove, brine se za poduzetnike kroz razne vrste grantova i savjetodavnih usluga. Mi smo institucija za pružanje financijskih potpora inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama kroz naše programe.  Od kolovoza 2016. godine kada smo počeli ulagati više napora proveli smo 344 različita projekta. Na tim smo projektima ugovorili i suugovorili 1,6 milijardi kuna raznih investicija od kojih je 870 milijuna bilo nepovratnih sredstava. Na godišnjoj razini Hrvatska osigurava pet milijuna kuna godišnje za programe Eureka, a u budućnosti će ta sredstva biti i veća. Trenutno su otvorena oba natječaja – kazao je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO.

Pomoćnik direktora ZICER-a, Ante Janko Bobetko kratko je predstavio ZICER i njihov rad, dok je Colette John-Grandt, EUREKA i Eurostars Nacionalni koordinatorica projekata (NPC) u kratkim crtama objasnila Švicarsko-hrvatski program suradnje.

Na prezentaciji i radionicama poduzetnici su imali priliku saznati kako pripremiti dobru prijavu te kako besplatno pronaći međunarodnog partnera te internacionalizirati poslovanje, a svoje iskustvo o uspješnoj Eurostars priči iz prakse predstavili su korisnici projekta iz tvrtke Bella Software d.o.o.

The post FOTO: HAMAG-BICRO predstavio program Eurostars appeared first on Lider Media.

Nema više biljega ni čekanja kod ishođenja građevinskih dozvola, poručio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Predrag Štromar na konferenciji za novinare o novostima zakona o gradnji i prostornom uređenu, čije je konačne prijedloge Vlada uputila u Sabor.

“Mogu poručiti našim građanima: nema više biljega i nema više čekanja od šaltera do šaltera da bi se dobila građevinska dozvola“, rekao je Štromar na konferenciji za novinare održanoj nakon Vladine sjednice.

Rekao je kako je cilj Vladinih prijedloga izmjena dvaju spomenutih zakona stvaranje bržeg, efikasnijeg i jeftinijeg sustava dozvola, od čega bi korist trebali imati građani i investitori.

Tri su ključne promjene koje je istaknuo ministar Štromar, a to su smanjenje broja koraka za izdavanje građevinskih dozvola, jer se, kako je rekao “mora ići na puno manje mjesta; pojeftinjenje izdavanja dozvola te ograničenje rokova javnim službenicima za njihova očitovanja.

Velikom novošću označio je projektantovo preuzimanje svih obveza investitora za ishođenje dozvola, jer elektronskim potpisom ulazi u sve procese i prati predmet u stvarnom vremenu te će moći vidjeti koji ga službenik obrađuje i tko što s njim radi.

Jedan papir za dozvolu, sustav operativan prije 1. svibnja

“Velika novost je i u tome da nema papirologije”, rekao je Štromar i dodao da trenutno za jednu malo veću kuću referentu treba donijeti “deset kompleta po pet kilograma projekata“. “Za veće projekte u naše ministarstvo veliki investitori dovozili su tu dokumentaciju u kamionima na paletama, a sada će trebati samo jedan jedini papir da bi se dobila građevinska dozvola”, rekao je Štromar.

Ocjenjuje da će Hrvatska već krajem godine imati konkretne koristi od predloženih izmjena, koje će se očitovati njezinim napretkom na ljestvicama konkurentnosti.

Na pitanje koliko bi izdavanje građevinskih dozvola trebalo biti jeftinije, odgovorio je da će biti jeftinije samim tim što je brže. “Manje će se plaćati, posebno za investicije za proizvodne hale i skladišta, a dogovaramo s jedinicama lokalne samouprave da smanje koeficijente”, rekao je, dodavši da i samo ukidanje potrebe obilaženja šaltere pojeftinjuje sve u procesu.

Dodao je kako će, ovisno o građevini, pojeftinjenje biti 5,10, 30 ili 50 posto. “Bit će jeftinije, bit će efikasnije”, ocijenio je Štromar.

Upitan koja su predviđanja za ubrzanje procesa izdavanja dozvola, odgovorio je da se u nekim mjestima građevinska dozvola za kuću može dobiti za 30 dana, a negdje za to treba i godina te da će predložene izmjene zakona omogućiti da se taj rok svagdje smanji na 30 dana, što je, kako je rekao, normalan i korektan rok.

Vlada je u četvrtak u Sabor poslala konačne prijedloge izmjena zakona o gradnji i zakona o prostornom uređenju. Njima se, uz ostalo, predlaže uvođenje “eKonferencije”, putem koje će se podnositi, prikupljati i obrađivati sva dokumentacija potrebna za izdavanje građevinske dozvole, pa građani i drugi investitori neće morati odlaziti urede, nego će sve raditi državni službenik na jednome mjestu.

To znači da investitor traži od projektanta izradu glavnog projekta te potom podnosi zahtjev za izdavanje dozvole, a državni službenik “saziva” e-konferenciju te tijekom idućih 15 dana prima reakcije umreženih nadležnih institucija. Ako ih ne bude, smatra se da je sve u redu te slijedi elektroničko izdavanje građevinske dozvole. Uvodenjem eKonferencije broj procedura u postupku se smanjuje s 22 na 10 do 14.

Kod Zakona o prostornom uređenju, uz ostalo se utvrđuje izrada i donošenje prostornih planova nove generacije u elektroničkom obliku, kao i komunikacija elektroničkim putem u postupku izrade i donošenja prostornih planova.

The post Gradnja kuće od 1. svibnja u Hrvatskoj trebala bi postati jeftinija i 50 kilograma lakša appeared first on Lider Media.

Nastavlja se cjenovni rat na zagrebačkom taksi tržištu. Poslije Cammea i Eko Taxija, na snižavanje cijena u srijedu se očekivano odlučio i Uber. Osim toga, po prvi puta uvode unaprijed određenu cijenu, što znači da, kada naručite vožnju, više nećete kao dosad dobiti cjenovni raspon, već stvarni iznos koji morate platiti.

Tarife u Zagrebu tako će i dalje biti iste: minimalna cijena vožnje trinaest kuna, start šest, a cijena po kilometru 3,6 kuna. Istovremeno u Splitu minimalna cijena vožnje također iznosi trinaest kuna, start kunu manje, ali će vas svaki prijeđeni kilometar koštati nešto više, točnije pet kuna.

Povoljniju vožnju omogućit će vam cijena po minuti koja se s dosadašnjih 1.20 kuna spušta na 0.60 kuna (u Splitu 0.50 kuna).

Cijena će se moći mijenjati jedino u slučaju značajnijih promjena u ruti poput promjene samog odredišta ili dodavanja točki zaustavljanja.

– U Uberu je transparentnost prema korisnicima i vozačima uvijek bila iznimno važna. Stoga nam je drago da možemo najaviti kako smo u Hrvatskoj odlučili napustiti cjenovne raspone za svaku vožnju i uvesti unaprijed određenu cijenu. Osim što će korisnici sada unaprijed znati točnu cijenu svake vožnje, cijena naše usluge UberX u Zagrebu i Splitu će biti još povoljnija. Prilagođavanjem cijena želimo osigurati pristupačnije cijene za korisnike te više posla za vozače, istaknuo je Davor Tremac, generalni direktor Ubera za jugoistočnu Europu.

Najnoviji potez Ubera zapravo je prvenstveno usmjeren prema izazivaču, Boltu (ex Taxify), koji radi na istom principu: posredstvom aplikacije, a i u cijenu definira na osnovu kilometraže, ali i vremena.

Desetominutnu vožnju od poslovnog tornja Zagrepčanka do Autobusnog kolodvora (3,4 kilometra) dosad je Uber naplaćivao 30 kuna, a sad je jeftiniji za šest kuna, i stoji 24 kune, jednako kao i Bolt. Pritom cijene tih dvaju prijevoznika mogu varirati, ovisno o stanju na cestama. Tako je oko podneva prijevoz od Zagrepčanke do Autobusnog kolodvora stajao 22,21 kunu, ali u špici vrijeme i cijena vožnje rastu.

A gdje su te cijene u odnosu na ostale prijevoznike? Cammeo je ostao najjeftiniji, a Uber je sad konkurentniji od najvećeg Radio Taxija Zagreb.

The post Rat cijenama: Uber pojeftinio nakon Cammea i Eko taksija. Što čeka Radio taxi Zagreb? appeared first on Lider Media.

Bivši hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader pravomoćno je osuđen na 6 godina zatvora za aferu Planinska, doznaje N1 iz visokih pravosudnih izvora

Vijest da je danas Vrhovni sud povisio bivšem premijeru kaznu s 4,5 godina zatvora na šest godina koja je objavljena u medijima, glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić nije službeno potvrdio.

“Nakon razmatranja žalbi tužiteljstva i obrane vijeće Vrhovnog suda donijeti će odluku. Ako je preinačenom presudom izrečena kazna od pet ili više godina vijeće bi moralo odrediti i obligatorni istražni zatvor”, kazao je Pajalić za Hinu.

Međutim, nije trebalo dugo čekati da zagrebački Županijski sud potvrdi da je izdao dovedbeni nalog za Sanaderom jer mu je Vrhovni sud povisio kaznu u aferi Planinska na više od pet godina.

“Dobili smo rješenje Vrhovnog suda o određivanju istražnog zatvora jer je kazna veća od pet godina, a samim time se radi o situaciji kada se primjenjuje obligatorni istražni zatvor”, kazao je za Hinu glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.

Dodao je da je nakon rješenja Vrhovnog suda o određivanju obligatornog istražnog zatvora Županijski sud “izdao dovedbeni nalog i proslijedio ga nadležnoj policijskoj postaji po mjestu stanovanja osuđenog Sanadera”.

To znači da će policija Sanadera tražiti u njegovoj kući u Kozarčevoj ulici, a ako ga ne pronađu slijedi raspisivanje tjeralice.

Devčić je kazao da se iz rješenja Vrhovnog suda ne vidi koliko je Sanaderu povećana kazna, osim da je veća od pet godina.

Uz Sanadera je u travnju 2017. nepravomoćno osuđen i Mladen Mlinarević za kojega je utvrđeno da je za bivšeg premijera izradio procjenu vrijednosti nekretnine i uvećanjem procjenjene vrijednosti pribavio Sanaderu nepripadajuću imovinsku korist. Mlinarević je osuđen na godinu dana uvjetno, a kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro. Na istu kaznu osuđen je i Stjepan Fiolić.

The post Afera Planinska: Ivo Sanader osuđen na šest godina zatvora, izdan nalog za privođenje appeared first on Lider Media.

Od nekoliko potencijalnih hrvatskih proizvođača 3D pisača na tržištu je opstao samo jedan, tvrtka 3Dreams iz Rijeke, u vlasništvu Čede Ilića, koja je prošle godine tiskala slikovnicu na brajici za slijepu i slabovidnu djecu. Riječ je o slikovnici ‘Palica sv. Nikole’ osmišljenoj prema tekstu Ivane Brlić Mažuranić, čiju je izradu vodio Sven Maričić, voditelj Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i pomoćnik rektora za razvoj novih tehnologija Sveučilišta u Puli.

Maričić je s kolegom Danisom Jelušićem osmislio i izradio prvu 3D printanu protezu, ali na tuđem pisaču, pomoću koje je pacijent prohodao, a potom je printao i još neke dijelove te je zaslužan za to što je Hrvatska prije više od deset godina svrstana među elitne zemlje koje mogu primijeniti 3D ispis u kirurgiji.

Sve stalo na prototipovima

I dok je Ilić godinama samozatajno razvijao prototipove 3D printera, javnost je za tu tvrtku doznala tek u veljači prošle godine na promociji slikovnice u Zagrebu. HG Spot se 2014. predstavio kao prvi hrvatski proizvođač 3D pisača koji je proizveo prvi takav uređaj u Kini. Riječ je bila o Forcebook UltraPrintu 3D, koji je, osim zabavi, odnosno ispisu igračaka, trebao poslužiti arhitektima, dizajnerima i ostalim umjetnicima, a cijena mu je bila nešto manja od sedam tisuća kuna. HG Spot je planirao 3D printere proizvoditi u Kini te oko 300 takvih uređaja na godinu prodati na hrvatskom tržištu. No na novinarski upit o tom dijelu poslovanja HG Spot nije odgovorio, a neslužbeno smo doznali da je posao propao.

Kao proizvođač 3D printera prije nekoliko godina predstavio se i poduzetnik Darko Gojanović, vlasnik tvrtke Darko strojevi s otoka Zlarina, povratnik iz iseljeništva koji je radio na vodećim pozicijama u nekoliko velikih tvrtki, a koji je svoje znanje, iskustvo i novac uložio u razvijanje 3D pisača za printanje automobila. Neki mediji su Gojanovićev 3D printer najavili kao – prvi hrvatski 3D printer, ali kao ni od HG Spotova, nema ništa ni od Gojanovićeva 3D printera.

3D printer

Nakon što je Gojanović medijima predstavio svoj prototip 3D printera, izgleda da je sve stalo na tomu. Iako je preko e-maila obećao odgovoriti na novinarski upit, Gojanović to nije učinio, a nije odgovorio ni na telefonske pozive. Osim toga, tvrtka Darko strojevi, prema podacima Poslovne Hrvatske, ne posluje najbolje. U Hrvatskoj se, nažalost, nije lako baviti ni klasičnom proizvodnjom stoga ne čudi da nema uspjeha u proizvodnji 3D tehnologije. To što je Hrvatska, zaslugom docenta Maričića, među elitom u primjeni 3D printera u kirurgiji zasad ne pomaže poduzetnicima koji pokušavaju osigurati investicije.

Nemoguće doći do novca

Da je to gotovo nemoguće svjedoči Ilić, koji je unatoč spomenutima ipak pravi vlasnik prvoga hrvatskog 3D printera.

Više sreće od proizvođača 3D printera na hrvatskom tržištu imaju dobavljači i distributeri te tehnologije svjetskih proizvođača koji su prije devet godina osnovali klaster 3D tehnologije i možda je u tome i odgovor zbog čega investitore, a očito ni banke ne zanima ulaganje i kreditiranje proizvodnje 3D tehnologije u Hrvatskoj. Taj klaster osnovala je 3D grupa, odnosno tvrtke Topomatika, IZIT i Tehnoprogres, a članice su mu još neke tvrtke, institucije i pojedinci.

Sven Maričić sa slikovnicom Palica svetog Nikole

Klaster 3D grupa je neprofitna udruga kojoj je cilj promocija 3D tehnologija (3D modeliranje, 3D skeniranje, 3D printanje) i njihove primjene u industriji, razvoju, znanosti, umjetnosti i drugim aspektima svakodnevnog života. Za ostvarenje tih ciljeva klaster organizira različite događaje (radionice, seminare, predavanja), gdje na raspolaganje stavlja informacije o najnovijim mogućnostima 3D tehnologija, kao i primjere iz prakse kako bi približio lokalnoj i regionalnog industrijskoj zajednici moguću primjenu – objašnjava Amir Šećerkadić, direktor i CEO IZIT-a.

Demolaboratorij

Šećerkadić ističe da klaster ima veliki demonstracijski laboratorij opremljen najnovijim strojevima iz područja 3D tehnologije u kojem zainteresirani mogu isprobati tehnologiju. Taj je laboratorij na raspolaganju i edukacijskim ustanovama te prima učenike i studente. Osim toga, 3D grupa je, zajedno s ustanovom za obrazovanje odraslih Callidus, pokrenula 3D akademiju, čiji je cilj školovanje kadra za učinkovitu primjenu 3D tehnologija u industriji i dentalnoj medicini. Program za usavršavanje – specijalist 3D tehnologija – prepoznala je i verificirala Agencija za strukovno obrazovanje odraslih (ASOO).

Zanimljivo za stomatologe

Prema Šećerkadićevim riječima u Hrvatskoj postoji veliko zanimanje za 3D tehnologiju i 3D pisače jer se primjenjuju u gotovo svim granama industrije, pogotovo s većom dodanom tehnološkom vrijednosti.

– Riječ je o tvrtkama različitih veličina, od malih do velikih, a najzastupljenije su one iz sektora autoindustrije i prerade polimera, kao i stomatologije, u kojoj se uvelike primjenjuju prednosti 3D tehnologija, kojima se koristi u cijelom životnom vijeku proizvoda, od razvoja, preko postavljanja tehnologije, proizvodnje, kontrole kvalitete, održavanja pa sve do reciklaže – kaže Šećerkadić.

Najveće prednosti 3D tehnologija donosi u ubrzanju svih vezanih procesa do izlaska na tržište (time-to-market), a dodatne velike prednosti su povećanje kvalitete proizvoda, personalizacija, sloboda pri oblikovanju… Uz 3D grupu koja dominira hrvatskim tržištem 3D tehnologije, 3Dreams, kao i njezini potencijalni proizvođači, očito će morati pronaći investitore i na vanjskom tržištu.

The post 3D printeri: Od svih ambicioznih zamisli rodila se samo jedna slikovnica appeared first on Lider Media.

piše Ante Gavranović

Poslodavci u radno intenzivnoj industriji silom zakona morali su za devet posto povećati najniže plaće, što ih je približilo onima na malo bolje plaćenim radnim mjestima. Budući da na trošak rada već sad odlazi gotovo osamdeset posto prihoda u takvim industrijama, poslodavci više nemaju prostora za povećanje plaća i drugim zaposlenicima. To je opasna uravnilovka 

Vlada je potkraj studenoga prošle godine donijela uredbu kojom se propisuje nova minimalna plaća za 2019. – novi je iznos minimalne bruto plaće 3750 kuna (neto 3000 kuna) i odnosi se na puno radno vrijeme. To znači da je narasla za 310,20 kuna, odnosno za devet posto, u odnosu na prošlu godinu, kad je bila 2750 kuna. Taj ‘minimalac’ najviše pogađa radnike u tekstilnoj, kožnoj, metalnoj i drvnoj industriji.

– Minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj trenutačno prima 37 tisuća radnika, zato će ovo povećanje podignuti standard najugroženijim skupinama društva. Riječ je o najvećemu jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. Nikada se dosad minimalna plaća nije ovoliko povećala – rekao je tom prigodom premijer Andrej Plenković.

Preračunavši to u eure, neto iznos minimalne plaće bit će 404 eura, a bruto 505 eura. Premijer je istaknuo da se tako povećava i udio minimalne plaće u prosječnoj plaći na 44,85 posto.

Nepovoljni izračun

U Hrvatskoj danas postoji niz niskodohodovnih sektora: radno intenzivne i niskoakumulativne grane poput tekstilne, kožarske i drvne industrije, a i mnogo turističkih radnih mjesta moglo bi se svrstati u tu kategoriju. Tu poslodavci jednostavno nemaju prostora za povećavanje zakonskog ‘minimalca’ jer će u suprotnome morati zatvoriti biznis zato što će poslovati s gubitkom. Dodamo li tomu da u radno intenzivnim djelatnostima kod nas radi pretežito ženska radna snaga, problem se produbljuje. Pitanje je posebno osjetljivo kad se govori o minimalnoj plaći. Ona je radnicima koji je primaju i sindikatima (koji bi, barem u teoriji, trebali uvijek biti na strani radnika) uvijek premala, a poslodavcima koji je isplaćuju uvijek previsoka.

Smanjena profitabilnost

Povećanje minimalne plaće nije oduševilo dva dijela naše gospodarske javnosti: onaj koji se protivi svakom zadiranju države u gospodarstvo i onaj koji je, nažalost, postotno poprilično velik dio našega gospodarstva, a to je radno intenzivna industrija. Niz zemalja ima institut minimalnog osobnog dohotka, ali isto tako ne poznaje nikakva zakonska zadiranja u visinu osobnih dohodaka i ostavlja ih slobodnom tržištu koje formiraju poslodavac i radnik.

Realno, bruto trošak poslodavcima za povećanje minimalne plaće nije najveći problem, no u svjetlu toga da se niz poslodavaca iz radno intenzivnog i niskoakumulativnog dijela gospodarstva, pretežito proizvodne i prerađivačke orijentacije, ubraja u krug poslodavaca koji isplaćuju većinom minimalne plaće, za njih se trošak poslovanja povećava.

Međutim, istodobno je prošle godine posebno proizvođački i prerađivački dio gospodarstva, ali i sektor trgovine, osjetio negativan aspekt čestih mijena u našim gospodarskim kalkulacijama. Povećanje naknade za obnovljive izvore energije u posljednja dva mjeseca prošle godine povećalo je trošak poslovanja niza gospodarskih subjekata i smanjilo im prostor za generičko povećanje osobnih dohodaka jer im se naglo smanjila profitabilnost. Jedan od aspekata tih mjera jest olakšanje poslodavcima u dijelu cijene rada.

Plaćenih pola sata stanke

Treba naglasiti da je povećanje minimalnog dohotka prihvatljivo svakom realnom poslodavcu ako se omogući da radnik dobije maksimum, a bruto cijena njegova rada ne bude dodatni teret poslodavcu zbog mjera kojima država olakšava poslovanje. U tom smislu moramo početi djelovati aktivno. Jedno od pitanja koje poslodavci često postavljaju jest zašto hrvatski poslodavci plaćaju sedam i pol sati radnog dana (plaćena stanka), a većina europskih poslodavaca plaća osam sati. Naime, u Hrvatskoj je polusatna stanka dio radnih sati dana, a u ostatku Europe taj je dio zajamčeni odmor od rada unutar osam radnih sati. Kad se takva stvarnost stavi u formulu troška rada, jasno je zašto u nizu kalkulacija naša cijena rada postaje skuplja od one na nizu konkurentnih tržišta.

U budućnosti ćemo morati zajedno (poslodavci i radnici) sagledati stvarnost iz aspekta minimalne plaće kao osnove za pokrivanje životnih potreba, ali i bruto cijene rada kao osnove za preživljavanje gospodarstva, pa i iz aspekta trajanja radnog dana i efektivnog rada, u čemu se moramo prilagoditi europskoj praksi koja definira osmosatni radni dan i polusatnu stanku u sklopu osam radnih sati.

Da ne bismo ostali samo u domeni teorijskih razmatranja utjecaja uvođenja minimalne plaće u radno intenzivne industrije, ilustrirat ćemo stanje konkretnim primjerom, ali bez navođenja tvrtke o kojoj je riječ. Razlog: ne želimo naštetiti tvrtki koja pripada našim izvoznim perjanicama (izvozi 99 posto ukupne proizvodnje), zapošljava gotovo 540 radnika, pretežito radnica, koja je posljednjih godina uložila nekoliko milijuna eura u modernizaciju poslovanja i novu organizaciju rada (samo je lani uloženo osamstotinjak tisuća eura).

Uvođenje minimalne plaće preokrenulo je sve odnose u tvrtki i ozbiljno prijeti tomu da poslovanje završi u crvenim brojevima. Evo konkretnog izračuna: Minimalna bruto plaća rasla je u posljednje tri godine: 2016. iznosila je 3120 kuna, 2017. – 3276 kuna, a 2018. – 3439,80 kuna. Za ovu godinu predviđena je, u skladu s Vladinom novom uredbom – plaća od 3750 kuna. Ukratko, kumulativni je rast na minimalne plaće u posljednje tri godine dvadeset posto, od čega rast minimalne plaće za 2019. u odnosu na prethodnu godinu iznosi devet posto. U ovom primjeru važno je da je ukupni trošak aktualne minimalne plaće s doprinosima na bruto 4368,75 kuna.

Potpore nisu dovoljne

Prvi izračuni pokazuju da u radno intenzivnim djelatnostima posljedice tolikog rasta plaće izazivaju dva velika poremećaja: prvo, rast ukupnih troškova plaća povećava udio plaća u strukturi troškova, posebno u izvozno orijentiranim poduzećima u doradnim poslovima, pa se udio troškova radnika približava granici od osamdeset posto troškova. Drugo, približavaju se plaće radnika u proizvodnji, i to na razini opasne uravnilovke jer nema prostora da se plaća podigne svim radnicima u postotnom rastu minimalne plaće; to rezultati ne podnose. Tako poduzeća s europskom produktivnošću postaju globalno nekonkurentna jer je tržište pod pritiskom mnogo jeftinijega, a kvalitetnog rada.

U svemu tome stalan rast ostalih troškova (struja, plin, komunalni troškovi, prijevoz radnika), a i naša naslijeđena konkurentnost zbog pojedinih prava iz radnog odnosa (plaćena stanka čini šest posto troškova rada, bolovanje na teret poslodavaca od 42 dana i slično) čine naš položaj još nepovoljnijim i jako utječu na ukupno poslovanje.

Potpore koje je uvela Vlada (smanjenje doprinosa za zdravstveno za radnike koji primaju minimalnu plaću) jesu dobrodošle, ali nisu dovoljne jer ne omogućavaju usklađeni rast plaća svih proizvodnih radnika, što izaziva poremećaje u ukupnoj poslovnoj politici i ugrožava odnose s kreatorima proizvodnje, kojih s jedne strane nema dovoljno, a s druge strane nisu dovoljno plaćeni. Poremećaj izazvan uvođenjem nove minimalne plaće taj jaz još produbljuje.

Rasterećenje ili bankrot

Neporezivi primici, koji postoje od 1. prosinca prošle godine (5000 kuna i 2500 kuna po radniku) u takvim djelatnostima ne mogu se iskoristiti jer ukupni troškovi ne ostavljaju prostora za takve isplate. Vlada će morati pogledati i tu stranu medalje uvođenja povećane minimalne plaće. Dva su moguća scenarija: ili će poduzeća s intenzivnom radnom snagom otjerati u gubitaše, pa onda i u prekid poslovanja (bankrot), ili će daljnjim rasterećivanjem od nepotrebnih doprinosa i ostalih davanja otvoriti malo više manevarskog prostora za njihovo poslovanje.

U uvjetima u kojima na plaće odlazi gotovo osamdeset posto ukupnih prihoda teško je biti poslovno uspješan, poslovati bez gubitaka i održavati potreban tempo modernizacije. Samo, imamo li alternativu za te industrije? 

The post Ante Gavranović: Rast ‘minimalca’ poremetio je odnose u plaćama zaposlenika appeared first on Lider Media.

– Zašto ne otvoriti priču o drugom dohotku. Zašto netko, učiteljica iz Slavonije, ne bi subotom, nedjeljom, vikendom, preko sezone mogla raditi u nekoj hotelskoj kući, a da pritom porezi budu mali? – predložio je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno bivši ministar turizma i aktualni direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Njegov prijedlog za rješenje problematike nedostatka radne snage u hrvatskom turizmu je aktiviranje domaćeg radnog potencijala, pri čemu je, osim učiteljica, spomenuo i penzionere kao moguće sezonske radnike, te studente, pozivajući se na primjer Amerike, u kojoj je najveći dio hotelskog osoblja upravo iz te populacije.

Zašto se takvim izjavama obezvrjeđuje učiteljska struka, pita se predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

– Ideja da bi učitelji trebali raditi vikendom u hotelu je nebulozna, učiteljske plaće su male, ali razmišljati o učiteljskoj profesiji na taj način, da bi vikendom trebali raditi u turizmu, zapravo je podcjenjivanje struke. Učitelji su već sada preopterećeni s obzirom na sve novitete koje moraju uvoditi u svoj rad. Bivši ministar bi trebao poznavati zakon o radu i znati da svatko ima zakonom propisano pravo na odmor, ova izjava je doista van pameti – navodi Šprem.

No u zemlji u kojoj je gospodarstvo podređeno turizmu radnici se percipiraju kao softver, što je u istoj emisiji poručio i predsjednik Uprave i suvlasnik Unilinea, vodećeg hrvatskog turoperatora, Boris Žgomba.

The post Učiteljski sindikat odgovara na prijedlog da učiteljice iz Slavonije vikendom rade u hotelima na Jadranu appeared first on Lider Media.

Stanić Beverages, kompanija koja posluje u sklopu Grupe Stanić, obilježava 20 godina jednog od najprodavanijih sokova u Hrvatskoj i tržišnog lidera u regiji, brenda Juicy. 

Brend Juicy pokrenula je Jamnica d. d. 1999. godine, a 2013. godine Juicy postaje dio kompanije Stanić Beverages i doživljava snažan rast. Upravo u tom razdoblju otvara se nova tvornica za proizvodnju bezalkoholnih napitaka u Kreševu vrijedna 12 milijun eura, Juicy širi svoju ponudu proizvoda novim kategorijama te jača izvoznu strategiju.

Kada je Juicy počeo s proizvodnjom, ona je iznosila 2 milijuna litara godišnje; danas se proizvodi preko 60 milijuna litara Juicy sokova u dvjema tvornicama, što je ujedno doprinijelo značajnim mogućnostima širenja izvoza na nova tržišta. U trenutku kada je brend Juicy preuzela tvrtka Stanić Beverages, Juicy je bio prisutan u samo 7 država, dok je trenutno prisutan u čak 22 – 15 u Europi, pet na Bliskom istoku, jedna u Africi i jedna u Aziji.

U posljednje tri godine Juicy sokovi mogu se pronaći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u najluksuznijim restoranima, barovima i klubovima te u međunarodnom maloprodajnom lancu Carrefouru. Snažna izvozna strategija menadžmenta Stanić Beveragesa zaslužna je i za to što je Juicy u Njemačkoj jedini regionalni brend sokova prisutan u maloprodajnom lancu trgovina u sklopu Grupe Rewe. Promet od izvoza u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu veći je za 23 %, a ukupan je izvoz od osnutka brenda do danas narastao za 61 %.

„Snažan iskorak u izvozu dio je strategije koja ima za cilj Juicy sokove pozicionirati kao svjetski poznat brend! Zahvaljujući snazi cjelokupne Grupe Stanić, koja će ove godine imati promet veći od 3 milijarde kuna, i dalje ćemo kontinuirano ulagati u brend Juicy da bismo strateški širili poslovanje. Danas, zahvaljujući modernoj tehnologiji i otvorenim granicama, naše tržište više nije samo regija ili Europa, već cijeli svijet. U proteklih 20 godina proizvedeno je preko 500 milijuna litara Juicy soka, vjerujem da ćemo u sljedećih 20 proizvesti i prodati barem deset puta više“, naglasio je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Grupe Stanić.

Svakog sata u Hrvatskoj se popije preko 10 000 litara soka, a svaki treći sok dolazi iz kompanije Stanić Beverages.

„Ponosni smo na odlične rezultate koje brend Juicy ostvaruje u sklopu Stanić Beveragesa. Možemo se pohvaliti i Kronesovom novom linijom za punjenje PET ambalaže u tvornici u Kreševu s kapacitetom od 100 milijuna litara godišnje na kojoj se pune Juicy Fruits sokovi, a od nedavno i brend Sola. Potpisani ugovor s Heinekenom, zahvaljujući kojem smo dobili licencu za punjenje brenda Sola, još jednom dokazuje visok standard kvalitete koji prepoznaju multinacionalne kompanije poput Heinekena. Uz daljnja ulaganja, strateško vođenje kompanije i visoke standarde kvalitete krećemo u novo desetljeće brenda Juicy“, izjavio je Zoran Mabić, predsjednik Uprave Stanić Beveragesa.

Jučer je u Matis Absolut Loungeu u Zagrebu održana i velika proslava dvadesetog rođendana brenda Juicy koja je okupila tristotinjak osoba iz poslovnog i javnog života te brojne partnere Stanić grupe. Prigodne govore održali su Ivica Sertić, nekadašnji predsjednik Uprave Jamnice, Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić grupe, Zoran Mabić, predsjednik Uprave Stanić Beveragesa te Josip Sacher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financije.

The post FOTO: Stanić Beverages proslavio 20. rođendan soka Juicy appeared first on Lider Media.

Hrvatska bi ove godine trebala rasti brže od Europe i središnje Azije. Naime, Svjetska banka prognozira da će gospodarski rast Hrvatske u 2019. godini iznositi 2,5 posto, dok bi Europa i središnja Azija mogle imati rast od 2,1 posto.

U priopćenju Svjetske banke stoji kako je hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti po stopi od 2,6 posto u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. – 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 posto. Prognoza je to iz objavljenog izvješća Svjetske banke o najnovijim gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji (‘Economic Update for Europe and Central Asia’).

– Gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1 posto, a predviđa se kako će u 2019. godini spasti na 2,1 posto zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda. Zemlje regije zabilježile su različite stope rasta. Rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji. S druge strane, Turska je zabilježila znatno usporavanje rasta uslijed pritiska financijskog tržišta kao i valutnog pritisaka. Naime, tamo se za 2019. godinu predviđa rast od 1,0 posto, što je znatan pad u odnosu na 7,4 posto iz 2017. godine stoji u priopćenju.

– Europa i središnja Azija osjetljive su na globalnu neizvjesnost i suočene su s ozbiljnim dugoročnim izazovima kao što su starenje stanovništva, pad produktivnosti, slabljenje ulaganja i klimatske promjene. Dobro je to što je na raspolaganju cijeli niz mogućih rješenja kada su posrijedi javne politike okrenute poticanju rata i ublažavanju tih izazova – ističe Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju. Napominje kako bi zemlje trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja.

Istodobno, Hrvatska narodna banka predviđa kako će naš gospodarski rast u ovoj godini iznositi 2,7 posto, što je gotovo identično kao i 2018. godine.

Spomenimo i to kako je početkom veljače ove godine, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio da nakon vrhunca u 2017. usporavanje rasta gospodarstva EU-a nastavit će se i u 2019., a stopa rasta iznosit će 1,5 posto.

– Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u europodručju, zbog neizvjesnosti u globalnog trgovini i djelovanja domaćih čimbenika u najvećim državama članicama. Gospodarski temelji Europe i dalje su čvrsti, a dobre nam vijesti i dalje stižu, posebno u pogledu zaposlenosti. Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovini ove godine i u 2020. – kazao je Moscovici.

S predviđenim rastom od 2,5 ili 2,7 posto (ovisno o izvoru) Hrvatska se pozicionirala točno na sredinu ljestvice članica Europske unije po rastu gospodarstva u 2019. godini.

Uspoređujemo li kretanje hrvatskoga gospodarstva sa usporedivim zemljama, kao što su Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, mi se nalazimo iza svih njih. Naime, Slovenija ove godine može očekivati rast od 3,1 posto, Poljska 3,5 posto, Mađarska 3,4 posto, Češka 2,9 posto te Slovačka 4,1 posto. Stoga pozitivno je to što se i dalje predviđa rast hrvatskog gospodarstva, no negativno je to što smo i dalje iza država s kojima se uspoređujemo.

The post Svjetska banka: Hrvatska će u 2019. rasti brže od EU, ali sporije od tranzicijskih konkurenata appeared first on Lider Media.

Međunarodna znanstvena konferencija o korporativnom upravljanju, menadžmentu i poduzetništvu – OFEL 2019 – sedmu godinu zaredom održat će se 5. i 6. travnja u Dubrovniku. Na ovogodišnjoj se konferenciji očekuje dvjesto sudionika iz čak 25 zemalja koji će sudjelovati u raspravama o najnovijim spoznajama iz navedenih disciplina.

Organizatori konferencije su Centar za istraživanje i razvoj upravljanja – CIRU te Sveučilište u Dubrovniku, uz partnerstvo Akademske mreže za korporativno upravljanje u Jugoistočnoj Europi SEE CGAN.

The post CIRU: Znanstvena konferencija o korporativnom upravljanju appeared first on Lider Media.

Hrvatska poštanska banka predstavila je novi poslovni model za poduzetnike koji su jedan od njezinih strateških segmenata. Najveća banka u hrvatskom vlasništvu želi postati vodeća banka za male i srednje poduzetnike i u fokus stavlja brzo i jednostavno poslovanje, ciljanu ponudu, poticanje investicija i inovacija te digitalizaciju.

– HPB se razvija u smjeru digitalne banke, a novim tehnološkim rješenjima i inovativnim uslugama želimo pridonijeti jednostavnijem poslovanju svojih klijenata –  naglašava Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima.

Od 2018. godine poslovni klijenti u HPB-u mogu online otvoriti transakcijski račun, zatražiti karticu i kredit, a Banka nastavlja s razvojem digitalnih usluga.

Antonija Zorić,  izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Kako bi se prilagodila specifičnim potrebama poduzetnika, HPB kreira specijalizirane ponude za različite industrijske grane poput IT-a, turizma, poljoprivrede, prerađivačke industrije, trgovine.

Od novosti za poduzetnike u HPB-u ističu posebne pakete proizvoda:

• HPB Starter – paket dobrodošlice
• HPB Bilder – za postojeće i nove klijente
• HPB Lider – prošireni paket proizvoda i popusta s najvećim pogodnostima za financiranje i prilagodbom poslovnim potrebama, kao i dva specijalizirana paketa namijenjena stambenim upraviteljima i računovodstvenim servisima.

HPB provodi i edukacije poduzetnika kroz različite projekte kojima potvrđuje svoju društvenu odgovornost i doprinos pokretanju biznisa u Hrvatskoj. Kako bi potaknuli širenje znanja i snažnije povezivanje poduzetnika s financijskim institucijama, HPB organizira vlastite konferencije te edukacije u suradnji s partnerima kao što je EBRD.

Također, novost od velike koristi za poduzetnike je i novoosnovani HPB EU desk – profesionalna jedinica otkud će se distribuirati informacije, educirati prodajna mreža i gdje će se dizajnirati prilagođeni proizvodi i kreditne linije u skladu s potrebama klijenata.

Izvršna direktorica Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Marina Puljiz napominje da HPB već dulje sudjeluje u sufinanciranju EU-projekata, ali je s rastom njihovog broja i složenosti logičan korak bio osnivanje EU deska.

Marina Puljiz, izvršna direktorica Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Put od odobrenog projekta do isplaćene EU potpore dug je i zahtjevan, kaže Puljiz te objašnjava:

– Procijenili smo da dodatnom specijalizacijom i jačanjem naših kapaciteta HPB može doprinijeti apsorpciji na nacionalnoj razini, a kako smo jedina velika komercijalna banka u državnom vlasništvu, time je naša odgovornost u ovom dijelu još i veća.

Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom

The post HPB predstavlja novi model za poduzetnike – digitalne usluge, posebni paketi, edukacije appeared first on Lider Media.

Gradovi se oduvijek smatraju motorima industrijskog rasta i stanovnicima omogućuju zaposlenje i blagostanje. Do 2050., navodi se u članku Prognoza zraka objavljenom u Hi!Techu, Siemensovu online časopisu, sedamdeset posto stanovništva u svijetu živjet će u gradovima, odnosno gotovo onoliko ljudi koliko danas živi na Zemlji.

Znanstvenik Ralph Grothmann iz Siemensova središnjeg istraživačkog sektora Corporate Technology razvio je prognostičke modele na bazi umjetnih neuronskih mreža koji mogu precizno i nekoliko dana unaprijed predvidjeti stupanj onečišćenja zraka u velegradovima.

– Neuronske mreže računalni su modeli koji rade slično kao ljudski mozak. Treningom uče prepoznati povezanosti i tako ih predviđaju – objašnjava Grothmann.

Riječ je o tzv. dubokim neuronskim mrežama koje primjenjuju više razina umjetnih neurona; svaka se bavi drugom apstraktnom razinom. Međusobnim povezivanjem velikog broja razina spoznaje su znatno iscrpnije od spoznaja prijašnjih neuronskih mreža. Ono što pomalo zvuči kao znanstvena fantastika, Siemens već godinama uspješno primjenjuje u nekoliko struka, npr. u predviđanju razvoja konjunkture ili cijena sirovina, čak i učinkovitosti struje iz obnovljivih energija.

The post Hi!Tech: Umjetne neuronske mreže mjere stupanj onečišćenja zraka u velegradovima appeared first on Lider Media.

cargo-partner slavi 25. godišnjicu u Mađarskoj s novim uredom na zračnoj luci Budimpešta. Međunarodna info-logistička tvrtka u Mađarskoj djeluje od 1994. godine. Povodom 25. obljetnice, cargo-partner otvoriti će novoizgrađeni ured i skladište u zračnoj luci u Budimpešti. Dugogodišnji partner zračne luke Ferenc Liszt bit će jedan od prvih stanara “BUD Cargo City”, čija je izgradnja započela u siječnju 2019. godine.

cargo-partner u Mađarskoj osnovan je kao jedna od prvih inozemnih podružnica međunarodne tvrtke i od tada se razvio u jedan od najvažnijih stupova mreže poslovnica cargo-partnera. S više od 140 zaposlenika u tri ureda, cargo-partner će sada dodatno pojačati svoju poziciju u zemlji premještanjem svoje podružnice zračne luke u novoizgrađeni logistički centar BUD Cargo City krajem 2019. godine. Logistički centar će osigurati skladište od 7.500 m² sa poslovnom zgradom na tri kata. Sve je osmišljeno kako bi omogućilo idealne uvjete za zračne prijevoznike. Osim toga, sjedište cargo-partnera je u središtu grada, kao i skladište u Gyalu.

Mađarska podružnica cargo-partnera trebala bi postati jedna od prvih stanara novog Cargo centra. S preseljenjem u BUD Cargo City, tvrtka proširuje svoje skladišne ​​prostore na 1.200 m², a poslovni prostor na 400 m². cargo-partner Mađarska ima ured na zračnoj luci Budimpešta od samog osnutka, a danas je poznata kao jedna od vodećih logističkih tvrtki u zemlji sa sveobuhvatnim portfeljem usluga i posebnim fokusom na industrijske sektore automobilske industrije i rezervnih dijelova, farmaceutske i medicinske proizvode, kao i tehnološku industriju. Sa sadašnjim kapacitetom skladišta od 30.000 m², mađarska podružnica može se osvrnuti na uspješnu poslovnu godinu 2018, nakon što je ukupno prevezla 25.000 TEU u pomorskom prometu i 50.000 pošiljki u cestovnom prijevozu. Attila Becze, regionalni direktor cargo-partnera Mađarska, pozvat će brojne kupce i poslovne partnere na proslavu obljetnice. Na temelju uspješnih rezultata proteklih 25 godina i pozitivnog nedavnog trenda, može se očekivati ​​daljnje napredovanje u Mađarskoj.

cargo-partner je od samog početka pokazao interes za izgradnju građevinskog projekta BUD Cargo City, preseljenjem želi omogućiti svojim kupcima još bolje, brže i konkurentnije usluge. Osim redovitih polazaka iz najvažnijih zračnih luka, cargo-partner nudi i usluge „on-board courier“, charter rješenja, prijevoze s kontroliranim temperaturama, kao i sveobuhvatno i stručno rukovanje posebnim i opasnim prijevozom robe. S raznolikom ponudom, cargo-partner želi snažno pozicionirati status na stalno rastućem tržištu zračnog prometa u zemlji.

Projekt BUD Cargo City dio je razvojnog programa zračne luke BUD 2020. u sklopu kojeg zračna luka Budapest ulaže 160 do 180 milijuna EUR iz vlastitih sredstava. Zadnjih nekoliko godina zračna luka bilježi porast zračnog i putničkog prometa, čime je počela privlačiti pažnju u prometnom sektoru Srednje i Jugoistočne Europe.

The post cargo-partner slavi 25. godišnjicu u Mađarskoj i novi ured na zračnoj luci Budimpešta appeared first on Lider Media.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u dva je dana zaprimio više od 2.200 prijava za sufinanciranje električnih vozila. Oko 400 prijava je dostavljeno na prijamni ured Fonda, dok su ostali zahtjevi dostavljeni poštom.

„Zahtjevi koje smo zaprimili do sad višestruko premašuju iznos od dostupnih 17 milijuna kuna.“ rekao je direktor Fonda Dubravko Ponoš ističući kako se Poziv za građane privremeno zatvorio u petak u 15 sati.

Za kupnju eko vozila građani su mogli dobiti do 40% iznosa sredstava, odnosno od 5 do 80 tisuća kuna, ovisno o kategoriji vozila. Na prošlogodišnjem javnom pozivu najbrojniji su bili zahtjevi za sufinanciranje električnih bicikala.

„Cilj nam je ovim programom omogućiti građanima da lakše odaberu ekološki prihvatljiviji način prijevoza, osobito u gradovima i na kraćim rutama, zbog čega su u sustav poticaja uključeni električni bicikli,“ dodao je direktor Fonda te najavio kako će nakon sufinanciranja električnih vozila građanima uslijediti sličan program i za tvrtke i lokalne jedinice.

The post Ponoš: Zahtjevi za subvencioniranu kupnju eko vozila višestruko premašili budžet appeared first on Lider Media.

Hrvatska je raj na Zemlji. Tu općepoznatu činjenicu samo je potvrdio izvještaj ‘Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2019.‘ koji je izradila Glavna uprava za okoliš Europske komisije.

Prema interpretaciji službe za odnose s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), i naslovu dopisa poslanog medijima, ‘Europska komisija prepoznala (je) aktivnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoliša’.

U materijalu iz MZOE tvrdi se da je u izvještaju Glavne uprave za okoliš EK, između ostaloga, ‘naznačen napredak u sustavu gospodarenja otpadom ponajprije zbog donošenja Plana gospodarenja otpadom i programa za sprečavanje nastanka otpada za razdoblje 2017.- 2022. čime je Republika Hrvatska započela s uspostavom sustava kružnoga gospodarstva’.

A u originalnom dokumentu stoji: ‘Programom za sprečavanje nastanka otpada uvedene su određene mjere za smanjenje otpada. U tom je području u Hrvatskoj općenito ostvaren velik napredak. Međutim, tu je politiku sada potrebno primijeniti i provesti kako bi se ostvarili opipljivi rezultati.’

Posljednje rečenice, naravno, nema u interpretaciji iz MZOE.

Nema ni dijela koji govori o ključnim problemima s odlagalištima otpada:

‘U skladu s Ugovorom o pristupanju, nakon 31. prosinca 2018. otpad se više ne smije odlagati na odlagališta koja ne ispunjavaju zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada. U Hrvatskoj su nezakonita odlagališta i dalje velik problem. Unatoč brojnim nastojanjima da se zatvore i saniraju nezakonita odlagališta otpada, i dalje ima prostora za poboljšanje. Komisija je 2018. odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Hrvatske zbog kašnjenja u pronalaženju rješenja za gospodarenje otpadom koji se nezakonito odlaže na lokaciji Crno Brdo u Biljanama Donjim’, stoji u originalnom izvješću iz Bruxellesa, u kojem Hrvatska dobiva i sljedeću packu:

‘Temeljni su uzroci trenutačnog odstupanja od ciljeva EU-a za otpad sljedeći:

• slabo planiranje gospodarenja otpadom
• nedovoljni poticaji za gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada
• nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (‘od vrata do vrata’)
• nedostatak jasne raspodjele zadataka
• nedostatak koordinacije među različitim upravnim razinama
• nedostatni provedbeni kapaciteti’.

U domaćoj interpretaciji ne spominje se ni da EK upozorava da se u Hrvatskoj na odlagališta još uvijek odlaže čak 72 posto komunalnog otpada (u 2017.), što je znatno iznad prosjeka EU od 24 posto.

Zato MZOE naglašava da je, ‘Komisija je prepoznala važnost donošenja novog Pravilnika o gospodarenju otpadom kojim se provodi plan gospodarenja otpadom, a čime su određeni prioriteti za planiranje infrastrukture, uključujući potporu za odvojeno prikupljanje otpada i kompostiranje’.

Opet se u priopćenju iz Ministarstva ne spominje nastavak teksta u kojem Ured EK upozorava da će općine morati ispuniti ciljeve u pogledu preusmjeravanja otpada s odlagališta te uspostaviti programe ‘plati koliko baciš’.

U priopćenju se tvrdi da je ‘Europska komisija posebno pohvalila snažnu podršku društva prema inicijativama u području kružnog gospodarstva i mjerama zaštite okoliša’, ali se ne spominje da iz Bruxellesa upozoravaju da je stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala, koja je jedan od ključnih pokazatelja, u Hrvatskoj u 2016. iznosila 4,4 posto, dok je prosjek u EU bio 11,7 posto.

Preskočen je i dio u kojem se napominje da od ukupno 2167 registriranih dozvola i 71.707 proizvoda sa znakom EU-a za okoliš na Hrvatsko otpadaju samo dvije dozvole i pet proizvoda. ‘To pokazuje i koliko se javna tijela zalažu za provedbu mjera kružnog gospodarstva’, zaključuje se u dokumentu Glavne uprava za okoliš Europske komisije, koji ne bi smio biti razlog za lažnu samohvalu, već bi trebao ozbiljno zabrinuti sve odgovorne u lancu gospodarenja otpadom.

Originalni izvještaj Europske komisije pročitajte ovdje.

The post ‘Fake news’: Kako je državni PR frizirao kritiku iz Bruxellesa o gospodarenju otpadom appeared first on Lider Media.

Novi vizualni identitet Combisa, regionalne high-tech ICT tvrtke, predstavlja se kroz novi logotip, lansiranjem novih web stranica i novim sloganom ‘Kreiramo zajedno’ ističući partnerski pristup klijentima.

– Redizajnirali smo vizualni identitet u sklopu novopokrenute transformacijske inicijative čiji je naglasak na visoka ulaganja u istraživanje i razvoj te zaposlenike. Budućnost IT branše obojana je još bržim promjenama zbog čega smo fokusirani na razvoj i edukaciju naših ekspertnih timova te na kreiranje inovativnih produkata za regionalno te svjetsko tržište – rekao je ovim povodom Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa.

Novi vizualni identitet Combisa je fleksibilan i s njim je gotovo sve moguće. Za razliku od identiteta koji se baziraju na logotipu, fleksibilan vizualni identitet (FVI) je stvoren od pravila koja se mogu mijenjati, sve kako bi se prilagodili različitim formatima i potrebama.

Tako je moguće mijenjati način ispisivanja slova, slogana, kao i posebnih znakova. Nove boje COMBIS-a su žuta, zelena i crveno/ljubičasta, koje zajedno najbolje odražavaju snagu velike moderne kompanije te su istodobno privlačne mlađim tech generacijama.

Osmišljen je i novi slogan kompanije ‘We create together’, odnosno ‘Kreiramo zajedno’ koji daje naglasak partnerskom pristupu Combisa prema korisnicima.

– Sve snažnije uvodimo korisnike u nove trendove, konzultiramo ih i prvi smo izbor za digitalnu transformaciju korisnika. Ili jednostavnije rečeno – kreiramo zajedno, zbog čega smo upravo te riječi uvrstili i u novi slogan- zaključio je Išek.

The post Combis ima novi vizualni identitet, ulaže u istraživanje i razvoj te zaposlenike appeared first on Lider Media.

U tijeku je završna faza radova na uređenju hotela i depandansi Omorika i paviljonima Ad Turres u Crikvenici. Goste će u novoj turističkoj sezoni dočekati potpuno preuređeni hoteli i paviljoni s novim, modernim izgledom soba.

U hotelu Omorika, do kojeg od središta Crikvenice vodi dva kilometra šetnice uz more okružene mediteranskim raslinjem, pri kraju su radovi na obnovi svih 115 soba od kojih većina ima pogled na more. Uz to, sobe će u potpunosti biti opremljene novim namještajem. Doda li se tome i preuređenje hotelskog restorana, ovogodišnje goste u hotelu, čiji je kapacitet 338 kreveta, dočekat će potpuno novi izgled i ugođaj. Zdanje sagrađeno 1973. godine dobilo je ime po endemskoj vrsti drveta omorike koju je otkrio dr. Josip Pančić, poznati hrvatski botaničar rođen u crikveničkom kraju.

Ad Turres

“Pripreme za novu sezonu su u punom jeku i želimo iskoristiti vrijeme koje nam je na raspolaganju da što više naših objekata preuredimo i osvježimo”, ističe predsjednik Uprave Jadrana d.d. Goran Fabris, koji je vođenje tvrtke preuzeo lanjske godine.

Tamo gdje stanemo s uređenjem nastavit ćemo na jesen, jer želimo biti među vodećim hotelijersko-turističkim tvrtkama na Jadranu, dodaje.

Paviljoni Ad Turres, jedan od devet objekata iz sastava crikveničkog poduzeća Jadran d.d. dočekat će ovogodišnje goste u potpuno novom izdanju. Smješteni u prekrasnoj borovoj šumi, na ulazu uz glavnu gradsku prometnicu, s 13 preuređenih paviljona s po 27 soba mogu ugostiti više od 700 osoba, pa je najprivlačniji obiteljima s djecom koji traže moderan i ekonomičan smještaj te velikim grupama turista. Nove staklene stijene na sobama paviljona upotpunit će novu sliku ovog turističkog kompleksa u Crikvenici, a uskoro će biti završeni i radovi na preuređenju centralnog restorana. Sve ove investicije, koje su u tijeku na mnogim objektima Jadrana u Crikvenici i Selcu, stajat će oko 130 milijuna kuna, a predstavljaju samo dio ukupnih planiranih ulaganja  idućih godina.

Hotelsko poduzeće Jadran d.d. iz Crikvenice doživljava novi poslovni uzlet, otkako su dva obvezna mirovinska fonda PBZ Croatia osiguranje d.d. i Erste plavi d.d. kupili lanjske godine od države većinski paket dionica za oko 200 milijuna kuna, te odlučili u doglednoj budućnosti uložiti oko 450 milijuna kuna. Trenutno se radi na više objekata iz sastava tog vodećeg hotelijerskog poduzeća na crikveničkoj rivijeri, kako bi se optimizirali smještajni kapaciteti i ponuda smještaja i usluga podigla na višu razinu.

The post Jadran uložio 130 milijuna kuna u crikveničke hotele. Pogledajte kako sobe sada izgledaju! appeared first on Lider Media.