Na ruševinama Uljanika koji čeka neizbježni stečaj još se pokušavaju ‘iz šešira’ izvući očajnička rješenja. Jedna je aktualna izbaviteljska varijanta da se Jadrolinija izuzme iz sustava javne nabave i da ‘poprek’ (kako kažu moji Podravci) ugovori gradnju jedanaest, ako ne i svih osamnaest brodova, koliko nedostaje floti u državnom vlasništvu.

To je poput čupanja goleme repe iz priče o djedu i repi.

Povuci-potegni, ali Jadrolinija ne može iščupati Uljanik, nego Uljanik prijeti da povuče Jadroliniju na dno. Država se s proračunom ne smije uključiti u izvlačenje jer je to nelegalna pomoć, ne da Bruxelles. Ali gle, u Ini je država gotovo pedesetpostotna vlasnica, može naftna kompanija postati isključivi liferant goriva po povoljnijoj cijeni.

Ina za Jadroliniju, Jadrolinija za Uljanik, povuci-potegni, iščupati Uljanik ne mogu. Sad svi klize prema dnu, ali bar se problem preselio u Zagreb (i malčice u Budimpeštu, ako se Mađari dotad ipak ne riješe tog ‘tereta’). Ina u problemima pozvat će u pomoć Janaf, koji će njezinu naftu besplatno tjerati kroz naftovod.

Janaf za Inu, Ina za Jadroliniju, Jadrolinija za Uljanik, iščupati ga ipak ne mogu, i sad svi zajedno idu prema potopu. Janaf sad zove u pomoć HEP, koji može svima u lancu isporučivati električnu energiju po simboličnoj cijeni, pa i ‘na đemdo’.

HEP za Janaf, Janaf za Inu, Ina za Jadroliniju, Jadrolinija za Uljanik, povuci-potegni, iščupati ga ne mogu. Drže oni tako jedno vrijeme Uljanikovu ‘repu’, a kad su se umorili, opet sve krene kliziti u ponor. E, sad HEP zove mirovinske fondove, oni ionako imaju previše novca i ne znaju kamo bi s njim.

Mirovinci za HEP, HEP za Janaf, Janaf za Inu, Ina za Jadroliniju, Jadrolinija za Uljanik, povuci-potegni, iščupati Uljanik ni oni ne mogu. I bogatstvo mirovinaca počelo se utapati u cijelome državnom lancu propaliteta koji vuče prema dolje. A kad nestane love za mirovine? E, tad će država pozvati u pomoć malog miša, svoga građanina, poreznog obveznika koji puni proračun.

Mali čovjek za mirovince, mirovinci za HEP, HEP za Janaf, Janaf za Inu, Ina za Jadroliniju, Jadrolinija za Uljanik, povuci-potegni i – iščupaju Uljanik.

Pouka? Sretan završetak ove priče postoji samo u bajci.

The post Bajka o djedu i repi: Recept za spas brodogradnje i svih gubitaša appeared first on Lider Media.

Proljetni je umor poput produljenoga blažeg ‘jet laga’, tijelo je izvan uobičajenog ritma i bori se. Otvorene su dvije fronte: treba smanjiti stres i povećati energiju. Kako to učiniti?

Kako smanjiti stres: 

• Održavajte stalnu razinu temperature i vlažnosti prostorija u kojima boravite.
• Postavite dnevne i tjedne rutine. Strukturirana aktivnost pomaže vašem tijelu da se prilagodi promjenama.
• Izbjegavajte pomicanje granica jer bilo kakve iznenadne promjene mogu biti stresne za organizam. Regulirane aktivnosti i rutina umanjuju stres i povećavaju snagu potrebnu za skorašnje ljetne aktivnosti.
• Slušajte svoje tijelo da biste mogli raditi i baviti se tjelesnim aktivnostima.
• Uzimajte redovite stanke. Više vremena provedite u zabavnim aktivnostima, manje se izlažite naporu.

Kako povećati energiju:

• Pijte mnogo vode. Voda čisti toksine iz sustava i potiče metabolizam. Dehidracija može prouzročiti glavobolju i umor. Pitka voda može biti najjednostavnije i najučinkovitije rješenje za zamor.
• Često jedite male količine hranjivih namirnica. Nastojte da barem trećina vašeg obroka uključuje svježe povrće i voće, posebice ono s vitaminom C. Vitamin B1, ključnu hranjivu tvar za živčani i krvožilni sustav, unosite konzumiranjem graha, orašastih plodova, sjemenki, ribe, svinjetine, špinata, šparoga i žitarica. Jedite sezonsko povrće, ono koje se upravo nudi na tržnici.
• Dođite do daha: deset puta udahnite i izdahnite duboko tri puta na dan.
• Izađite van i vježbajte. Čak i petnaest minuta izlaganja kože suncu može ispuniti vaše tijelo odgovarajućom količinom vitamina D za taj dan. Vježba i vitamin D povećavaju snagu i razinu energije. Sudjelujte u umjerenim aerobnim vježbama kao što je tridesetominutna šetnja ili trčanje. Svjesno kretanje dobar je način da povećate unutarnju energiju i smirite um u samo nekoliko minuta.
• Nakon vježbanja dobro rastegnite mišiće pet-deset minuta kako biste ublažili posljedice vježbanja i spriječili bol.
• Hladan tuš možda zvuči kao okrutna, zastarjela spartanska metoda, ali ubrzo ćete se uvjeriti u njegov osvježavajući učinak. Stabilizira cirkulaciju i čeliči vaskularni sustav, koji tako postaje manje osjetljiv na temperaturne promjene.
• Priuštite si kupke s gorkom soli ili posjetite saunu. I jedno i drugo opušta.
• Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna. Za to vam, prije svega, treba udobna i ugodna okolina, pa je nastojte i osigurati u spavaćoj sobi.

The post PROLJETNI UMOR: Kako povećati energiju i smanjiti stres appeared first on Lider Media.

HEP, kojem je na čelu Frane Barbarić, u potrazi je za parcelama većim od deset hektara na kojima bi gradio sunčeve elektrane. U tom je smislu gradovima i općinama upućen poziv na iskazivanje interesa za sudjelovanje u razvoju i gradnji projekta obnovljivih izvora energije, ali i integraciju već gotovih projekata u HEP-ov portfelj. Gradovi i općine mogu se javiti HEP-u do kraja godine.

Nakon analize zaprimljenih iskaza interesa odabrat će se najbolji projekti koji će HEP financirati u sljedećem investicijskom ciklusu. Spreman je financirati sve projekte koji će zadovoljiti tražene uvjete i uklopiti se u kriterije financijske isplativosti. U poduzeću kažu da s obzirom na dosadašnje kontakte s predstavnicima jedinica lokalne samouprave očekuju velik interes.

The post HEP je u potrazi za zemljištem za izgradnju sunčevih elektrana appeared first on Lider Media.

Osma i posljednja sezona dosad najskuplje, najgledanije, najnagrađivanije i najviše “piratizirane” televizijske serije, najavljuje se kao apoteoza koja će milijune ljubitelja srednjovjekovne fantazije oduševiti i rastužiti. Mnogi se ipak neće predati očaju uvjereni da Igre prijestolja žive vječno.

Mjesecima amateri nagađaju, a kladionice se time koriste, koji će od junaka zavladati imaginarnim Westerosom. Hoće li to bi šutljivi Bran Stark, sadašnji favorit za tron ili mnogo glamurozunji Jon Snow i Daenerys Targaryen koji za njim prilično zaostaju.

Što vi mislite, čije će biti prijestolje?

Neviđena popularnost serije

Dosad najambicioznija serija u povijesti televizije, samo je posljednjoj sezoni koštala nekih 15 milijuna dolara po epizodi, prema Varietyju.

Prva od šest epizoda posljednje sezone bit će emitirana 14. travnja u Sjedinjenim Državama na kablovskoj televiziji HBO. No to nije kraj, jer emitiranih 67 epizoda, uz knjige Georgea R.R. Martina po kojima su nastale “Igre prijestolja”, otvorilo je fanovima čitav jedan svijet, beskrajan poput svemira.

Konvencija “Con of Thrones”  2018. privukla je 5000 ljudi u američki grad Nashville, kaže Melissa Anelli, glavna direktorica tvrtke Mischief Management, koja očekuje jednako toliko ljudi na ovogodišnjoj konvenciji u srpnju..

Stranica Archive Of Our Own (AO3, Naš vlastiti arhiv) sadrži više od 22.000 priča “fanfiction”, koje objavljuju amateri nadahnuti GoT-om.

Nije naodmet podsjetiti da su od serije svoj dio kolača ubrale i lokalne zajednice. Prihode su ostvarivale tijekom samog snimanja serije – statisti, domaći glumci, prehrana, prijevoz, smještaj, niz drugih organizacijskih i tehničkih usluga, ali i godinama poslije. Primjerice u Dubrovniku organizirane ture “Igre prijestolja” privuku izuzetno velik broj gostiju koji uz vodiča obilaze lokacije snimanja i pritom slušaju priče sa ‘seta’. Tomu valja pridodati suvenire, kulinarstvo i drugo.

“Postoje serije koje stvaraju ovisnost, no nijednoj to nije uspjelo kao GoT-u”, kaže Lauren Christison, ljubiteljica serije.

Vrlo mračna i neuobičajeno složena, nasilna i srednjovjekovna serija “GoT” u samom početku nije obećavala da će privući tako raznorodnu publiku, ali njezina epika i duboko ljudska dimenzija nadmašila je sve i prikovala za ekrane i neoečkivano gledateljstvo, “muškarce i štrebere”.

GoT je stekao tako široku publiku jer su “teme moći, ljubavi, obitelji i uvjerenja prisutne u svakom liku”, objašnjava Lauren Christison.

Ima li života poslije smrti  GoT-a

“Povijesno područje obuhvaćeno serijom toliko je obimno da može osvojiti razne tipove televizijskih gledatelja”, objašnjava Lisa Woolfork, profesorica književnosti na sveučilištu Virginija koja je osmislila kolegij “GoT” i objašnjava: “Politička intriga, obiteljska drama, povijesna fikcija, viteštvo, čarobnjaštvo, svi su stilovi zastupljeni”.

Serija ulaže “nevjerojatno mnogo truda u komentiranje suvremenog svijeta, a istodobno riječ je o fantaziji”, kaže Valerie Garver, profesorica srednjovjekovne povijesti na sveučilištu Northern Illinois, koja je također predavala kolegij “Igre prijestolja”.

Garver tako citira poznatu rečenicu “Zima stiže”, koja predviđa ledenu zimu, ali i mogući kraj svijeta, a autor književnog predloška George R.R. Martin priznaje da postoji paralela s klimatskim promjenama.

Ta je tema, uostalom, središnji element posljednje sezone pod prijetnjom Kralja noći i njegove vojske zamrznutih zombija.

Melissa Anelli uvjerena je da se fenomen  “GoT” neće ugasiti 19. svibnja kada će biti emitirana posljednja epizoda.

Šesta knjiga Georgea R.R. Martina, koju se toliko dugo čekalo, trebala bi održati plamen živim, kao i “prequel” koji se tek priprema.

Zasad još nije odlučeno hoće li se održati konvencija “Con of Thrones” u 2020., ali kao što je i zajednica Harryja Pottera preživjela smrt sage, takav se scenarij može očekivati i za GoT, smatra Anelli.

Superlativi u brojkama

Prošlu, 7. sezonu GoT-a pratilo je izravno u Sjedinjenim Državama 16,5 milijuna gledatelja, što je apsolutni rekord za jednu tv seriju.

Izvan SAD-a prosjek gledanosti iznosi 30 milijuna ljudi po epizodi.

U toj 7. sezoni serija je postigla i neslavan rekord po broju nezakonitog ‘skidanja’ s interneta, s više od milijardu piratskih pregleda.

Osma sezona bit će najskuplja u povijesti s proračunom od 15 milijuna po epizodi, odnosno 90 milijuna za ukupno njih šest.

Sedma sezona koštala je ukupno 100 milijuna dolara za sedam epizoda.

Prema podacima The New York Timesa, franšiza donosi HBO-u oko milijarde dolara prihoda na godinu. Ta je serija najnagrađivanija u povijesti s ukupno 38 Emmyja.

Osim Dubrovnika, turistički je serija donijela slatku zaradu i drugim lokacijama, Sjevernoj Irskoj, Islandu, a tu su i španjolski gradovi Osuna i Gerona.

Dubrovnik je morao ograničiti broj posjetitelja koji su hrlili prošetati stazama slavnih likova.

Imena junaka nadahnula su roditelje pa je u Ujedinjenom Kraljevstvu ime Arya među 20 najpopularnijih. U SAD-u je najpopularnije ime Khaleesi.

U negativne posljedice popularnosti svakako treba ubrojati pomamu za kupnjom pasa huskija. To je uzelo toliko maha da je jedan od glavnih glumaca Peter Dinklage morao pozvati fanove da prestanu kupovati huskije jer se pokazalo da je broj tih pasa koji su na kraju završili u azilu doslovce ‘eksplodirao’, odnosno povećao se za 700 posto 2011., po podacima udruge za zaštitu životinja PETA.

The post ANKETA: Stiže finalna sezona Igre prijestolja. Tko će zaposjesti željezni tron? appeared first on Lider Media.

Pitanje rodne ravnopravnosti aktualno je i u svijetu virtualnih asistenata, kojima dominiraju ženski glasovi. Siri, Cortana, Alexa, sve one imaju svoje glasove, ali ne i pravo glasa, pa su lingvisti, tehnolozi i dizajneri zvuka poveli borbu za njih i stvorili Q, prvi bespolni glas.

Namjera je bila stati na kraj pristranosti u tehnologiji jer nije baš fer da u ulozi tajnice, makar i virtualne, budu samo ženski glasovi.

Q ima potpuno neutralan glas frekvencije od 153 Hz, ne zvuči ni poput žene ni poput muškarca. Zasad Q progovara samo s internetske stranice genderlessvoice.com, ali se tvorci nadaju da će potaknuti tech kompanije da ne diskriminiraju i bore se protiv stereotipa angažiranjem Q bespolnog asistenta.

The post VIDEO: Poslušajte Q – prvi bespolni glas za virtualnu rodnu ravnopravnost appeared first on Lider Media.

Potkraj prošle godine zagrebačka produkcijska tvrtka Amulet Studio svojim je serijalom crtića ‘&Black&White’ osvojila drugo mjesto na međunarodnom festivalu animiranog filma u Los Angelesu, jednoj od najvažnijih svjetskih smotri takvih filmova. O kakvom je pothvatu riječ, najbolje ilustrira podatak da je produciranje vlastitog animiranog serijala u Hrvatskoj i dalje takva rijetkost da su Tihanu Šmitran, direktoricu Amulet Studija, od te ideje odgovarali sa svih strana, proglašavajući to nemogućom misijom.

– Kad sam odlučila da počnemo producirati animirani serijal ‘&Black&White’, svi su mi govorili da je to neizvedivo, da nema sustava financiranja u Hrvatskoj, da u posljednjih nekoliko desetaka godina to nikomu nije pošlo za rukom i da nećemo uspjeti. Odlučila sam slušati isključivo sebe, spremna na rizik, ali čvrsto vjerujući da ću pronaći put da i ta vizija zaživi. Smatrala sam to jako važnim i za budućnost animacije u Hrvatskoj – tržište se mora pokrenuti prema komercijalnom segmentu i izvozu da bi ponovno zaživjelo. Sav sam svoj kapital investirala u ovaj proizvod, a kad smo imali ponude američkih i azijskih investitora, nisam pristala na njih jer su iziskivale znatne promjene u odnosu na prvotni koncept. Serijal smo uspjeli napraviti sami, a uz njega i prateće sadržaje poput edukativne igrice i aplikacije. Dobili smo niz pohvala za poduzetništvo i inovaciju te na temelju kontinuiranog rada stvorili jaka partnerstva u inozemstvu, koja su sada otvorila vrata novim projektima koje završavamo – objašnjava Šmirtan.

Bez kumova i kapitala

‘&Black&White’ igra je vizualne percepcije u kojoj pratimo glavnog lika BO-a, nespretnog junaka koji na zabavan način pokušava riješiti problem u raznim erama i geografskim lokacijama. Umjesto jezika koristi se vizualnim govorom animacije i slapstick komedije, a poigrava se odnosima crnog na crnom i bijelog na bijelom, što stvara niz začudnih humorističnih situacija. Ima vrlo jak vizualni kod i dio je tradicije kazališta sjena, a razvija vizualnu percepciju kod djece i odraslih. Autorsko je djelo Darka Bakliže pod supervizijom Manuela Šumberca, dok su za animaciju zaslužne Paula Konjušić, Iva Božić i Antonija Veljačić, a za glazbu Vjeran Šalamon. Vrijedi spomenuti i da je riječ o potpuno hrvatskom proizvodu. Potporu tom hvalevrijednom projektu pružio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i estonski startup-akcelerator Storytek.

Poslovanje u Hrvatskoj puno je nelogičnosti pa nije lako upustiti se u nešto potpuno drukčije i novo. Upravo to, međutim, učinila je naša sugovornica kada je, kako bi 2014. pokrenula vlastiti biznis, napustila tadašnji posao u marketingu.

Govorim donorski, Foto: Amlet Studio

Nagrade i rezultati

Oko Amulet Studija, ističe Tihana, želi okupiti vrhunske kreativce, u Hrvatskoj i u svijetu. Trenutačno imaju šest stalno zaposlenih i devet stalnih vanjskih suradnika, a ove godine planiraju otvoriti nova radna mjesta. Iza sebe imaju niz uspješnih projekata pa su, primjerice, za Ministarstvo zdravstva napravili kampanju ‘Govorim donorski’, koja je ostvarila sjajne rezultate vezano uz porast broja donora u Dalmaciji, a danas se rabi i kao studija slučaja na konferencijama. Pozornost na svoj rad skrenuli su, među ostalim, i s ‘What Inspires You to Give’, humanitarnom kampanjom za kompaniju Astralis Pharma kojom su 2017. osvojili drugo mjesto na globalnom natjecanju Changing Tomorrow.

Dobili su i druge različite nagrade, ali mnogo više im znače dobri prodajni rezultati i rast iznad očekivanog. Ponosni su i na to što su sve nagrade dolazile same jer se na natječaje vezano uz marketinške kampanje nikada nisu prijavljivali. Šmitran se i sama okitila prestižnim priznanjem kada je u izboru Women in Adria i Instituta za razvoj ženskog poduzetništva proglašena startup-poduzetnicom 2017.

Potpora iz Estonije

– Lijepo je dobiti pohvalu za rad u vlastitoj zemlji i drago mi je vidjeti da se razvijaju mreže poduzetnica kao što je Women in Adria. Potpora ženama jako je važna, najčešće su u poslu upravo one jedna drugoj najžešći protivnik, zato podupirem rad Ivane Matić iz WIA, takav oblik zajedništva nužno je poticati i žene bi trebale jedna drugoj biti potpora i uzor. Razvoj ženskog poduzetništva također je bitan za napredak društva u cjelini i važnost toga sve se više ističe na globalnoj razini te je dobro što Hrvatska slijedi taj trend – kaže Šmitran.

U trenutku pisanja ovog teksta privode kraju i projekt koji je nazvala ostvarenjem sna iz djetinjstva. Riječ je o multiplatformskom edukativnom projektu koji djecu od najranije dobi uči o velikim globalnim problemima današnjice. Ideja vodilja je da kod djece od najmlađe dobi treba razvijati empatiju za druge ljude i svijet oko sebe, kao i da mališani najveći poticaj za učenje dobivaju zabavljajući se.

Osim u Zagrebu, Amulet Studio djeluje i u sklopu sestrinske tvrtke u Estoniji. Tomu je prethodilo sudjelovanje u natječaju Storyteka, globalnog akceleratora poniklog u Tallinnu, na kojem je izabran među šest najboljih timova u svijetu, a njegov ‘pitch’ dobio je najviše ocjene žirija. Storytek povezuje tehnološke kompanije s kreativnom industrijom, što mu je donijelo i potporu inozemnih mentora i partnera kao što su Sten Saluveer, Guido van Nispen i John Heinsen. S njima je surađivao i na projektu koji je trenutačno u fazi pretprodukcije i čija će prodaja ići preko podružnice u Estoniji.

Kreativna partnerstva

Premda Hrvatsku smatra izrazito bogatom zemljom s mnogo potencijala, Šmitran je svjesna da smo malo tržište, zbog čega se u njezinoj branši moraju izvozno orijentirati ako žele znatnije razviti posao. To se posebno odnosi na audiovizualnu industriju i razvoj tehnološki orijentiranih multiplatformskih proizvoda, čemu se sve više okreću.

Postignutim u dosadašnjem radu itekako je zadovoljna jer su u malo više od četiri godine restrukturirali poslovanje te sustavno radili na automatizaciji i unapređenju poslovnih procesa, kao i na IT zaštiti. Tehnološki aspekt, naime, postao je neizostavan dio u kreativnim industrijama, zbog čega kontinuirano radi i na sklapanju novih partnerstva s tvrtkama u inozemstvu upravo unutar tog segmenta.

– Amulet Studio fokusirao se na rad s klijentima s kojima možemo raditi korake naprijed i koji se ne libe otvoriti prostor za nove izazove i mogućnosti na tržištu. Tvrtke kojima je jednako važno stvarati profitabilno poslovanje te vrhunsku kreativu i inovativne proizvode, a i nama omogućiti da se razvijamo kao kreativci – zaključila je Tihana Šmitran.

The post [VIDEO] Tihana Šmitran: Bez izvoza ne može se zaraditi ni na crtićima appeared first on Lider Media.

Požeška tvornica Zvečevo, koja je još uvijek u postupku predstečajne nagodbe, priprema veliku isporuku svojih proizvoda iz segmenta jakih alkoholnih pića za tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Kako doznajemo iz tvrtke, riječ je o početku suradnje sa snažnom tendencijom rasta te o prvoj isporuci za to tržište, premda nikakve druge detalje ne žele zasad otkrivati. Doznajemo da u Ameriku ide deset raznih proizvoda iz požeške tvornice, mahom biljni likeri, rakije i gorki biljni liker Barun.

Inače, većinski vlasnik Zdravko Alvir podnio je još potkraj studenoga ostavku na mjesto predsjednika Uprave, a na njegovo mjesto imenovan je Ivica Božan.

The post Zvečevo: Na američko tržište odlazi prva velika isporuka biljnih likera i rakija  appeared first on Lider Media.

Péter Csányi avanzirao je iz člana u zamjenika predsjednika NO-a OTP BANKE HRVATSKA iz Splita umjesto Anne Mitkove Florove, koja je sad članica NO-a. Zsolt Barna ušao je u NO umjesto Pétera Jánosa Besea.

Sanja Bogunović više nije suvlasnica tvrtke SPAN. Uz Nikolu Dujmovića, suvlasnici su i dalje Damir Bočkal, Marijan Pongrac, Jasmin Kotur i Zvonimir Banek.

Zvonimir Zlopaša nije više zamjenik predsjednika NO-a LUKA ZADAR. Zajedno s njim, iz NO-a je opozvan i Tihomir Vorih. Dosadašnji član NO-a Jie Bao imenovan je zamjenikom predsjednika, a u NO su imenovani Wai Leung Wong i Yuehua Qi.

Lukas Oliver Pavić novi je, peti član Uprave ALLIANZA ZAGREB.

VB LEASING promijenio je naziv u VANTAGE LEASING. Prije toga je vlasnik, austrijski VB-LEASING, povukao polovicu temeljnog kapitala, koji je smanjen sa 74,795.000 kuna na 37,397.500 kuna.

Dragan Ergarac novi je predsjednik NO-a tvrtke HOTELI NJIVICE umjesto Vlade Galičića. Umjesto Ergarca novi zamjenik predsjednika je novoimenovani član NO-a Luka Perković, a u NO je ušao i Zvonimir Tudorović umjesto Ljiljane Grgić.

Ethem Naci Başerdem opozvan je iz Uprave tvrtke MARINA DALMACIJA iz Sukošana, koja posluje u sklopu Dogus grupe. U četveročlanoj Upravi ostali su Burak Baykan, Božidar Duka, Cem Ecevit i Özlem Kavasoğlu.

HOTELE PLITVICE iz Zagreba vlasnički je preuzela Franciska Dodić od dosadašnjih suvlasnika Paška Dodića i ZLATARNE DODIĆ. Paško Dodić ostao je direktor.

Nakon smrti ravnatelja KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE Vlade Jukića, vršiteljem dužnosti ravnatelja imenovana je Petrana Brečić.

Krunoslav Vavra novi je, šesti član Uprave RADNIKA iz Križevaca.

Anđelka Slepčević izašla je iz vlasničke strukture PHARMA NETA iz Zagreba. U toj farmaceutskoj mreži ostala su 53 suvlasnika, među kojima je 35 fizičkih osoba i 19 ljekarni.

Marc Arthur Wieser nije više direktor PALMERSA iz Zagreba. U Upravi su sad dosadašnji direktor Tino Wieser i novoimenovani Matvei Hutman.

Radojka Juravić, Anton Rumac i Milorad Milošević izašli su iz vlasničke strukture riječkog EUROLINEA. Preostalo dvoje vlasnika članovi su Uprave – direktor Radovan Rumac i Đurđica Rumac koja je direktorovanje zamijenila prokurom.

Davor Mladina poziciju člana NO tvrtke KONČAR – NISKONAPONSKE SKLOPKE I PREKIDAČI zamijenio je pozicijom direktora umjesto Hrvoja Krndelja. Aida Marijan ušla je u NO umjesto Mladine.

Ludwig Meltl više nije član Uprave tvrtke MEGGLE HRVATSKA iz Osijeka. U Upravi su odtali domaći kadrovi – Marijan Vučak (predsjednik) i Dražen Sklepić, te prokuristice Ksenija Vidaković i Nada Pavlović.

Borisu Horvatu nakon dvanaest godina direktorovanja u IMESU iz Samobora dodijeljena je prokura. Za direktora mesne industrije koja je od kraja prošle godine u predstečajnom postupku imenovan je Ivica Kupres.

Grga Mrkonjić pridružio se u DOMUSU PLUS iz Zagreba Hrvoju Kuretiću kao suvlasnik i direktor tvrtke koja se bavi niskoenergetskom gradnjom kroz svoj sustav Effectus 5, koji se temelji na energetskoj učinkovitosti, ekologiji, ekonomičnosti, efikasnosti i estetici.

Petar Jagodič novi je direktor tvrtke NEUROTH SLUŠNA POMAGALA iz Zagreba umjesto Michaela Paula i pridružio se u Upravi direktorici Ivi Šimunec.

The post Tvrtke i karijere: Promjene u OTP banci, Spanu, Luci Zadar, Alianzu, VB leasingu… appeared first on Lider Media.

Prema informacijama s tržišta sklopljeni su ugovori za gotovo 80 000 mt ribljeg brašna, koje je cjenovno čak 60 usd/mt skuplje od prijašnjih ugovora. IMPARE istraživanje bi trebalo donijeti više novosti.

Prošlog je tjedna u Kini održana konferencija međunarodne trgovinske organizacije koja se bavi trgovinom ribljeg brašna i ulja, na kojoj je također rečeno kako će ovogodišnje količine ribljeg brašna držati višu cijenu od prošlogodišnje proizvodnje.

Cijene na FOB Njemačka se kreću oko 1820 €/t za 72% riblje brašno, dok se nešto niža kvaliteta od 64-67% proteina prodaje po cijeni od cca. 1500€/t.

Istovremeno cijene peruanskog ribljeg brašna FOB Peru iznose od 1200$/t do 1500 $/t ovisno o proteinskoj vrijednosti.

Na američkom tržištu žitarica cijene su padale, no cijena sojine sačme koja je nama najinteresantnija je čak i blago porasla dok je odnos eura i dolara (€/$) pao tako da je konačna cijena FCA Koper viša nego prošlog tjedna.

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) je objavilo 15 izvoznih destinacija američkih žitarica u kojima osim Kine prednjače Japan, Argentina, Meksiko, Indonezija i Tajvan.

Britanska premijerka Theresa May sastala se s oporbenim vođom Corbynom i održala konzultacije nastojeći postići kompromis koji bi Britaniji donio izlazak iz EU uz sporazum. Zastupnici su predložili da se donese novi zakon kojim bi se spriječio neuredni Brexit bez odobrenja parlamenta sredinom travnja. Premijerka se zalaže za uređen Brexit sa potpisanim sporazumom 22. svibnja.

S druge strane čelnici EU traže od premijerke May da do 12. travnja potvrdi sporazum o razdruživanju i protive se novim odgodama Brexita. Prema zadnjim informacijama britanskim građanima biti će dozvoljen boravak u EU bez vize do 90 dana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i dalje podržava uređen Brexit posebice zbog očuvanja mira u Sjevernoj Irskoj.

The post Riblje brašno zadržat će višu cijenu, raste i cijena sojine sačme appeared first on Lider Media.

Uz dermalne filere, botoks je najpopularniji postupak u Hrvatskoj, ne samo u estetskoj medicini nego i u estetskoj kirurgiji. Riječ je o brzorastućem tržištu u Hrvatskoj jer se tretmani osim u poliklinikama čija je djelatnost estetska medicina obavljaju i u dermatološkima i oftalmološkima, kao i u onima koje pružaju usluge iz više područja medicine te stomatološkim ordinacijama. Botoks je trenutačno popularniji od liposukcije, operacija grudi, ‘faceliftinga’, operacije nosa… Robuju mu mnoge žene, ali sve više otkrivaju ga i muškarci, koji već čine dvadeset posto pacijenata.

Iako se riječ ‘botoks’ prevodi kao ‘otrov’, zapravo je purificirani protein, lijek koji se u medicini upotrebljava više od stotinu godina, objašnjava dr. Nikola Milojević, estetski kirurg i vlasnik Poliklinike ‘Milojević’ u Zagrebu te Milo Clinica u Londonu. Može kontrolirati mišiće tako da ih uspava, odnosno uspori, da bi se, primjerice, ojačali drugi mišići. Može se upotrebljavati u ortopediji, urologiji, gotovo u svim granama medicine.

– Između 30 i 40 posto usluga u našim poliklinikama u Engleskoj i Hrvatskoj otpada na tretmane botoksom – ističe dr. Milojević, koji kaže i da ima pacijente već od osamnaest, devetnaest godina pa sve do osoba u kasnim osamdesetima, i to raznih zanimanja: od spremačica, vozača autobusa do poznatih javnih osoba, političara…

Najčešći je zahvat botoksom uklanjanje bora nastalih zbog mrštenja, općenito bora oko očiju i na čelu, otklanjanje znojenja pazuha i dlanova te zatezanje brade i vrata.

Poslovnjaci pak najčešće dolaze na tretmane uklanjanja podočnjaka filerima i podvrgavaju se tretmanima laserom za oblikovanje tijela.

The post Procvat botoksa u Hrvatskoj: Tretmani se nude čak i u stomatološkim ordinacijama appeared first on Lider Media.

Nedavno je njemački proizvođač sportskih automobila Porsche predstavio novi SUV Cayenne Coupe, koji je zakrivljenom linijom krova, tipičnom za coupée dobio agresivniji, ali i pomalo atraktivniji izgled od obične izvedbe.

Porsche će nuditi dvije verzije ovog modela. Prva verzija ima trolitreni V6 motor snage 340 KS, a druga, turboverzija razvijat će snagu od 549 KS i pokretat će je četverolitreni twin turbo V8 motor. Prvom modelu do stotke će trebati 5,7 sekundi, s maksimalnom brzinom od 243 km/h, a turboinačica tu će brzinu postići u samo 3,7 sekundi i razvijat će maksimalnu brzinu od 286 km/h.

Ovaj model moći će se moći kupiti s nekoliko paketa opreme, među kojima se najviše ističe paket Sport Design. U tom paketu automobil dolazi s 22-inčnim naplatcima GT Design koji inspiraciju vuku iz legendarnog modela 911.

Cijena modela kreće se između 84 tisuće eura za model s V6 motorom i 147 tisuća eura za Cayenne Coupe turbo s V8 motorom.

The post VIDEO Porsche: Novi SUV krade kupce BMW-u, Audiju i Mercedesu appeared first on Lider Media.

Autoprijevoznička tvrtka Orteo udvostručila je troškove samo zato što ne može prevoziti robu od Donjeg Miholjca do Varaždina Podravskom magistralom. Naveo je to kao primjer vlasnik tvrtke Zlatko Andrić. Razlog je Pravilnik koji je stupio na snagu početkom ožujka, a kojim se zabranjuje promet vozilima težima od 7,5 tona na određenim cestama u zemlji i usmjerava ih se na autocestu.

– Ako krenemo od Donjeg Miholjca u Varaždin, kamo često vozimo, moramo najprije voziti na jug prema Đakovu, gdje ulazimo na autocestu pa preko Zagreba doći do Varaždina. Mi to jednostavno moramo naplatiti od tvrtke za koju prevozimo robu i to je posljedica donošenja Pravilnika – kaže Andrić.

Jednostavni pogled na autokartu pokazuje da se gubi dosta novca, pa i vremena bez obzira na to što se voze autocestom. Slična je situacija i s drugim pravcima, primjerice iz Novog Vinodolskog se do Senja mora ići okolo autocestom preko Bosiljeva, a Andrić, koji kaže da inače podržava usmjeravanje na autocestu jer se primjerice manje troše gume i ulje, smatra da su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ipak trebali uzeti u obzir da pojedine dionice stvaraju visoke troškove prijevoznicima.

Autoprijevoznici traže povlaštenu cijenu za korištenje autoceste, ali zasad nema odgovora iz ministarstva Olega Butkovića te bi njihova usluga mogla poskupjeti.

The post Autoprijevoznik: Novi pravilnik nalaže da od Donjeg Miholjca do Varaždina vozimo kroz Zagreb! appeared first on Lider Media.

Joaquin Phoenix novi je Joker, najpoznatiji stripovski negativac iz Gotham Cityja.

Film redatelja Todda Phillipsa, autora trilogije ‘Mamurluk’, otkrit će kako je Joker postao psihopat, ubojica i Batmanov neprijatelj. Prije nego što je pao u kiselinu i poludio, Joker se zvao Arthur Fleck i neuspješno je pokušavao biti komičar. U traileru filma, kroz koji se provlači pjesma Smile Nat King Colea, otkriveno je da budući Joker ima bolesnu majku o kojoj brine i koja je jedino biće s kojim se druži, te da je zbog svog neobičnog ponašanja i izgleda često na meti nasilnika koji ga tuku.

Uz Phoenixa, jednu od uloga u novom filmu, koji u kina stiže 3. listopada, ima i Oscarovac Robert de Niro, koji je ostvario kultnu ulogu u ‘Taksistu’ Martina Scorseseja. Mnogi vide sličnosti tog filma, kao i uloge Travisa Bicklea, s pričom Arthura Flecka. Obojica su nestabilni, društveno neprihvaćeni likovi koji u jednom trenutku ‘puknu’.

Jokera su dosad na filmu utjelovili Jack Nicholson, Heath Ledger i Jared Leto, u filmovima ‘Batman’ (1998.), ‘Vitez tame’ (2008.) i ‘Odred otpisanih’ (2016.), a svaki je imao velik uspjeh na američkom box officeu. Prvi, film Tima Burtona, zaradio je 411,3 milijuna dolara, film Christophera Nolana zaradio je preko milijardu dolara, a posljednji 746,8 milijuna dolara.

The post VIDEO Novog Jokera Joaquina Phoenixa uspoređuju s ‘Taksistom’ appeared first on Lider Media.

Izmjenama propisa o porezu na dodanu vrijednost koje su na snazi od 1. siječnja 2019. obveznicima PDV-a uvedena je nova administrativna obveza. Za obračunska razdoblja od 1. siječnja 2019. dužni su Poreznoj upravi, uz obrazac PDV-a, dostaviti i pregled svih ulaznih računa na kojima su u obračunskom razdoblju iskoristili pravo na pretporez.

Ulazne račune koji mu omogućuju odbitak pretporeza obveznik PDV-a vodi u knjizi ulaznih računa kao jednoj od obveznih poreznih evidencija. Ondje se bilježe podaci o broju i datumu svakoga primljenog računa, datumu njihova izdavanja, podaci o izdavatelju i njegovu poreznom broju, o osnovici na koju je zaračunan PDV koji primatelj odbija kao svoj pretporez, iznos PDV-a i drugi propisani podaci.

Sve to obveznik PDV-a treba elektroničkim putem dostaviti Poreznoj upravi, na propisanom obrascu, zajedno sa zbirnim podacima koje iskazuje u obrascu PDV-a za svako mjesečno odnosno tromjesečno razdoblje. Mjesečni obveznici PDV-a dostavljaju propisanu evidenciju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a tromjesečni do 20. u mjesecu koji slijedi iza tromjesečja za koje sastavljaju obračun.

Plaćanje u ratama

Što se ne dostavlja Poreznoj upravi

Osim knjige ulaznih računa u koju se bilježe tuzemni računi na kojima je iskazan PDV koji primatelj odbija kao svoj pretporez, obveznici PDV-a vode i druge propisane evidencije, ali njih ne dostavljaju Poreznoj upravi. Druge obvezne evidencije posebna su evidencija o pretporezu ostvarenom na osnovi stjecanja dobara iz druge države članice EU, prema osnovi usluga primljenih iz Unije ili iz trećih država, evidencija o PDV-u plaćenom pri uvozu dobara i dr.

Podaci iz tih posebnih evidencija u zbirnom se iznosu iskazuju u obrascu PDV-a, ali se ne dostavljaju Poreznoj upravi. Obveznici PDV-a koji posluju s drugim državama članicama EU i dalje uz obrazac PDV-a moraju dostaviti obrazac zbirna prijava o isporukama u druge države EU odnosno obrazac PDV-S o stjecanju dobara i usluga iz Unije.

Podaci koje će Porezna uprava prikupljati od poreznih obveznika omogućuju joj potpuniju kontrolu iskorištavanja pretporeza i smanjuju mogućnost prijevara povezanih s PDV-om. Izravno preuzimanje podataka sa svih ulaznih računa obveznika PDV-a još nije praksa svih poreznih administracija u Europskoj uniji, ali se širi. Porez na dodanu vrijednost najvažniji je porezni prihod Hrvatske, čini gotovo dvije trećine svih poreznih prihoda, pa su razložni briga i interes hrvatskih poreznih vlasti za što potpunijim nadzorom.

The post Marija Zuber: Poreznoj upravi od 1. siječnja idu svi podaci o pretporezu appeared first on Lider Media.

– S 35 bio sam beskućnik i ovisnik, sa 45 osnovao sam kompaniju UrtheCast koja je postavila kamere na Međunarodnu svemirsku postaju i jedina u svijetu pruža live video feed Zemlje iz svemira. Ne vjerujem u nemoguće – kaže Cameron Chell.

Ovaj 50-ogodišnji kanadski poduzetnik počeo je karijeru vrlo rano, u svojim 20-ima vodio je 3 milijarde dolara vrijednu organizaciju FutureLink, koja je bila začetnik poslovanja u oblaku, surađujući s Oracleom, Microsoftom i IBM-om. No, tu je naišao na prvu lekciju u svojoj karijeri i životu. Na nagovor investitora u tvrtku je na mjesto potpredsjednika postavio čovjeka koji ga nije poštovao kao vlasnika i osnivača, pa je na kraju Chell dobio otkaz u vlastitom startupu. Danas ipak priznaje kako mu je to bila dobra lekcija, jer je bio premlad, tvrdoglav i vrlo arogantan. Osim toga, bio je ovisan o drogi, što je dovelo do toga da bankrotira i postane beskućnik.

– Bio sam van kontrole i vrlo egocentričan, poduzetnici su tome skloni jer su impulzivni i vrlo odlučni ljudi po prirodi. Žive intenzivno i prihvaćaju rizik, to je velika kvaliteta, no također to može biti i njihova najveća slabost. Na kraju otkrijete da ne možete imati sve pod kontrolom – kaže Chell, kojem je druga velika lekcija u životu bila otkriće da ima rak. Tada je imao 42 godine.

Iz svega toga naučio je da mora svaki dan biti prisutan, u trenutku, radeći zadatak po zadatak. Također, odlučio je svaki dan napraviti nešto dobro za ljude oko sebe, kako bi kontrolirao svoj ego.

Chell je dosad osnovao i izašao iz dvanaest tehnoloških tvrtki. Sada je na čelu tvrtke Business Instincts Group (BIG). Izdvojili bismo da je suosnivač uspješnih tvrtki Slyce i Urthecast, koju je Deloitte proglasio kandaskom najbržerastućom tehnološkom kompanijom u 2016. nakon što je emitirala prvi live video Zemlje.

Inspirativnu priču o Cameronu Chellu prenio je Forbes, a možete poslušati i podcast u kojem prepričava svoj životni i karijerni put.

The post VIDEO Cameron Chell – Dobio je otkaz u vlastitu startupu, bio narkoman i beskućnik, a danas je… appeared first on Lider Media.

Prvi čovjek Vetropack Straže sebe vidi kao osobu koja vodi kompetentan tim direktora koji vrlo odgovorno i stručno upravljaju svojim područjima, na redovnim sastancima analiziraju i sukobljavaju mišljenja i na osnovi toga donose za tvrtku najbolje odluke

Predsjednik Uprave i generalni direktor tvrtke Vetropack Straža Tihomir Premužak osim svoga posla voli i sport, a posljednjih godina najviše uživa u biciklizmu, skijanju i planinarenju. Te aktivnosti daju mu, kako nam je rekao, fizičku i mentalnu snagu i bez njih ne bi mogao funkcionirati.

– Mnogo vremena provodim u svojem vinogradu, a veseli me i uređivanje okućnice. Volim motore. Imam jedan stari iz 1954. godine koji vozim kad se organiziraju susreti oldtimera. Supruga i ja se često odemo velikim enduro motorom na more ili u planine. Uživamo u brzini, druženju s prijateljima i otkrivanju novih zanimljivih destinacija – otkrio nam je Premužak.

Karijeru je počeo radeći kao voditelj smjene u jednoj manjoj proizvodnoj tvrtki. U Vetropack Stražu došao je 1998. godine na mjesto direktora tehnike. To je njegova prva prava menadžerska funkcija. Bio je 12 godina odgovoran za investicije i održavanje tvornice i sa svojim timom kreirao njezin razvoj. Nakon što je njegov prethodnik Dragutin Špiljak otišao u mirovinu, imenovan je 1. siječnja 2012. godine generalnim direktorom i predsjednikom Uprave Vetropack Straže. Član je i rukovodstva grupe Vetropack. Otkrio nam je kako su tri osobe znatno utjecale na njegovu karijeru. Gordan Špiljak bio je njegov prvi mentor koji mu je, kako nam je rekao, omogućio da se nakon fakulteta dokaže u struci.

Učio od svojih mentora

– Iako sam bio mlad i neiskusan, povjerio mi je šefovsku funkciju. Najveći i najvažniji utjecaj na moj razvoj imao je moj prethodnik Dragutin Špiljak. Bio sam 12 godina član kolegija direktora kojem je on bio na čelu. U tom razdoblju sam jako mnogo naučio. I danas, kad se nađem u izazovnim situacijama, vidim koliko mi je vrijeme provedeno s njim bilo važno i korisno. Treća osoba je Claude R. Cornaz, bivši CEO, a sadašnji predsjednik Upravnog odbora grupe Vetropack. Imao sam veliku povlasticu biti dio njegova tima, učiti od njega, upijati njegove metode upravljanja ljudima, pronalaženja rješenja, donošenja odluka. On je definitivno najveći menadžer kojeg znam – rekao nam je Premužak i dodao da je Cornaz čovjek velike energije i integriteta, s mnogo znanja i inteligencije – socijalne i emocionalne te očaravajuće jednostavan u komunikaciji i rukovođenju. Upravljanje tvrtkom Premužak smatra timskim poslom i uvjeren je da već dugo ne prolazi vođenje prema principu ‘one man show’.

– Sebe vidim kao osobu koja vodi kompetentan tim direktora koji vrlo odgovorno i stručno upravljaju svojim područjima. Na redovnim sastancima analiziramo i sukobljavamo mišljenja pa donosimo za tvrtku najbolje odluke. Smatram da su iskrenost i otvorenost menadžera ključni za uspješno vođenje. S rukovodnim timom i svim zaposlenicima treba uvijek iskreno komunicirati, podijeliti i ono dobro i ono loše – rekao nam je Premužak i upozorio da se u suprotnom gubi kredibilitet i autoritet.

Školovanje: Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i MBA na Bled School of Management
Karijera: Nastavnik u osnovnoj školi u Desiniću, GP Špiljak (proizvođač staklarskih alata) u Humu na Sutli, predstavništvo Iscara u Samoboru i Vetropack Straža d.d.
Hobi: Biciklizam, skijanje, planinarenje i vožnja motorom

Mršav direktor je sumnjiv

Prema njegovu mišljenju, kao i mišljenju mnogih menadžera, upravljanje tvrtkama moralo se mijenjati, trebalo je prihvatiti nove trendove, alate i metode upravljanja.

– Biznis je sve nemilosrdniji – i prema onima koji upravljaju i prema ostalim zaposlenicima. Mnoga su poduzeća postala dio internacionalnih grupa, sve ih više posluje na vanjskim tržištima. Komunicira se na engleskom, odluke se donose mnogo brže. Svi smo se morali tome prilagoditi, uza stalno učenje i usavršavanje. Bez toga nema opstanka na tržištu – uvjeren je Premužak.
Da se od pravih menadžera očekuje da su elegantno popunjeni jer kako je poznato da tko mnogo radi, mora mnogo i jesti, potvrđuje i anegdota koju nam je ispričao Premužak.

– Kad sam prvi put sreo komercijalnog direktora jednog našeg talijanskoga kupca, koji je malo korpulentnije građe, on me odmjerio i pitao moje kolege: ‘Ovo je direktor? Tako mršav?’. Pogladio se po trbuhu i dodao: ‘Ovako treba izgledati pravi direktor’ – ispričao nam je Premužak. 

The post Tihomir Premužak: Upravljanje tvrtkom više ne može biti ‘one man show’ appeared first on Lider Media.

Georg (Đuro) Gavrilović stariji primio je počasno odlikovanje za posebne zasluge djelovanja za Republiku Austriju. U ime austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena odlikovanje mu je uručio austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Andreas Wiedenhoff.

Austria’s President @vanderbellen has awarded the Grand Decoration of Honour for Services to the Republic of Austria to Georg Gavrilović, our Honorary Consul in Rijeka since 1993. Today I had the pleasure and the privilege to hand over this well-deserved decoration to the awardee pic.twitter.com/wocpULd4pj

— Andreas Wiedenhoff (@AndreasWiede) April 4, 2019

Svečanom događanju su, uz suprugu Margaretu Gavrilović, prisustvovali su ostali članovi obitelji, članovi ambasade, predstavnici vodećih austrijskih tvrki u Hrvatskoj, poslovni partneri te mnogobrojni prijatelji.

Među prvima mu je čestitala njemačka političarka Doris Pack, predsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke.

Obitelji Gavrilović prvo počasno priznanje uručeno još davne 1894. godine – u Beču, u ime njegova veličanstva nadvojvode Franza Ferdinanda.

Tvrtkom Gavrilović danas upravlja deveta genaracija obitelji, a upravo je po tom dugom nasljeđu tvrtka Gavrilović jedinstvena u Hrvatskoj i među rijetkim je takvim obiteljskim tvrtkama u svijetu.

The post Georg Gavrilović dobio počasno odlikovanje Republike Austrije appeared first on Lider Media.

Župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao je u ponedjeljak, 8. travnja 2019. ugovor o članstvu u Liderovom klubu izvoznika čime je Međimurska županija postala prva županija koja se pridružila ovoj neformalnoj asocijaciji čiji je cilj djelovanja promoviranje izvoza kao najkvalitetnijeg oblika rasta društvenog bruto proizvoda te utjecanje na donositelje odluka u smislu svekolikog i kontinuiranog poboljšavanja uvjeta za izvoz.

„U našem promišljanju razvoja gospodarstva Međimurja, izvoz shvaćamo kao gospodarsku granu koja može spasiti i podići ukupno hrvatsko gospodarstvo. Danas u Hrvatskoj imamo samo 15% poduzeća koje je izvozno orijentirano, ali upravo ta poduzeća zapošljavaju polovicu svih zaposlenih u privatnom sektoru, ostvaruju  62% ukupnih investicija i 66% ukupnih prihoda u gospodarstvu te jedino izvozna ekonomija može zajamčiti snažniji gospodarski rast, a jači izvoz predstavlja i jači BDP,“ rekao je župan Posavec te podsjetio na činjenicu da u odnosu na 2008. godinu, jedino Međimurska županija uz Istarsku ima najveći rast BDP-a od 2,7%.

„Činjenica je da imamo dvostruko veći izvoz od uvoza te zahvaljujući izvozu imamo mnoge pozitivne gospodarske pokazatelje. Međimurska županija će se snažno baviti stvaranjem okvira, otvaranjem vrata i gospodarskom diplomacijom te želimo jačanjem izvoza ojačati naše gospodarstvo, što će u konačnici značiti veću zaposlenost i veće plaće,“ dodao je župan Posavec.

S ciljem promoviranja ideje da izvoz bude regenerator rasta BDP-a u Hrvatskoj, Liderov klub izvoznika pokrenut je prije 9 godina tijekom kojih je održano 27 susreta, a danas broje 27 članova.

„Četiri su generatora rasta: osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz. U ovih 25 godina pokušalo se sa svime osim s poticanjem izvoznika, a pokazuje se da izvoznici i bez pomoći vuku hrvatski BDP. Kada govorimo o izvozu, tada na našim skupovima kao primjer najčešće uzimamo Međimursku županiju te nam je iznimno važno što nas je upravo ova  jedinica regionalne samouprave prepoznala kao partnera s ciljem umrežavanja i promoviranja izvoza,“ naglasio je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.

Ugovor o članstvu potpisan je s direktoricom Lider media d.o.o. Bojanom Božanić Ivanović, a prije samog potpisivanje održao se radni sastanak kojem su nazočili glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, zamjenica glavnog urednika Lidera i voditeljica Kluba izvoznika Manuele Tašler, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Međimurske županije Darko Radanović, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Vesna Haluga, predsjednik Uprave Tehnixa Đuro Horvat i predsjednik Uprave Šestan – Busch d.o.o. Alojzije Šestan.

Upravo su Tehnix i Šestan – Busch, dvije vrlo uspješne tvrtke i perjanice međimurskog gospodarstva, dosadašnje članice Liderovog kluba izvoznika. Tvrtka Šestan – Busch izvozi 98% svojih proizvoda u više od 70 država te je pravi primjer uspješnosti, a predsjednika Uprave Šestan – Busch d.o.o. Alojzije Šestan pohvalio je inicijativu župana Posavca da Međimurje kao prva županija krene organizirano pomoći izvoznicima i promovira gospodarsku diplomaciju. Predsjednik Uprave Tehnix-a Đuro Horvat istaknuo je da je izvoz jedna šansa da zadržimo ljude u Međimurju i da budemo konkurentni u svijetu. Inovacije pretvorene u kvalitetan proizvod garantiraju da svaka kompanija može biti uspješna ako svoje vještine i znanje ulaže u hrvatski proizvod.

The post FOTO: Međimurska županija prva županija koja je pristupila Liderovom klubu izvoznika appeared first on Lider Media.

Ni drugo, za danas zakazano ročište na Županijskom sudu u Karlovcu po optužnici protiv članova bivše uprave Karlovačke banke Mije Bursića, Sande Cvitešić i Danka Seitera, te tadašnjeg Kabinog komitenta Zdravka Pašalića, nije održano, jer se nije pojavio prvooptuženi Bursić. Sutkinja Elma Kaleb-Mamić pročitala je e-mail koji joj je predao Bursićev branitelj Mate Burazin, a kojim Bursićeva supruga obavještava Sud da je njezin suprug zbog iznenadnih zdravstvenih problema zaprimljen u hitnoj neurološkoj službi KBC-a Sestara milosrdnica, gdje je i hospitaliziran.

Sutkinja Elma Kaleb-Mamić, Foto: Mladen Volarić

Odgađajući današnju raspravu, sutkinja je naredila branitelju da u roku od tri dana dostavi medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom stanju Bursića, jer ako je ne donese, današnji bi Bursićev nedolazak na raspravu bio neopravdan. U tom bi slučaju, kazala je sutkinja, za dolazak Bursića na sljedeću raspravu zakazanu za 9. svibnja napisala dovedbeni nalog. Sud će također od nadležnog liječnika iz KBC Sestara milosrdnica zatražiti izjavu o predviđenom trajanju bolovanja Bursića s obzirom na zakazani rok novog ročišta.

Županijski državni odvjetnik Mladen Krajačić, Foto: Mladen Volarić

Županijski državni odvjetnik Mladen Krajačić, za kojeg je odbačen zahtjev za izuzeće iz ovog predmeta, potvrdio je da za ovaj predmet zastara nastupa 24. lipnja 2019. godine. Riječ je o otpisu pola neotplaćenog iznosa kredita, odnosno 13.436.209,02  kuna Pašalićevom poduzeću „Zagreb drvo“, o čemu je Uprava, kojoj je tada na čelu bio, sad pokojni, Vladimir Tvrdinić, odluku donijela 24. lipnja 1999. godine.

Po važećem Zakonu o kaznenom postupku, na razini predmeta iz nadležnosti Županijskog suda, kazao je Krajačić, na raspravama moraju biti prisutni svi optuženi, pa sukladno tome u ovakvom slučaju Bursićeve nesposobnosti praćenja rasprave, sutkinja nije imala izbora nego zakazati novo ročište, iako je vrlo svjesna isticanja vremena i nastupa zastare po ovom predmetu.

Stoga, teoretski gledano, kazao je ŽDO Krajačić, kad bi sutkinja kojim čudom i donijela nepravomoćnu prvostupanjsku presudu, zastara bi se tada mogla odgoditi za dvije godine. Ako se pak pokaže da će Bursićeva nemogućnost praćenja rasprave potrajati duže vrijeme, njegov se predmet tada može razdvojiti, a postupak se nad preostalo troje optuženika može nastaviti u spomenutom roku do 24. lipnja ove godine.

S obzirom na to da se nikad ne zna što život nosi, a dvoje od troje optuženika neslužbeno se novinarima tuže na svoje loše zdravstveno stanje, stečeno, kako kažu već i samom dugotrajnošću ovog slučaja, kao i traumama koje su proživjeli u slučaju otpisa kredita Nikoli Hanželu, vlasniku „Lana Tiskare“ i u to vrijeme predsjedniku Skupštine Karlovačke banke, za što su proveli kaznu iza rešetaka, pitanje je tko će se pojaviti na ročištu 9. svibnja.

The post Otpis 13 milijuna kuna duga Zdravku Pašaliću još bliže zastari, ni drugo ročište nije održano appeared first on Lider Media.

Kao stanovit uvod summita predsjednika vlada inicijative 16 +1 koji će se od 11. do 13. travnja održati u Dubrovniku, u ponedjeljak je na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menagement održana konferencija pod nazivom ’16+1 Cooperation and its Prospects’. Na konferenciji su govorili brojni gosti iz Kine i Hrvatske, a sve u svrhu uspostave što bolje gospodarske, obrazovne, kulturne i svake druge suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe.

– Veliki je potencijal razvoja hrvatsko-kineskih odnosa, u svim granama ekonomskog i društvenog života, i moramo biti počašćeni što je takva jedna velesila odlučila surađivati s nama. Kina za znanost izdvaja 1,9 posto BDP-a, svake godine u toj zemlji diplomira 7 milijuna studenata, a doktorsku disertaciju obrani njih 35.000. Preko 800 milijuna ljudi koristi internet, u broju patenata gotovo u svim aspektima su prvi u svijetu. Kina je svjetska velesila i njezin rast je nezaustavljiv, trenutačno su, odmah iza SAD-a, kinesko sveučilište Peking University na 50. je mjestu na svijetu, rekao je sveučilišni profesor Ante Simonić, bivši hrvatski veleposlanik u Kini, te predsjednik Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva i Hrvatsko-kineskog društva za kooperaciju i suradnju.

Simonić je dodao da su Kinezi najveća brodograđevna velesila svijeta, najveća sila u proizvodnji marikulture te niza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, imaju najbolji sustav autocesta na svijetu, prvi ili drugi su u sustavu brzih vlakova, a većina tih vlakova vozi brzinom od 350 km na sat i prevozi milijune putnika dnevno. Kina je i najveći proizvođač automobila na svijetu, prošle godine proizvedeno je 28 milijuna automobila, imaju i najveću proizvodnju električnih automobila na svijetu, kao i baterija za električne automobile. Kineska vlada vodi aktivnu politiku sustavnog otvaranja Kine svijetu što je dalo rezultate s kojima se čovječanstvo do sada nije suočilo, naglasio je Simonić i dodao da moramo biti počašćeni da jedna tako moćna država želi intenizivirati suradnju s Hrvatskom.

Ante Simonić, Foto: Dražen Lapić/Lider

Veliki potencijal koji Hrvatska može iskoristiti je u području turizma. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo nešto više od 150.000 turista, oni su dobri potrošači, a u inozemstvo godišnje odlazi čak 130 milijuna Kineza. Rita Zhao s odsjeka za diplomaciju Kineskog sveučilišta za međunarodne odnose, rekla je da ogromni potencijal vidi u suradnji na području zdravstvenog turizma, posebno u domeni stomatologije i estetske medicine, jer postoje brojni kineski turisti koji to mogu platiti. Ono što je njihova specifičnost, Kinezi nisu vezani sa našu ljetnu sezonu, njih ne zanima sunce i more. Kinezima su sva godišnja doba podjednako atraktivna, posebno kad je riječ o zdravstvenom turizmu. Najčešće takve usluge traže bogati Kinezi višeg staleža. U Europu zasada dolaze u manjem broju, većina ih putuje u Aziju, ali Kinezi na svom proputovanju Europom dolaze i u Hrvatsku.

Ono u čemu Zhao vidi mogućnost napretka je uvođenje izravnih avionskih linija na relaciji Zagreb-Peking, jer kineski turisti ne vole presjedati, a mnogi ne pričaju engleski, pa i tu postoji mogućnost iskoraka u približavanju Kinezima kroz educiranje prevoditelja za kineski jezik.

Mogućnost veće suradnje u sklopu inicijative 16+1 je i u razvijanju snažnijih bilateralnih odnosa Hrvatske i Kine kroz poboljšanje suradnje na svim razinama. Wang Jingqing, potpredsjednik Kineske akademije društvenih znanosti, i Huang Ping, direktor instituta za Europske studije, i predsjednik 16+1 Think Tanks Networksa, kao i dekan ZŠEM-a Đuro Njavro usuglašeni su da je nužna i intenzivnija suradnja na području znanosti i obrazovanja kao i većem razvoju Think Tankova, jer se upravo kroz suradnju u području obrazovanja, jača i gospodarska, kulturna i svaka druga suradnja.

Wang Jingqing, Foto: Dražen Lapić/Lider

Inače, Zagrebačka škola ekonomije i managementa već 10 godina surađuje sa čak 9 sveučilišta u Kini i Hong Kongu, od kojih s jednim ima potpisan ugovor o programu “dvije diplome”. ZŠEM je također član neprofitnog kineskog sveučilišnog saveza “Puta Svile” koji je produžena sveučilišna ruka za One Belt, One Road konzorcij. Konzorcij trenutno broji 132 sveučilišta, iz 32 zemlje s 5 kontinenata, a njihova misija je izgraditi obrazovnu suradnju kroz međunarodnu razmjenu studenata i zajedničko istraživanje te promicati ekonomski rast u zemljama u pojasu “Puta Svile”.

ZŠEM je i prva hrvatska institucija na popisu hrvatskih sveučilišta koju je priznala kineska vlada, i koja njeguje tradiciju uspješne suradnje s kineskim sveučilištima već dugi niz godina. U Kinu je od početka njihove suradnje pa do danas otišlo studirati 59 ZŠEM-ovih studenata, dok je iz Kine došlo studirati na ZŠEM njih 40.

Treba naglasiti da će, osim multilateralnih političkih sastanaka, tijekom Summita u Dubrovniku Hrvatska gospodarska komora organizirati i gospodarski forum za poduzetnike iz Kine i 16 europskih zemalja. U HGK ističu da Hrvatska u potpunosti podupire daljnje širenje suradnje s Kinom i zemljama srednje i istočne Europe u sklopu platforme 16+1, te se pravovremeno provode značajne aktivnosti za organizaciju što kvalitetnijega poslovnog događanja tijekom Summita.

Gospodarski forum održat će se 12. travnja u Dubrovniku, a na njemu će osim Hrvatske, kao domaćina, sudjeluju i Albanija, BiH, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.

Foto: Dražen Lapić/Lider

Ideja o suradnji Kine i zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) rođena je nakon njihovog prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Prvi summit održan je 2012. godine u Bukureštu, a dubrovački summit 16+1 osmi je po redu. Inače, 16+1 otvorena je i za druge partnere, zemlje ili institucije. Na prošlom summitu u Sofiji, kineski premijer Li rekao je da Kina podupire naprednu i otvorenu Europsku uniju i podupire daljnju integraciju, jer je to u interesu Kine i EU. Od kad je inicijativa uspostavljena, trgovinska razmjena sa zemljama članicama s Kinom neprestano raste, a Kina se sve više otvara uvozu stranih proizvoda za svoje mnogobrojne potrošače.

Premijer Plenković lani je najavio mogućnost suradnje Hrvatske i Kine na projektima modernizacije željezničkog prometa. U sklopu jačanja ekonomske suradnje je i posao izgradnje Pelješkog mosta kojeg gradi kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation, s pristupnim cestama vrijedan više od 2 milijarde kuna.

Današnja konferencija otvorila je brojne teme o kojima će se raspravljati i na skorom summitu u Dubrovniku, a sve u cilju jačanja suradnje s Kinom na svim područjima.

The post FOTO: Kina zainteresirana za intenzivniju ekonomsku, obrazovnu i turističku suradnju s Hrvatskom appeared first on Lider Media.